Connect with us

Društvo

CRNE PROGNOZE Cijena peleta bi mogla ići do 1.000 KM po toni

U periodu kada je zima sve bliže mnogi građani su u strahu kako će zagrijati svoje domove, a posebno su zabrinuti oni koji se griju na pelet.

Cijene peleta su u konstantom rastu, te mjere zabrane izvoza koje je uveo Savjet ministara BiH, nisu dale adekvatne rezultate.

Trenutna cijena peleta kreće se od 700 do 750 KM po toni, ovisno od lokacije. Ono što je takođe činjenica je veliki porast potražnje upravo iz straha da bi moglo doći do dodatnog poskupljenja ili nestašice.

Mnogi koji su čekali eventualno pojeftinjenje ipak su se odlučili da nabave pelet po trenutnim cijenama.

Kako kažu iz kompanije “Drvosječa”, koja proizvodi pelet, potražnja je u ovom mjesecu znatno porasla.

– Potražnja je manja nego prošle godine, ali ako uzmemo prethodne mjesece, u ovom mjesecu potražnja je znatno veća – poručuju iz ove kompanije.

Poručili su da bi moglo doći doći do povećanja cijena ovog energenta kada se ukinu mjere zabrane izvoza koje su na snazi još desetak dana.

– Dok traju zabrane izvoza cijena neće rasti, ali kada se zabrana ukine, odnosno ako izvoz krene 24. septembra, cijene će zasigurno rasti i niko ne može prognozirati koju visinu će dostići – poručili su iz Drvosječe.

Rekli su da nije isključeno da bi cijena vjerovatno mogla dostići onu iz regiona gdje se tona peleta prodaje po cijeni većoj od 1.000 KM.

Cijene peleta su u konstantom rastu, te mjere zabrane izvoza koje je uveo Savjet ministara BiH, nisu dale adekvatne rezultate.

Trenutna cijena peleta kreće se od 700 do 750 KM po toni, ovisno od lokacije. Ono što je takođe činjenica je veliki porast potražnje upravo iz straha da bi moglo doći do dodatnog poskupljenja ili nestašice.

Mnogi koji su čekali eventualno pojeftinjenje ipak su se odlučili da nabave pelet po trenutnim cijenama.

PROČITAJTE JOŠ
Srbija ograničila cijenu hljeba i peleta: Cilj je zaštita životnog standarda stanovništva
U nezavidnoj situaciji: Zabrana izvoza peleta jednima propast, drugima spas
Mjera na snazi do kraja septembra: Zabranjen izvoz pojedinih drvnih sortimenata iz BiH
Kako kažu iz kompanije “Drvosječa”, koja proizvodi pelet, potražnja je u ovom mjesecu znatno porasla.

– Potražnja je manja nego prošle godine, ali ako uzmemo prethodne mjesece, u ovom mjesecu potražnja je znatno veća – poručuju iz ove kompanije.

Poručili su da bi moglo doći doći do povećanja cijena ovog energenta kada se ukinu mjere zabrane izvoza koje su na snazi još desetak dana.

– Dok traju zabrane izvoza cijena neće rasti, ali kada se zabrana ukine, odnosno ako izvoz krene 24. septembra, cijene će zasigurno rasti i niko ne može prognozirati koju visinu će dostići – poručili su iz Drvosječe.

Rekli su da nije isključeno da bi cijena vjerovatno mogla dostići onu iz regiona gdje se tona peleta prodaje po cijeni većoj od 1.000 KM.

Kako navode, ni to neće biti problem koliko bi problem mogla biti sama količina peleta.

– Trenutno postoje dovoljni kapaciteti da se može pokriti tržište BiH, ali ukoliko se zabrana izvoza ukine zbog ogromne potražnje na inostranom tržištu peleta neće biti nikako – upozoravaju iz Drvosječe.

Vlasti BiH moraju što prije reagovati kako bi se spriječila eventualna nestašica, prvi korak bi trebao biti produženje postojećih mjera zabrane koje, podsjećamo, prestaju važiti 24. septembra, piše Klix.

Društvo

Ugrožen bh. izvozni kolač vrijedan milijarde maraka

Problemi koji potresaju Njemačku, a koji se odnose na smanjenje isporuke ruskog gasa, te prognoziranu recesiju i inflaciju u 2023. koja bi mogla nadmašiti ovogodišnju, ugroziće bh. izvoz prema ovom evropskom gigantu, smatraju domaći stručnjaci.

O kakvom se potencijalnom udaru na našu ekonomiju radi svjedoči podatak da je izvoz u Njemačku prošle godine činio 15 odsto kompletnog bh. izvoza, a iznosio je više od 2,15 milijardi KM.

U ovoj godini, za osam mjeseci, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz u Njemačku već je premašio 1,78 milijardi KM.

Momčilo Komljenović, zamjenik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je izvoz u Njemačku, za osam mjeseci ove godine, povećan za 448 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

“Ovo što se dešava u Njemačkoj sigurno će se negativno odraziti na sve zemlje s kojima ta zemlja ima spoljnotrgovinsku razmjenu. To je neminovno”, naveo je Komljenović za “Nezavisne novine”.

Upitan da li prognozirana recesija u Njemačkoj može uticati na bh. izvoz ka toj zemlji, ekonomista Igor Gavran odgovara “svakako da može”.

“Recesija i pad proizvodnih aktivnosti u Njemačkoj bi neminovno vodili do manjih narudžbi njemačke privrede, a time i manjeg uvoza iz BiH”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

On pojašnjava da hrana i slični esencijalni proizvodi ne bi trebalo da budu značajnije pogođeni jer se moraju konzumirati i nemoguće je bez njih živjeti, ali sve ostalo što nije neophodno bi moglo osjetiti veliki pad tražnje.

“Također, pronalaženje alternativnih tržišta je jako teško u uslovima kada su ne samo Njemačka, već i mnoge druge zemlje, u očekivanju recesije”, ističe Gavran.

Da je teško u kratkom roku pronaći alternativna tržišta slaže se i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji takođe ocjenjuje da bi se trendovi u Njemačkoj mogli odraziti i na nas.

“Njemačka je nama značajan spoljnotrgovinski partner, a pitanje je da li će njihova industrija imati dovoljne količine gasa. Može doći do toga da će neke fabrike morati smanjiti proizvodnju, ili je čak obustaviti. To automatski proizvodi kod nas problem jer će naše količine, koje se plasiraju na njemačko tržište, morati biti umanjene”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Na to mi, dodaje, ne možemo da utičemo, a u ovom momentu, da bi se došlo na novo tržište, to je već dugoročan proces. Račić je dodao da Srpska najviše u Njemačku izvozi proizvode metalske industrije, za potrebe auto-industrije, ali i namještaj, parket itd.

I zaista, u branši koja se bavi preradom drveta već su zabrinuti, a dostupni podaci već pokazuju da je posla manje kada je riječ o proizvodnji namještaja.

“Mi smo prognozirali i kada je počela kriza izazvana ratom u Ukrajini da bi se to najprije moglo odraziti na krajnja potrošna dobra koja su skuplja, kao što je namještaj. Primjećujemo da se proizvodnja namještaja kreće u nešto manjem procentu nego prošle godine”, kaže Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju drugi proizvodi, kao što su podovi i stolarija, to će od dobre mjere zavisiti od stanja u građevinarstvu.

“Nama je Njemačka značajno tržište i ona može biti parametar toga šta se može dešavati u drugim zemljama. Svakako nas brinu dešavanja u Njemačkoj”, zaključio je Šinik

Nastavi čitati

Društvo

„Novi profesionalni izazov“: Radojičić ima novi posao

Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banjaluke, objavio je na svom Facebook nalogu da je dobio novi posao

Kako je napisao, od 1. oktobra je član Upravnog odbora grupe Planetsoft.

Radojičić je naveo da je Planetsoft privatna regionalna kompanija u oblasti IT i modernih tehnologija.

Istovremeno, studente Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci je obavijestio da i dalje ostaje u nastavnom procesu.

Nastavi čitati

Društvo

Početak iduće sedmice obilježiće oblačno vrijeme sa slabom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti promjenljivo vrijeme sa slabom kišom i temperaturom od 16 do 21 stepen Celzijusov.

Ujutro će biti oblačno uz slabu kišu ponegdje na sjeveru i istoku, a na jugu pretežno vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prije podne će se oblačnost sa slabom kišom premještati dalje ka istoku, a na sjeveru i zapadu doći će do razvedravanja uz sunčanije vrijeme.

Popodne će kiša prestati i na istoku uz postepeno razvedravanje. Biće malo hladnije, a na jugu Hercegovine sunčano i toplije.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha danas u 14.00 časova: Bjelašnica sedam, Čemerno 16, Gacko, Sokolac i Ivan-sedlo 18, Srebrenica i Sarajevo 20, Neum, Bijeljina, Prijedor, Trebinje, Gradačac, Tuzla i Zenica 22, Višegrad, Doboj i Mostar 23, te Banjaluka 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuleno