Razni finansijski derivati, baloni stambenih kredita sličnim onim iz 2008. godine, toksična ulaganja i kupovina velikih količina obveznica, predstavljaju veliki prostor za manipulaciju i ostvarivanje brze i lake zarade, ali i stvara uslove da neka od banaka, koja se bavi s tim, na kraju doživi i bankrot.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” ekonomski analitičar i finansijski stručnjak Aleksandar Ljuboja, komentarišući nedavni krah Banke Silicijumska dolina, koju je “Forbs” 2022. godine proglasio 16. najvećom bankom u Americi, ali i pojedine sumorne i pomalo kataklizmične prognoze pojedinih eksperata kako bi naredna na tom spisku mogla biti i moćna švajcarska banka Kredit Suis.

– Uvijek ti razni magovi finansija nađu neki model zarade. U prethodnom periodu bio je veliki stepen zaduživanja, kroz emitovanje hartija od vrijednosti. Pređeni su svi mogući dozvoljeni limiti. Regulatori, zbog pritisaka politike ne reaguju, a što onda stvara i sve uslove za ovakve i slične krahove. Sve ovo će naravno uveliko uzdrmati povjerenje građana i investitora, deponenata, pogotovo onih s manjim iznosima. Šta će dalje biti, teško je prognozirati. Mislim da bitnu ulogu u ovom trenutku igraju mediji, kako će oni uticati na kolektivnu svijest – kaže Ljuboja.

Smatra kako je problem nastao zbog izuzetnog liberalnog sistema u SAD, ali i da su uzroci mnogo dublji i kompleksniji od onih koje se navode.

– Brza reakcija američkih regulatora budi pomalo sumnju da se nešto čudno dešava. Zašto to isto nisu uradili recimo 2008. godine? Mislim da sve ovo nije nimalo bezazleno, ali i da se ovo ne može u većoj mjeri preliti na ostatak svijeta, ako tu izuzmemo možda Daleki istok i Veliku Britaniju – naveo je Ljuboja, dodajući kako se konstantno ulazi iz krize u krizu, iz kojih uvijek kao pobjednici izlaze oni koji su je izazvali.

Finansijski stručnjak Vladimir Đukanović, koji je osam godina radio kao analitičar u JP “Morgan koncernu”, u nedavnom razgovoru za “Glas Srpske” je istakao kako će mnoge finansijske institucije platiti cijenu zbog visoke inflacije pa i neke evropske.

– Ona je kao kancer u biološkom telu. Što brže reaguješ, što ga brže odstraniš, pre ćeš ozdraviti. Ako ga ne odstraniš, zna se koja je sudbina. Kada imaš visoku inflaciju, ne možeš da nađeš kvalitetne projekte na kojima možeš da napraviš novac, sama banka ulazi u problem, jer pada cena obveznica koje oni drže – rekao je on i dodao da kada vrijednost kolaterala opada, banka postaje nesolventna i nema dovoljno kapitala da pokrije ono što je izdala.

Da bi u svijetu moglo doći do novih potresa, s vjerovatno većim finansijskim posljedicama, upozorio je ekspert s Volstrita Robert Kijosaki koji je tačno predvidio kolaps “Lehman Brodersa” 2008. On je istakao kako vjeruje da će nakon katastrofalnog pada i bankrota američke banke doći do propasti i Kredit Suisa i to, kako je pojasnio, kada se promjenljivo tržište obveznica sruši.

Da stanje u ovoj banci nije najsjajnije priznali su i sami rukovodioci ove finansijske institucije, priznavajući da ima određenih kako su ih nazvali – materijalnih slabosti, jer je trošak osiguranja obveznica od neispunjavanja obaveza dostigao najviši nivo od osnivanja banke.

Kijosaki smatra da je tržište obveznica, koje je veće od tržišta akcija, sada u stvari najveći problem, a činjenica da je u krahu uznemiruje mnoge posmatrače što je, kako je poručio, scenario za savršenu finansijsku oluju.

Povučeno 110 milijardi

Prije par sedmica švajcarska banka Kredit Suis saopštila je da je u 2022. imala najgori učinak od finansijske krize. Gubici i pad prihoda iznosili su čak 7,29 milijardi švajcarskih franaka. Zbog zabrinutosti zbog lošeg finansijskog stanja ove banke klijenti su povukli 110,5 milijardi švajcarskih franaka u posljednjem kvartalu 2022. godine. Posljednje analize ukazuju da podaci još uvijek ne ukazuju na mogući bankrot, zbog državnih garancija, ali i otkrivaju da tržište smatra da je mogućnost njegovog nastanka u narednih pet godina oko 25 odsto.