Connect with us

Društvo

Bolje je i tamo GDJE SE RATUJE : BiH druga u svijetu po broju ljudi u dijaspori

Surova istina o kojoj građani odavno pričaju, a domaći stručnjaci upozoravaju, i zvanično je potvrđena. Bosna i Hercegovina je druga na svijetu po broju stanovnika koji žive u dijaspori.

Magazin Forbs objavio je listu od 151 zemlje sa najvećom dijasporom u odnosu na ukupan broj građana, na kojoj je BiH zauzela neslavno drugo mjesto!

– Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom raspada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat, 2020. godine je imala 34 posto stanovništva koje je živelo u inostranstvu – piše Forbs.

Lavina iseljavanja

Ispred nas je samo Gvajana sa 36,4 odsto stanovništva koje živi van njene teritorije, a na trećem mjestu nalazi se Albanija, sa 30,7 odsto stanovnika u dijaspori. Iza nas je i Sirija u kojoj je do nedavno bjesnio krvavi rat, mada ni danas stanje u toj državi nije mnogo bolje.

Najmalobrojniju dijasporu imaju Sjedinjene Američke Države, sa samo jedan odsto.

Lavinu iseljavanja iz BiH pokrenula su ratna zbivanja, ali ni period mira nije uspio da zaustavi ovaj negativni trend. Odlaze zanatlije, stručnjaci, mladi, a u posljednje vrijeme i cijele porodice pakuju kofere. Čim se jedan od roditelja smjesti, najčešće otac, pridružuju mu se žena i djeca, ostavljaju ovdje čak i kuću i stalni posao.

Građani govore da ih, pored loše ekonomske situacije i nezaposlenosti u zemlji, sve više tišti i nesređen politički sistem, obrazovanje, zdravstvo.

Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, u dijaspori živi više od dva miliona građana iz BiH. Najveći broj ljudi raselio se po evropskim zemljama, a potom u Ameriku, Kanadu i Australiju. Po zvaničnim podacima, oko 150.000 građana odreklo se državljanstva BiH i uzelo državljanstva drugih zemalja.

– Koliko je ljudi zapravo otišlo, niko ne zna, a vlastima ni ne odgovara da se zna tačan broj. Bojim se da je procjena u ciframa vjerovatno ispod realnog broja. Pretpostavljam da će se nakon ovih izbora još povećati odliv jer su mnogi građani čekali te rezultate i očekivali eventualna poboljšanja – ocjenjuje Vlastimir Vidić iz agencije “Global skener” Minhen, koja posreduje pri zapošljavanju u Njemačku.

Odlaze čitave porodice

Vidić naglašava da interesovanje naših ljudi za odlazak ne slabi, jedino što ih usporava u namjeri jesu strogi propisi. U Njemačkoj je i dalje velika potreba za radnom snagom gotovo svih profila tako da će svako ko je ambiciozan, ističe on, pokušati da ode.

– Sasvim je sigurno da bi broj građana koji su napustili BiH bio još do 300.000 veći da u Njemačkoj ne važe tako strogi propisi za dobijanje vize, posebno zapadnobalkansko pravilo za izvlačenje termina preko loto sistema. Ali, bez obzira na to, građani pokušavaju na druge načine. Lako se dobijaju vize u Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, i onda poslije nekog perioda ljudi se prebacuju u Njemačku. Takođe, i Austrija je dosta liberalizovala propise. Posebno je zabrinjavajuće da sve više porodica sa djecom odlazi i to će sigurno uticati na još goru demografsku sliku BiH. Poneko se i vraća, to je tačno, ali to je zaista u malim brojevima – kaže Vidić.

Čak su i revizori upozorili da je nizak nivo nataliteta u Srpskoj u proteklih 20 godina već ostavio posljedice, pa se postavlja pitanje ko će rađati djecu u naredne dvije decenije, jer se učešće fertilnog kontingenta (broja žena u dobi od 15 do 49 godina) u ukupnom stanovništvu RS iz generacije u generaciju značajno smanjuje.

– Osobe koje su napustile ili namjeravaju otići iz zemlje, kao najčešći razlog navode nedostatak perspektive za svoju djecu. Takođe, migracioni obrazac se promijenio. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci tih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih demografskih problema. Idu građani u zenitu reproduktivne sposobnosti, a njihovim odlaskom istovremeno se gubi vrijedan, često i nenadoknadiv, ljudski kapital – istakao je ranije za Srpskainfo demograf Stevo Pašalić.

GODIŠNJE ŠALJU 3 MILIJARDE KM

Na kontinuirani odlazak ljudi iz BiH ukazuje i porast doznaka iz inostranstva, koje oni redovno šalju porodici i rodbini. U posljednjih 10 godina dijaspora je BiH prebacila više od 25 milijardi KM, a samo lani ove doznake su iznosile rekordnih tri milijarde KM.

– Razlozi povećanja doznaka iz inostranstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju da dostavljaju novac u zemlju – precizirali su iz Centralne banke BiH.

Društvo

Vlada Srpske traži dozvolu izvoza peleta na dva mjeseca

Vlada Republike Srpske donijela je zaključak i uputila ga u Savjet ministara BiH od kojeg traži da za drvni sortiment pelet dozvoli izvoz u periodu od 60 dana.

Kako je saopšteno, Vlada traži da po isteku tog perioda Savjet ministara uvede izvozna ograničenja na način da privredni subjekti mogu izvesti do jedne polovine proizvedene robe po navedenim tarifnim brojevima.

“Takođe, Vlada Republike Srpske traži od Savjeta ministara BiH da se uvedu izvozna ograničenja za šumski drvni sortiment ogrevno drvo za period od 1.12.2022. godine do 31.12.2023. godine na način da privredni subjekti mogu izvesti do jedne polovine proizvedene robe po navedenim tarifnim brojevima”, stoji u saopštenju.

Podsjećamo, zabrana izvoza peleta u cijeloj BiH na snazi je od 15. juna, a na zahtjev vlada oba entiteta odluka je produžena do kraja januara 2023. godine.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene nafte u PONOVO U PORASTU

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za više od tri odsto nakon što je na snagu stupila nova runda sankcija protiv Moskve i ograničenje cijena na rusku naftu.
U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 85 centi i sada je 83,53 dolara po barelu.

U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 68 centi i iznosi 77,62 dolara po barelu.

Grupa sedam najrazvijenijih zemalja svijeta ograničila je cijenu ruske sirove nafte na 60 dolara po barelu, s ciljem da smanji kapacitete Moskve za sukob u Ukrajini, ali je Rusija saopštila da neće poštovati tu regulativu i po cijenu da prekine proizvodnju.

Ograničenje cijene nafte usvojile su članice G7, EU i Australija.

Nastavi čitati

Društvo

FANTASTIČAN PROVOD NA JAHORINI! Željko Joksimović doveo atmosferu do USIJANJA! (FOTO)

Sinoćnji koncert Željka Joksimovića na Jahorini bio je pravi spektakl. Pred sam koncert održana je i pres konferencija kojoj su pored izvođača, direktora Olimpijskog centra Jahorina, Dejana Ljevnaića, predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, Nedeljka Eleka, ministar saobraćaja i veza u Vladi Republike

Srpske prisustvovali i Nedeljko Ćorić i v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, Dražen Vrhovac.

-Iza nas su tri dana sjajnog provoda tokom kojih je Jahorina ponovo pokazala da je centar zbivanja, ali i cenatr okupljanja ljudi različitih nacionalnosti, interesovanja i starosnih kategorija. Imali smo priliku uživati u fantastičnom koncertu Marije Šerifović, veče prije toga naši gosti su đuskali uz hitove Prljavog kazališta, dok je prvu veče “Jahorina Ski Opening”-a obilježio nastup Dejana Lazovića, (Zli Pevač). Kada biramo izvođače za Jahorinu osluškujemo želje naših gostiju – Marija i Kazalište su prvi put nastupali na Jahorini dok smo za Željka dobili mnogobrojne upite iako smo imali priliku i ranije da ga ugostimo na našoj planini, rekao je direktor Olimpijskog centra Jahorina.
Serija spektakularnih nastupa na Jahorini završena je koncertom sjajnog Željka Joksimovića, koji je atmosferu doveo do usijanja!
Popunjen do posljednjeg mjesta, koncertni šator bio je centar predivne muzike, odličnog raspoloženja i fantastičnog izvođenja bezbroj muzičkih hitova od strane ovog nevjerovatnog umjetnika, čiji se nastup nestrpljivo očekivao već nekoliko godina!
Radostan što je opet sa jahorinskom publikom, Željko Joksimović, još jednom je pokazao zašto je upravo jedan od omiljenih izvođača ove planine!

Nastavi čitati

Aktuleno