Connect with us

Društvo

4.000 nameta i procedura opterećuje privredu i građane

Uprkos tome što je u prethodnih nekoliko godina smanjen broj neporeskih davanja, poslovna zajednica i građani u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju sa gotovo 4.000 parafiskalnih nameta i procedura koji im otežavaju poslovanje, zbog čega insistiraju na ukidanju ili bar pojednostavljivanju određenog broja s ciljem dodatnog rasterećenja privrede.

Iako su za tri godine poslodavci u Republici Srpskoj smanjenjem određenih neporeskih nameta uštedjeli oko 30 miliona KM, poslovanje u privrednom sektoru može se nazvati izazovnim. Tome u prilog govore podaci da se predstavnici poslovne zajednice moraju suočiti sa oko 360 nameta i 900 procedura, s tim što treba napomenuti da njihov broj zavisi od djelatnosti do djelatnosti.

Nadležni u Srpskoj, bar prema onome što su dostavili “Nezavisnim novinama”, već su predložili da se određena neporeska davanja smanje, ukinu ili drugačije obračunavaju, jer je to, kako su saopštili iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske, tražila poslovna zajednica, tvrdeći da ne postoji opravdanost njihove naplate.

“U prethodnom periodu urađen je značajan iskorak u smanjenju neporeskih davanja kroz ukidanje posebne republičke takse, smanjenja pojedinih komunalnih naknada, sudskih i administrativnih taksa, što je poslovnoj zajednici na godišnjem nivou donijelo ukupne uštede od oko 30 miliona KM”, kazali su iz resornog ministarstva, podsjetivši da je u novembru 2019. godine formirana Radna grupa za reformu poreskih i neporeskih davanja i procedura prilikom uplate istih.

Od 2020. godine, zbog ukidanja sudske takse za podneske i smanjenje sudske takse za upis u registar i brisanje upisa, privrednici su sačuvali 0,7 miliona KM godišnje.

Po osnovu ukidanja posebne republičke takse, koja će do 2023. godine zvanično prestati da se naplaćuje, budžet Srpske ostaće kratak za 19,4 miliona KM.

Ukidanjem plaćanja taksa na reklame, privrednici u Srpskoj sačuvaće 17 miliona KM godišnje, dok će ukidanjem komunalnih taksa mali preduzetnici u lokalnim zajednicama uštedjeti 1,9 miliona KM.

Takođe, oslobađanjem od plaćanja administrativne takse za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave, uvjerenja ili potvrde, čiji su u praksi pojedinačni iznosi bili do 10 KM, gubitak prihoda po tom osnovu za budžet Republike Srpske je oko 1,1 milion KM na godišnjem nivou.

Ali, poslovna zajednica ne namjerava da ovo bude kraj. Za 2023. godinu definisali su još osam parafiskalnih nameta za koje smatraju da treba da budu u najmanju ruku pojednostavljeni, kao i niz procedura.

“Ono što je tu najbitnije jesu naknade za unapređenje opštih korisnih funkcija šuma, vodne naknade, protivpožarna zaštita itd.”, kaže za “Nezavisne novine” Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

On navodi da u Programu ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu stoji plan da će nadležni neke procedure ukinuti, a neke redefinisati.

“Njih u ovoj godini ima 50, u 2023. godini 100, i isto toliko u 2024”, ističe Aćić i dodaje da posebno od lokalnih zajednica očekuje reakcije u vezi s pitanjem neporeskih izdataka, jer je to do sada bilo na republičkom nivou.

Isto očekuju i u Privrednoj komori RS.

“Mi insistiramo da se analiziraju svaki namet i procedura pojedinačno, da se vidi prvo na osnovu kojeg pravnog akta postoje, koliko se sredstava na osnovu toga ubire, gdje idu ta sredstva, za šta se ona koriste”, kaže za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

Situacija u Federaciji BiH još je složenija. Prema podacima Ministarstva finansija, poslovna zajednica u FBiH suočava se sa više od 3.000 parafiskalnih nameta. Poslodavci su 2017. godine inicirali formiranje Koordinacionog tijela na nivou Federacije i kantona, a do sada je, kako kažu, formirano tijelo za parafiskalne namete u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.

“Neki od ključnih parafiskalnih nameta na čijem se ukidanju radilo ili se trenutno radi su: naknada za opšte korisne funkcije šuma, administrativne i sudske takse, članarine turističkim zajednicama, naknada za korištenje auto-cesta, vodna naknada, takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, naknada za vanredni prevoz…”, kaže za “Nezavisne novine” Mario Nenadić, direktor Unije udruženja poslodavaca Federacije BiH.

On ističe da je situacija u Federaciji BiH daleko složenija u odnosu na Republiku Srpsku, jer i Federacija, kantoni te lokalne zajednice imaju naplatu svojih taksa.

“Nema dovoljno, ili da kažem, nema nikakve koordinacije u propisivanju ovih taksa, što u konačnici rezultira time da se radi jedno nesrazmjerno opterećenje kada je riječ o obavezama poslodavaca”, pojašnjava Nenadić i naglašava da se ovo pitanje mora riješiti ukoliko nadležni zaista žele pomoći poslovnoj zajednici.

Društvo

Ugrožen bh. izvozni kolač vrijedan milijarde maraka

Problemi koji potresaju Njemačku, a koji se odnose na smanjenje isporuke ruskog gasa, te prognoziranu recesiju i inflaciju u 2023. koja bi mogla nadmašiti ovogodišnju, ugroziće bh. izvoz prema ovom evropskom gigantu, smatraju domaći stručnjaci.

O kakvom se potencijalnom udaru na našu ekonomiju radi svjedoči podatak da je izvoz u Njemačku prošle godine činio 15 odsto kompletnog bh. izvoza, a iznosio je više od 2,15 milijardi KM.

U ovoj godini, za osam mjeseci, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz u Njemačku već je premašio 1,78 milijardi KM.

Momčilo Komljenović, zamjenik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je izvoz u Njemačku, za osam mjeseci ove godine, povećan za 448 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

“Ovo što se dešava u Njemačkoj sigurno će se negativno odraziti na sve zemlje s kojima ta zemlja ima spoljnotrgovinsku razmjenu. To je neminovno”, naveo je Komljenović za “Nezavisne novine”.

Upitan da li prognozirana recesija u Njemačkoj može uticati na bh. izvoz ka toj zemlji, ekonomista Igor Gavran odgovara “svakako da može”.

“Recesija i pad proizvodnih aktivnosti u Njemačkoj bi neminovno vodili do manjih narudžbi njemačke privrede, a time i manjeg uvoza iz BiH”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

On pojašnjava da hrana i slični esencijalni proizvodi ne bi trebalo da budu značajnije pogođeni jer se moraju konzumirati i nemoguće je bez njih živjeti, ali sve ostalo što nije neophodno bi moglo osjetiti veliki pad tražnje.

“Također, pronalaženje alternativnih tržišta je jako teško u uslovima kada su ne samo Njemačka, već i mnoge druge zemlje, u očekivanju recesije”, ističe Gavran.

Da je teško u kratkom roku pronaći alternativna tržišta slaže se i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji takođe ocjenjuje da bi se trendovi u Njemačkoj mogli odraziti i na nas.

“Njemačka je nama značajan spoljnotrgovinski partner, a pitanje je da li će njihova industrija imati dovoljne količine gasa. Može doći do toga da će neke fabrike morati smanjiti proizvodnju, ili je čak obustaviti. To automatski proizvodi kod nas problem jer će naše količine, koje se plasiraju na njemačko tržište, morati biti umanjene”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Na to mi, dodaje, ne možemo da utičemo, a u ovom momentu, da bi se došlo na novo tržište, to je već dugoročan proces. Račić je dodao da Srpska najviše u Njemačku izvozi proizvode metalske industrije, za potrebe auto-industrije, ali i namještaj, parket itd.

I zaista, u branši koja se bavi preradom drveta već su zabrinuti, a dostupni podaci već pokazuju da je posla manje kada je riječ o proizvodnji namještaja.

“Mi smo prognozirali i kada je počela kriza izazvana ratom u Ukrajini da bi se to najprije moglo odraziti na krajnja potrošna dobra koja su skuplja, kao što je namještaj. Primjećujemo da se proizvodnja namještaja kreće u nešto manjem procentu nego prošle godine”, kaže Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju drugi proizvodi, kao što su podovi i stolarija, to će od dobre mjere zavisiti od stanja u građevinarstvu.

“Nama je Njemačka značajno tržište i ona može biti parametar toga šta se može dešavati u drugim zemljama. Svakako nas brinu dešavanja u Njemačkoj”, zaključio je Šinik

Nastavi čitati

Društvo

„Novi profesionalni izazov“: Radojičić ima novi posao

Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banjaluke, objavio je na svom Facebook nalogu da je dobio novi posao

Kako je napisao, od 1. oktobra je član Upravnog odbora grupe Planetsoft.

Radojičić je naveo da je Planetsoft privatna regionalna kompanija u oblasti IT i modernih tehnologija.

Istovremeno, studente Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci je obavijestio da i dalje ostaje u nastavnom procesu.

Nastavi čitati

Društvo

Početak iduće sedmice obilježiće oblačno vrijeme sa slabom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti promjenljivo vrijeme sa slabom kišom i temperaturom od 16 do 21 stepen Celzijusov.

Ujutro će biti oblačno uz slabu kišu ponegdje na sjeveru i istoku, a na jugu pretežno vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prije podne će se oblačnost sa slabom kišom premještati dalje ka istoku, a na sjeveru i zapadu doći će do razvedravanja uz sunčanije vrijeme.

Popodne će kiša prestati i na istoku uz postepeno razvedravanje. Biće malo hladnije, a na jugu Hercegovine sunčano i toplije.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha danas u 14.00 časova: Bjelašnica sedam, Čemerno 16, Gacko, Sokolac i Ivan-sedlo 18, Srebrenica i Sarajevo 20, Neum, Bijeljina, Prijedor, Trebinje, Gradačac, Tuzla i Zenica 22, Višegrad, Doboj i Mostar 23, te Banjaluka 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuleno