Društvo
Banke zbog pohlepe prave sebi probleme
Razni finansijski derivati, baloni stambenih kredita sličnim onim iz 2008. godine, toksična ulaganja i kupovina velikih količina obveznica, predstavljaju veliki prostor za manipulaciju i ostvarivanje brze i lake zarade, ali i stvara uslove da neka od banaka, koja se bavi s tim, na kraju doživi i bankrot.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” ekonomski analitičar i finansijski stručnjak Aleksandar Ljuboja, komentarišući nedavni krah Banke Silicijumska dolina, koju je “Forbs” 2022. godine proglasio 16. najvećom bankom u Americi, ali i pojedine sumorne i pomalo kataklizmične prognoze pojedinih eksperata kako bi naredna na tom spisku mogla biti i moćna švajcarska banka Kredit Suis.
– Uvijek ti razni magovi finansija nađu neki model zarade. U prethodnom periodu bio je veliki stepen zaduživanja, kroz emitovanje hartija od vrijednosti. Pređeni su svi mogući dozvoljeni limiti. Regulatori, zbog pritisaka politike ne reaguju, a što onda stvara i sve uslove za ovakve i slične krahove. Sve ovo će naravno uveliko uzdrmati povjerenje građana i investitora, deponenata, pogotovo onih s manjim iznosima. Šta će dalje biti, teško je prognozirati. Mislim da bitnu ulogu u ovom trenutku igraju mediji, kako će oni uticati na kolektivnu svijest – kaže Ljuboja.
Smatra kako je problem nastao zbog izuzetnog liberalnog sistema u SAD, ali i da su uzroci mnogo dublji i kompleksniji od onih koje se navode.
– Brza reakcija američkih regulatora budi pomalo sumnju da se nešto čudno dešava. Zašto to isto nisu uradili recimo 2008. godine? Mislim da sve ovo nije nimalo bezazleno, ali i da se ovo ne može u većoj mjeri preliti na ostatak svijeta, ako tu izuzmemo možda Daleki istok i Veliku Britaniju – naveo je Ljuboja, dodajući kako se konstantno ulazi iz krize u krizu, iz kojih uvijek kao pobjednici izlaze oni koji su je izazvali.
Finansijski stručnjak Vladimir Đukanović, koji je osam godina radio kao analitičar u JP “Morgan koncernu”, u nedavnom razgovoru za “Glas Srpske” je istakao kako će mnoge finansijske institucije platiti cijenu zbog visoke inflacije pa i neke evropske.
– Ona je kao kancer u biološkom telu. Što brže reaguješ, što ga brže odstraniš, pre ćeš ozdraviti. Ako ga ne odstraniš, zna se koja je sudbina. Kada imaš visoku inflaciju, ne možeš da nađeš kvalitetne projekte na kojima možeš da napraviš novac, sama banka ulazi u problem, jer pada cena obveznica koje oni drže – rekao je on i dodao da kada vrijednost kolaterala opada, banka postaje nesolventna i nema dovoljno kapitala da pokrije ono što je izdala.
Da bi u svijetu moglo doći do novih potresa, s vjerovatno većim finansijskim posljedicama, upozorio je ekspert s Volstrita Robert Kijosaki koji je tačno predvidio kolaps “Lehman Brodersa” 2008. On je istakao kako vjeruje da će nakon katastrofalnog pada i bankrota američke banke doći do propasti i Kredit Suisa i to, kako je pojasnio, kada se promjenljivo tržište obveznica sruši.
Da stanje u ovoj banci nije najsjajnije priznali su i sami rukovodioci ove finansijske institucije, priznavajući da ima određenih kako su ih nazvali – materijalnih slabosti, jer je trošak osiguranja obveznica od neispunjavanja obaveza dostigao najviši nivo od osnivanja banke.
Kijosaki smatra da je tržište obveznica, koje je veće od tržišta akcija, sada u stvari najveći problem, a činjenica da je u krahu uznemiruje mnoge posmatrače što je, kako je poručio, scenario za savršenu finansijsku oluju.
Povučeno 110 milijardi
Prije par sedmica švajcarska banka Kredit Suis saopštila je da je u 2022. imala najgori učinak od finansijske krize. Gubici i pad prihoda iznosili su čak 7,29 milijardi švajcarskih franaka. Zbog zabrinutosti zbog lošeg finansijskog stanja ove banke klijenti su povukli 110,5 milijardi švajcarskih franaka u posljednjem kvartalu 2022. godine. Posljednje analize ukazuju da podaci još uvijek ne ukazuju na mogući bankrot, zbog državnih garancija, ali i otkrivaju da tržište smatra da je mogućnost njegovog nastanka u narednih pet godina oko 25 odsto.
Društvo
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.
Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.
Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.
Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.
Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.
“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.
Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.
U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.
Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.
“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.
Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .
U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.
Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.
“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.
Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.
(Mondo)
Društvo
Srpska bogatija za 32 bebe
U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.
Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.
U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open
Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.
Pozovi radi pružanja konkretne pomoći ukrajinskoj vojsci
VUKANOVIĆ NAPAO I JOKIĆA “Ne treba nikada više ovamo doći, on i Micić su uobražene zvijezde!”
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
STRAVIČNI SNIMCI IZ GRČKE – more “progutalo” automobil, turisti zarobljeni u hotelima
OVO NIKO NIJE OČEKIVAO! Moguće je da cijene goriva u BiH idu preko tri marke
ODLIČNI REZULTATI Ni kiša nije umanjila zaradu “Akvane”
Napad na slobodu medija: Boban Bogdanović uputio monstruozne prijetnje redakciji ,,Nacionalist”
Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije
Srpska bogatija za 32 bebe
