Connect with us

Društvo

Da li će i kada doći do pada inflacije i cijena hrane u BiH

Inflacija koja trenutno u BiH iznosi oko 15 odsto još nije dostigla svoj vrhunac i treba ga očekivati tokom ove godine, što će se najviše manifestovati kroz novi rast cijena osnovnih životnih namirnica i troškova života.

Smatra ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, navodeći da na ovo ukazuju i podaci iz same Evropske unije, čiju sudbinu ćemo morati dijeliti, da je u zemljama poput Njemačke, Francuske i Španije, nakon usporavanja, zabilježen novi rast inflacije u februaru.

– Očigledno monetarna politika koju vode centralne banke, koja se ogleda kroz povećanje kamatnih stopa, ne može u potpunosti zauzdati ovu inflatornu aždaju i izaći tako lako iz njenih kandži, jer su i sami uzroci mnogobrojni. Dok se ne nađu rješenja, problemi iz Evropske unije će se prelijevati i na naše tržište te uticati na kretanje cijena na našem domaćem tržištu. Najveći problem je što gotovo sve uvozimo. Zato smatram da će inflacija koja se s prošle godine prelila na ovu tek sada dostići svoj pik. Prave posljedice ćemo tek osjetiti, jer plate i penzije ne mogu da prate rast cijena i troškova života – poručio je Kutle.

Ukazuje na to da brojevi ponekad mogu da zavaraju. Kao primjer navodi podatak da je inflacija u BiH oko 15 odsto, ali da se vrlo često prenebregava da su cijene hrane i energenata skočile mnogo više od ovog procenta, a za šta građani, procentualno gledajući, najviše novca izdvajaju.

– Slično je kada analiziramo i cijene hrane. U BiH je to, prema zvaničnim podacima, oko 26 odsto, ali ako pogledamo koliko sada košta hljeb, mlijeko ili meso u odnosu na početak prošle godine, vidjećemo da su poskupljena ogromna i da idu do 100 odsto – kaže Kutle.

Slično mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, poručujući kako građani BiH ne mogu očekivati neke bolje dane u skorije vrijeme. Kako kaže, “pravila” koja su nekada vrijedjela, više ne važe, jer ekonomske tokove u svijetu sada diktiraju velike kompanije koje su rukovode onom “što je veća nesreća, to bolje”.

– Jedan od načina da dođu do ekstra zarade je i inflacija. Pogotovo ako je ona “naduvana”. Mislim da na globalnom tržištu vlada izuzetan haos i odluke se donose stihijski – kaže Ljuboja, dodajući da ni BiH neće moći ostati imuna na sve ove igre, pogotovo jer nezajažljivost bogatih, pa i onih ovdašnjih, postaje svakim danom sve veća.

Zbog toga, kako kaže, nije optimista ni kada je u pitanju borba protiv aktuelne inflacije, pogotovo jer se pokazalo da prilikom formiranja cijena gotovo svi kalkulišu sa takozvanim faktorom rizika, koji ugrađuju u cijenu nekog proizvoda te tako u nekim slučajevima one na kraju budu veće i za 30 odsto od realnih.

– Jedina sreća je što zima polako prolazi i da je cijena energenata, koliko-toliko stabilizovana. Ali i dalje ima toliko slobodnog prostora za razne manipulacije da nisam baš optimista da će borba sa inflacijom završiti tokom ove i naredne godine. Novi okidač za inflaciju sigurno može biti hrana. Dovoljno je izazvati paniku na tržištu i cijene odmah vrtoglavo porastu. Sjetimo se samo šta se dešavalo u bezi sa jestivim uljem, koje je u jednom trenutku koštalo i šest maraka. Znači i psihološki momenti u dobroj mjeri determinišu cijene – objasnio je Ljuboja.

Smatra kako će većina građana BiH zbog sve većih cijena morati promijeniti svoje dosadašnje kupovne navike, ali i način života. Kako su građani BiH do sada trećinu svojih prihoda izdvajali za kupovinu životnih potrepština, a da su cijene hrane u nekim slučajevima i uduplane, moraće se praviti selekcija kupljenih stvari.

– Moraćemo mnogo toga da se odreknemo. Ne zato što to želimo, već jer ćemo na to biti prinuđeni. Bojim se da su pred nama veoma neizvjesna i skupa vremena – poručio je Ljuboja.

Ekonomski analitičar Saša Stevanović kaže da se sa sigurnošću može tvrditi da je ovo najveći ekonomski šok koji je BiH imala u svojoj istoriji.

– Ekonomski rast prethodne godine u potpunosti je zavisio od unutrašnjih preraspodjela. Iako smo više izvozili, više smo i uvozili, skupo smo plaćali energente. Spoljnotrgovinski deficit je odmogao domaćoj ekonomiji. Ukoliko se ostvare neke prognoze da će inflacija u Evropi biti oko šest ili sedam odsto, onda u BiH možemo očekivati da će to iznositi između 10 i 12. Ukoliko ona bude veća biće veća i kod nas od prognozirane – smatra Stefanović.

Kada je u pitanju cijena hrane u budućnosti, kaže kako se može očekivati novi rast, kako u svijetu, tako i kod nas, jer su se, kako je pojasnio, inflaciona očekivanja uvukla u sve sfere ekonomskog života i što se sukobi na globalnom nivou ne smiruju.

– Najavljuju nove sankcije, novo snabdijevanje oružjem. Ulozi se povećavaju. Situacija sa žitom i odnos Rusije prema isporuci hrane svijetu, Kine prema globalnim lancima snabdijevanja, SAD prema svjetskoj ekonomiji i svojim geostrateškim interesima doveli su do toga da se svaki segment ekonomije i onoga što utiče na nju posmatra kao instrument strategije i osvajanje resursa i većeg uticaja u svijetu ili odbranu postojećeg stanja – navodi Stevanović.

Dodaje da će interesantno biti pitanje ostvarenih profita u prethodnoj godini, jer već se iznose argumenti i tvrdnje da je dio inflacije uzrokovan i većim profitnim marginama privrednih društava.

– To će generalno proizvesti gnjev javnosti, zakomplikovati donošenje odluka o oštrijem monetarnom zatezanju i otvoriti jedan novi narativ u oporezivanju ekstra profita u Evropi. Vidjećemo da li će tamo gdje je inflacija bila najviše izražena hrana i energenti biti sektori koji će imati najveći rast profita. Države poput Norveške, Saudijske Arabije, Rusije, države koje su izvoznici energije već sada u platnim bilansima bilježe rekordne suficite. Vjerovatno će slična situacija biti i sa kompanijama iz ovih sektora – istakao je Stevanović.

Kriza troškova

Na pitanje koliko će uopšte biti potrebno vremena da bude riješena kriza troškova života Stevanović kaže da je to nezahvalno procjenjivati, jer je količina neizvjesnosti i dalje izuzetno visoka.

– Uzroci nisu ekonomski, već posljedice. Naš ekonomski sistem može se samo nastojati prilagoditi krizi koja traje, izboriti se za očuvanje radnih mjesta i životnog standarda, nastojati iskoristiti sve ovo što se dešava i minimizirati eventualnu štetu. Mjere usmjeriti ka domaćinstvima, očuvanju privatne potrošnje i dizajnirati ih tako da jačamo koheziju društva – naveo je Stevanović.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno