Connect with us

Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

Reklamni prostor


U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Društvo

Delegacija BiH u Beču iskazala neslaganje sa odlukom Hrvatske o Trgovskoj gori

Reklamni prostor


Delegacija Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH danas je u Beču na plenarnoj sjednici Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) iskazala neslaganje sa namjerama Hrvatske da gradi skladište radioaktivnog otpada na Trgoskoj gori i zatražila da preispita ovu odluku.
Zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH Zoran Tešanović rekao je Srni da je predložena mogućnost traženja zajedničkog rješenja sa vlastima Slovenije na lokaciji Nuklearne elektrane “Krško”.

Tešanović, koji prisustvuje sjednici Generalne konferencije IAEA u Beču, naveo je da je u izjavi delegacije BiH istaknuta posebna zahvalnost IAEA za podršku institucijama u BiH kroz tehničku saradnju, u obliku edukacije, ali i kroz veliku pomoć u neophodnoj opremi, kao što je CT uređaj nedavno doniran bolnici “Srbija” u Kasindolu.

“Ocijenili smo značajnom i našu ulogu u aktivnostima Evropsko-centralnoazijske mreže za radijacionu i nuklearnu sigurnost, gdje BiH predsjedava Radnom grupom jedan, `Unapređenje radijaciona infrastrukture`”, rekao je Tešanović.

Generalna konferencija IAEA u Beču je iskorištena za održavanje i niza drugih važnih sastnaka, a jedan od najznačajnijih je bio sastanak regulatornih agencija za radijacionu sigurnost zemalja jugoistočnog Balkana.

“Ovo je bila odlična prilika da se razgovara o regionalnoj saradnji u ovoj oblasti, kao i da se otvori niz razgovora o drugim, međusobno važnim pitanjima. Sastanak je bio vrlo uspješan, a dogovoreno je da BiH bude domaćin sljedećeg ovakvog sastanka već u prvom kvartalu 2023. godine”, dodao je Tešanović.

Zasjedanju Generalne Konferencije u Beču prisustvuju predstavnici više od 180 zemalja.

Nastavi čitati

Društvo

Voda odnijela most u naselju Debeljaci

Reklamni prostor


Usljed obimnih padavina, koje su se izlile u Ulici Diane Budisavljević u naselju Debeljaci, došlo je do urušavanja mosta, odnosno njegovim urušavanjem stvorena je ogromna rupa, koja ugrožava bezbjednost mještana ovog dijela grada.
Naime, od urušavanja mosta je prošlo 20 dana, ali iako su nadležni postavili traku za oznaku opasnosti, još se čeka sanacija.

Radi se o glavnoj ulici ovog naselja, te kako kaže Dejan Štrbac, član Savjeta ove MZ, za “Nezavisne”, ovuda dnevno prođe i do 2.000 ljudi kao i veliki broj djece na putu za školu.

Kako je Štrbac objasnio, padavine su prouzrokovale rušenje mosta, a dio mosta je odnijela voda.

“Odnesena je ograda mosta, na mjestu gdje je bio most su ostale velike rupe, a kao posljedica ovoga došlo je i do propadanja puta”, ističe Štrbac.

Kako dodaje, nadležna gradska odjeljanja i inspekcije su izlazile na teren, označile trakom mjesto gdje je most bio, ali prema njegovim riječima, poslije toga nije ništa sanirano.

“Ovo predstavlja najveću opasnost za djecu koja ovdje prolaze kada idu u školu, a ako se ovo ne riješi može doći i do obustavljanja saobraćaja”, kaže Štrbac.

Kako je kazao jedan mještanin Debeljaka, pri urušavanju mosta jednu stranu je odnijela voda koja teče asfaltom kada pada kiša.

“Ovdje je prije bio odvodni kanal, koji je vodu odvodio do potoka, ali kada se radio vodovod njega je samo zatrpao izvođač radova, tako da sada voda teče saobraćajnicom”, kazao je on.

Ovdje se, prema njegovim riječima, javlja još jedan problema, a to je mogućnost nastanka klizišta.

“Ovim problemima su ugroženi đaci koji svaki dan idu u školu, zatim gradski autobus na liniji 3B, ali i ostala vozila jer na tom potezu ima više od 500 domaćinstava”, kazao je on.

Sa druge strane, iz grada najavljuju rješenje ovog problema, jer, kako kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer, most će u dogledno vrijeme biti saniran.

“Inspekcija je odmah izašla na teren, nakon čega je obaviješteno nadležno odjeljenje, tako da u zavisnosti od dinamike rada možemo očekivati sanaciju”, zaključuje Kresojević.

Foto: Saša Čavrag
bl-portal

Nastavi čitati

Društvo

DOBRODOŠLI U BOSNU! Direktor i profesori namiještali konkurs u školi

Reklamni prostor

Opštinski sud u Tuzli donio je prvostepenu presudu u krivičnom postupku protiv Jasenka Smajića, Omera Delalića i Adise Mehić iz Tuzle, kojom su proglašeni krivim za namještanje zaposlenja jednoj osobi u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli.

Kako je navedeno u presudi Opštinskog suda, spomenuti trojac proglašen je krivim jer su 31. avgusta 2018. godine, radeći kao odgovorne osobe u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli i to Smajić kao direktor, a Delalić i Mehić kao profesori, te zajedno kao članovi komisije za provođenje intervjua u postupku zapošljavanja u školi, postupili suprotno svojim ovlaštenjima.

Oni su, kako je pojašnjeno, postupili suprotno ovlaštenjima u namjeri da jednoj kandidatkinji pribave korist u vidu zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme, kao i da teže povrijede prava drugih kandidata koju su konkurisali za istu poziciju.

“Naime, obavljajući konkursnu proceduru imenovani nisu proveli razgovor sa ostalim kandidatima, a u zapisnik sa intervjua je lažno prikazano da su kandidatkima tom intervjuu postavili po tri stručna pitanja, iako su znali i bili svjesni da to nije bio slučaj, niti su kratko obrazložili dodijeljeni broj bodova, na koji način su kandidatkinjama koje sve imaju završenu VSS, dodijeli bodove u razmjeru od 1,5-2,5 boda dok su kandidatkinji koja ima završenu srednju stručnu spremu, dodijeli maksimalna 3 boda, čime su teže povrijedili prava ostalih kandidatkinja, jer su ih onemogućili da ravnopravno učestvuju u konkursnoj proceduri i na koji način su jednu kandidatkinju stavili u povoljniji položaj na rang listi kandidata, a temeljem koje liste je 5. septembra 2018. godine, direktor škole donio odluku o prijemu kandidata u radni odnos kao Saradnika za ekonomsko-finansijske poslove na puno i neodređeno radno vrijeme, pribavivši joj na taj način korist u vidu zasnivanja radnog odnosa i prava iz radnog odnosa na neodređeno vrijeme”, navedeno je iz Opštinskog suda u Tuzli.

Spomenutim osobama je za počinjeno krivično djelo izrečena uslovna osuda.

“Smajiću je utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, a Delaliću i Mehić kazne zatvora od po šest mjeseci, s tim da je određeno da se ta kazna neće izvršiti, ako imenovani za vrijeme od dvije godine, po pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo”, navedeno je iz suda, piše Klix.

Smajiću je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja dužnost direktora u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli, kao i svim drugim osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, u trajanju od dvije godine. S obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna, stranke će imati pravo na žalbu.

   
Nastavi čitati

Aktuleno