Connect with us

ekonomija

6,3 miliona maraka BiH bacila na kreditne penale

Bosna i Hercegovina je prošle godine platila 6,3 miliona KM „penala“ za neangažovana sredstva stranih kreditora, potvrdili su za portal Kapital u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Informacije o konkretnim kreditorima od kojih BiH nije povukla sredstva prošle godine trenutno nema, jer tu informaciju još nije usvojio Savjet ministara BiH, ali je situacija svih prethodnih godina bila slična i BiH je konstantno plaćala milionske „penale“ za neangažovana sredstva.

Tako je pretprošle godine platila 10,6 miliona maraka za neangažovana sredstva stranih kreditora, a najviše, čak 9,5 miliona KM, platila je Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) kod koje i ima najznačajniji iznos takvih kredita.

BiH u 2021. godini nije povukla čak 2,4 milijarde maraka od stranih kreditora, a od čega se na kredite Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odnosi čak 987 miliona maraka.

Najviše sredstava koja nisu povučena od EBRD-a stoji za projekat koridor Vc zaobilaznica Doboj gdje je neangažovano bilo 380,1 milion maraka KM.

Iako po osnovu neangažovanih sredstava Evropske investicione banke (EIB) BiH u 2021. godini nije plaćala penale i kod ove banke im je stajao ogroman neiskorišten iznos od čak 689,5 miliona maraka.

Nepovučena sredstva BiH je imala i kod Svjetske banke za obnovu i razvoj (WBIBRD) i to 281,3 miliona maraka od čega 144,8 miliona KM nije povukla FBiH, a 136,5 miliona maraka Republika Srpska i po tom osnovu su platili gotovo 600.000 KM „penala“.

Čavalić: Svaki „penal“ će platiti građani
Ekonomista Admir Čavalić za CAPITAL ističe da ovoliki iznos nepovučenih sredstava nastaje zbog nerada određenih organa koji treba dalje da plasiraju dobijeni novac.

„Nekada se zbog određenog tempiranja ne mogu povući sva sredstva, ali BiH u okviru regiona važi za zemlju koja je najneefikasnija po pitanju upravljanja vlastitim finansijama, a to svakako podrazumijeva i kreditna sredstva. Svaki taj penal će platiti poreski obveznici ove zemlje i to je najveća tragedija“, rekao je Čavalić

Kao rješenje za ovaj problem Čavalić navodi da je potrebno da kada pitanje kreditnog zaduženja tek dolazi na Parlament BiH da se odmah definišu i preciziraju određeni rokovi i da se sankcionišu oni koji ne poštuju date rokove.

ekonomija

Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije

Naša Banka, kao nasljednica bankarske tradicije na našim prostorima duge više od 130 godina, sa preko 30 poslovnica i više od 180 zaposlenih, postala je članica Galens Invest grupacije. Galens Invest grupacija je jedna od vodećih poslovnih grupacija na prostorima Srbije, koja je svoje poslovanje proširila na područje Evropske Unije, a odnedavno i na prostore Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

Posljednjom trgovinom akcijama došlo je do ukrupnjavanja kapitala i promjene vlasništva, gdje je kompanija Galens Invest Finance d.o.o Zvornik, postala većinski vlasnik sa preko 99% upravljačkih prava.

Ove aktivnosti dokazale su namjere akcionara da stvore jaku i stabilnu finansijsku instituciju, uz mnoštvo planiranih novih aktivnosti u svim segmentima poslovanja banke, kroz povećanje broja poslovnica i broja zaposlenih, te stalnim ulaganjem u nove tehnologije i u podizanje nivoa kapitala i likvidnosti banke.

Naša Banka prošla je niz  akcija na polju usavršavanja svih procesa i usluga poslovnog ambijenta, te je u posljednjoj i tokom ove poslovne godine pribilježila poslovni rast iz kojeg se vidi da sinergija poslovne tradicije i inovativnih rješenja donosi sjajne rezultate, stabilnost i sigurnost.

Galens Invest (www.galens.rs) predstavlja izuzetno uspješnu kompaniju koja se bavi investicijama u gradjevinarstvu i jedan je od lidera u toj djelatnosti u Srbiji i u regionu. Kompanija je članica poslovne grupacije koja se pored investicija, takodje bavi  inženjeringom i izvođenjem gradjevinskih radova, poljoprivredom, hotelijerstvom, a odnedavno i bankarstvom.

Grupacija ima preko 2000 zaposlenih, gradeći imidž kompanije koja se kontinuirano širi, napreduje i ulaže u svoje kapacitete. Pored Galens Investa, neke od kompanija koje čine grupaciju su:  „Galens Inženjering“, „Promist“, „NS Hotels“, „BIS Facility“, „NS Security“,, Vinarija i Destilerija „Frug“ i još mnoge druge. Izvanredni i uspješni rezultati ogledaju se i kroz činjenicu da je u prošloj godini grupacija ostvarila prihode veće od 520 miliona evra i dobiti od 48 miliona evra. Odgovornim poslovanjem čitave grupacije, čiji je novi član i Naša Banka, ostvaruje se rast na održivoj osnovi, podržavajući profesionalni razvoj svojih zaposlenih, lokalnu sredinu i zajednicu. Vodeći računa o društvenom i ekonomskom blagostanju, ulaže se u mlade generacije, njeguju se porodične vrijednosti, kako bi kontinuirano osiguravala održivu budućnost.

Nastavi čitati

ekonomija

REKORDAN IZNOS JAVNIH PRIHODA Na račun Poreske uprave se slila skoro milijarda KM

Poreska uprava Republike Srpske u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda prikupila je 924,7 miliona KM, što je za 170,7 miliona KM ili 23 odsto više nego u istom periodu lani.

Rast prihoda u svim segmentima je značajno nastavljen, posebno po osnovu doprinosa i poreza na dohodak i dobit, te je došlo i do povećanja privredne aktivnosti, kao i povećanja plata i broja zaposlenih, što je na rekordnom nivou, saopšteno je iz Poreske uprave.

U prva tri mjeseca naplaćeni su doprinosi od 530 miliona KM, što je za 85,5 miliona KM ili 19 odsto više nego u istom periodu lani, pri čemu je naplata doprinosa za Fond penzijsko-invalidskog osiguranja /PIO/ veća za 22 odsto, za Zavod za zapošljavanje za 19 odsto, za Fond dječje zaštite 20 odsto, te za Fond zdravstvenog osiguranja za 14 odsto.

U prvom kvartalu ove godine naplaćeno je i 260,1 miliona KM direktnih poreza, što je za 65,9 miliona KM ili 34 odsto više nego u istom periodu lani.

Najveći rast je ostvaren kod poreza na dobit čijom naplatom je prikupljeno 168 miliona KM, što je za 38,2 miliona KM ili 29 odsto više nego u periodu januar-mart 2022. godine.

“Veoma značajan rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 85,2 miliona KM, što je za 27 miliona KM ili 47 procenata više u odnosu na uporedni period, a što je direktan indikator rasta broja zaposlenih, većih plata, ali i rasta privredne aktivnosti”, navodi se u saopštenju.

U prvom kvartalu ove godine zabilježen je i rast naplate prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti za 15 odsto u odnosu isti period 2022.

Kod ostalih javnih prihoda, u prva tri mjeseca naplaćeno je 134,6 miliona KM, što je za 19,3 miliona KM ili 17 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

Nastavljen je rast naplate po osnovu kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od devet, odnosno 33 procenta, dok je naplata taksi i naknada veća za jedan odsto, a prihoda po osnovu koncesionih naknada za više od 10 miliona KM.

U martu naplata je iznosila čak 412,1 miliona KM, što je za oko 87 miliona KM ili 27 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je naplata direktnih poreza veća za 40 odsto, doprinosa za 18 odsto, a ostalih javnih prihoda za 23 procenta.

(Srna)

Nastavi čitati

ekonomija

Pad prometa u februaru za 1.8 odsto

Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u februaru, posmatran u tekućim cijenama, zabilježio je pad od 1.8 odsto u odnosu na januar.

Pad prometa od 1.7 odsto ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima, odnosno hranom, pićem i duvanskim proizvodima, te 2,4 odsto u prometu neprehrambenim proizvodim, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u februaru manji je za 1.3 odsto u odnosu na januar.

Pad prometa od 2,1 odsto ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima, a u trgovini neprehrambenim proizvodima iznosio je 1.3 odsto.

Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru veći je za 8.2 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

U februaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani, promet prehrambenim proizvodima veći je za 14.3 odsto, a neprehrambenim proizvodima za 10.5 odsto.

Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo u drugom mjesecu ostvario je rast od devet odsto u odnosu na februar prethodne godine.

Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 2.9 odsto, a neprehrambenim proizvodima od 21.8 odsto.

Nastavi čitati

Aktuleno