Connect with us

Društvo

Banke dižu samo kamate na kredite: “Na osnovu plate malo ko može priuštiti sebi kuću ili stan”

Banke u BiH i dalje podižu kamatu samo na kredite ako je ugovorena promjenljiva kamata u euriboru, a s obzirom na to da imamo višak likvidnosti, kamata na depozite se još nesrazmjerno malo podiže, tako da i uticaj na inflaciju nije kompletan.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle i dodao da je Evropska centralna banka (ECB) podigla kamatnu stopu na depozite krajem drugog mjeseca, te da to planira i na narednoj sjednici u martu, jer monetarnim mjerama još nisu uspjeli dovesti inflaciju do željenog nivoa, a jasno je da to i neće biti moguće samo tim mjerama.

“Podizanjem kamata na depozite utiče se na to da oni ostaju na računu, odnosno van potrošnje, što se odražava na smanjenje inflacije. Na kreditnoj strani veća kamata smanjuje potražnju za kreditima, što utiče na smanjenje potražnje, cijena, inflacije”, istakao je Kutle.

On je naglasio da će kamate na kredite teoretski rasti koliko i povećanje kamata ECB-a, a stvarno zavisno od potražnje za kreditima i konkurencije među bankama.

Prema njegovim riječima, banke imaju mogućnost da ne povećaju ili da minimalno povećaju kamatu na kredite, a da ipak ostvare veću profitabilnost.

“Ta promjena je isključivo procjena svake banke i sigurno će biti različita od banke do banke”, rekao je Kutle.

Kamatna stopa u Evropskoj uniji tokom prošle godine, podsjetio je Kutle, podizana je četiri puta. Banke u BiH pratile su taj trend.

“To znači da svaki put kad je to učinila ECB, tu mogućnost su iskoristile i domaće banke”, kazao je Kutle.

On je istakao da su nadležne agencije za bankarstvo ograničile povećanje kamata na kredite na maksimalno dva odsto, a iznad toga se povećava trošak bankama.

“Zbog toga se i povećanje kamate kretalo unutar tog procenta”, dodao je on.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da su banke sa mnogo depozita nezainteresovane da isplaćuju veće kamate štedišama, jer jednostavno nemaju mogućnost da plasiraju sav taj novac.

Kada su u pitanju krediti, Pavlović kaže da su u najboljoj poziciji oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu, a kojih nema mnogo.

“Krediti na duži vremenski period, poput stambenih, koji su vezani za euribor, biće mijenjani kako bude rasla kamatna stopa u Evropi”, kaže Pavlović.

Dodao je da će se, bez obzira na povećanje kamata, stanovništvo zaduživati i dalje jer samo na osnovu plate malo ko može priuštiti sebi kuću ili stan.

Iz ECB-a su najavili da će kamatne stope u narednom periodu najvjerovatnije biti podignute za 50 baznih poena s ciljem daljeg obuzdavanja inflacije.

Potražnja
Berislav Kutle kaže da se, uprkos dešavanjima u svijetu, ne osjeti smanjenje potražnje za kreditima na domaćem tržištu.

“Ono je konstantno između četiri – pet odsto. Problem je što sa ovako malim platama i povećanim cijenama kvadrata stana sve manje građana može svoje stambeno pitanje rješavati kreditom. Taj problem će biti sve izraženiji što inflacija bude više trajala”, objasnio je Kutle.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno