Connect with us

Društvo

Banjalučki penzioneri traže pomoć grada

Poskupljenje komunalija izglasano na posljednjem zasjedanju gradske Skupštine dodatno je opterećenje za sve, posebno za najstariju populaciju, a banjalučko Udruženje penzionera od Gradske uprave tražiće jednokratnu pomoći za one sa najnižim primanjima.

Predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera Zoran Uletilović rekao je za “Glas Srpske” da su poskupljenja vode, grijanja i odvoza smeća udar na kućni budžet svih penzionera, a naročito onih sa penzijom manjom od 300 maraka.

Voda će biti skuplja za 12 odsto, prikupljanje i odvoz otpada za 24 odsto, grijanje će Banjalučane koštati 19 odsto više nego što je to do sada bio slučaj, a Uletilović kaže da se penzioneri već hvataju za glavu.

– Mi ćemo se obratiti za jednokratnu novčanu pomoć, barem za najugroženije, da im se izađe u suret. Vidjećemo preko republičkog udruženja penzionera da se obratimo prema Vladi RS za dalje korake, jer je pomoć neophodna – rekao je Uletilović.

Kako kaže Uletilović, najniža penzija je 270 maraka, a ova poskupljenja biće dodatni teret penzionerima koji jedva krpe kraj s krajem.

– Zamislite onda kako je njima da prežive mjesec dana, a još će sada komunalije biti skuplje. Mala penzija neće biti dovoljna da se sve to poplaća i skupi lijekovi. Dovedeni smo u bezizlaznu situaciju – kazao je Uletilović.

Hoće, za početak, jednokratnu pomoć, a onda i novo povećanje penzija.

– Kad se sve to sabere, šta će ostati penzionerima. Jednokratna pomoć ne može biti rješenje na duge staze, ali eto pomogla bi u jednom periodu. Svi moramo voditi računa posebno o najugroženijima – rekao je Uletilović.

Odbornik SNSD-a u gradskom parlamentu Marinko Umičević rekao je za “Glas Srpske” da moraju biti pronađena sredstva i da se mora pomoći ovoj populaciji.

– Najugroženija populacija su penzioneri, radili su i gradili ovu zemlju, a sada imaju mizerne penzije, uz sve to sada moraju da izdvajaju više novca za komunalije. Dosadašnje povećanje penzija je nedovoljno, imaju moju podršku. Na posljednjoj sjednici data je subvencija pet miliona “Eko toplanama”, bio sam suzdržan, taj novac je mogao biti dat penzionerima i sportu – rekao je Umičević.

Protiv svih povećanja komunalija bio je i odbornik Pokreta “Banjaluka zove” Saša Lazić, koji ističe za “Glas” da je ovo novi udar na sve građane, ali najviše na penzionere.

– U jeku krize ovo je bezobzirno prema građanima, da se u jednom danu dese tri poskupljenja. Ova dva jesu relativno mali iznosi, a grijanje će baš građane udariti po džepu. Penzionerima je najteže, jer oni imaju najmanja primanja – rekao je Lazić.

Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je za “Glas Srpske” da je opredjeljenje grada stalna, a ne jednokratna pomoć.

– Dio tereta poskupljenja smo preuzeli na sebe, a penzionerima pomažemo i na druge načine, poput subvencionisanja javnog prevoza – rekao je Kresojević.

Preusmjeriti novac

Prema riječima Marinka Umičevića gradski budžet nikad nije bio veći zahvaljujući inflaciji pa se za penzionere može naći nekoliko miliona iz gradske kase. Dobro bi bilo da im sada daju po 100 maraka za Vaskrs.

– Mora biti smanjena bahatost, ali i izgradnja vodovoda i puteva gdje niko ne živi. Tako se daju milioni maraka gdje žive dva ili tri čovjeka, umjesto da novac bude preusmjeren penzionerima. Treba preživjeti ova vremena, koliko samo novca izdvoje za lijekove – rekao je Umičević.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno