Connect with us

Društvo

Da li će i kada doći do pada inflacije i cijena hrane u BiH

Inflacija koja trenutno u BiH iznosi oko 15 odsto još nije dostigla svoj vrhunac i treba ga očekivati tokom ove godine, što će se najviše manifestovati kroz novi rast cijena osnovnih životnih namirnica i troškova života.

Smatra ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, navodeći da na ovo ukazuju i podaci iz same Evropske unije, čiju sudbinu ćemo morati dijeliti, da je u zemljama poput Njemačke, Francuske i Španije, nakon usporavanja, zabilježen novi rast inflacije u februaru.

– Očigledno monetarna politika koju vode centralne banke, koja se ogleda kroz povećanje kamatnih stopa, ne može u potpunosti zauzdati ovu inflatornu aždaju i izaći tako lako iz njenih kandži, jer su i sami uzroci mnogobrojni. Dok se ne nađu rješenja, problemi iz Evropske unije će se prelijevati i na naše tržište te uticati na kretanje cijena na našem domaćem tržištu. Najveći problem je što gotovo sve uvozimo. Zato smatram da će inflacija koja se s prošle godine prelila na ovu tek sada dostići svoj pik. Prave posljedice ćemo tek osjetiti, jer plate i penzije ne mogu da prate rast cijena i troškova života – poručio je Kutle.

Ukazuje na to da brojevi ponekad mogu da zavaraju. Kao primjer navodi podatak da je inflacija u BiH oko 15 odsto, ali da se vrlo često prenebregava da su cijene hrane i energenata skočile mnogo više od ovog procenta, a za šta građani, procentualno gledajući, najviše novca izdvajaju.

– Slično je kada analiziramo i cijene hrane. U BiH je to, prema zvaničnim podacima, oko 26 odsto, ali ako pogledamo koliko sada košta hljeb, mlijeko ili meso u odnosu na početak prošle godine, vidjećemo da su poskupljena ogromna i da idu do 100 odsto – kaže Kutle.

Slično mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, poručujući kako građani BiH ne mogu očekivati neke bolje dane u skorije vrijeme. Kako kaže, “pravila” koja su nekada vrijedjela, više ne važe, jer ekonomske tokove u svijetu sada diktiraju velike kompanije koje su rukovode onom “što je veća nesreća, to bolje”.

– Jedan od načina da dođu do ekstra zarade je i inflacija. Pogotovo ako je ona “naduvana”. Mislim da na globalnom tržištu vlada izuzetan haos i odluke se donose stihijski – kaže Ljuboja, dodajući da ni BiH neće moći ostati imuna na sve ove igre, pogotovo jer nezajažljivost bogatih, pa i onih ovdašnjih, postaje svakim danom sve veća.

Zbog toga, kako kaže, nije optimista ni kada je u pitanju borba protiv aktuelne inflacije, pogotovo jer se pokazalo da prilikom formiranja cijena gotovo svi kalkulišu sa takozvanim faktorom rizika, koji ugrađuju u cijenu nekog proizvoda te tako u nekim slučajevima one na kraju budu veće i za 30 odsto od realnih.

– Jedina sreća je što zima polako prolazi i da je cijena energenata, koliko-toliko stabilizovana. Ali i dalje ima toliko slobodnog prostora za razne manipulacije da nisam baš optimista da će borba sa inflacijom završiti tokom ove i naredne godine. Novi okidač za inflaciju sigurno može biti hrana. Dovoljno je izazvati paniku na tržištu i cijene odmah vrtoglavo porastu. Sjetimo se samo šta se dešavalo u bezi sa jestivim uljem, koje je u jednom trenutku koštalo i šest maraka. Znači i psihološki momenti u dobroj mjeri determinišu cijene – objasnio je Ljuboja.

Smatra kako će većina građana BiH zbog sve većih cijena morati promijeniti svoje dosadašnje kupovne navike, ali i način života. Kako su građani BiH do sada trećinu svojih prihoda izdvajali za kupovinu životnih potrepština, a da su cijene hrane u nekim slučajevima i uduplane, moraće se praviti selekcija kupljenih stvari.

– Moraćemo mnogo toga da se odreknemo. Ne zato što to želimo, već jer ćemo na to biti prinuđeni. Bojim se da su pred nama veoma neizvjesna i skupa vremena – poručio je Ljuboja.

Ekonomski analitičar Saša Stevanović kaže da se sa sigurnošću može tvrditi da je ovo najveći ekonomski šok koji je BiH imala u svojoj istoriji.

– Ekonomski rast prethodne godine u potpunosti je zavisio od unutrašnjih preraspodjela. Iako smo više izvozili, više smo i uvozili, skupo smo plaćali energente. Spoljnotrgovinski deficit je odmogao domaćoj ekonomiji. Ukoliko se ostvare neke prognoze da će inflacija u Evropi biti oko šest ili sedam odsto, onda u BiH možemo očekivati da će to iznositi između 10 i 12. Ukoliko ona bude veća biće veća i kod nas od prognozirane – smatra Stefanović.

Kada je u pitanju cijena hrane u budućnosti, kaže kako se može očekivati novi rast, kako u svijetu, tako i kod nas, jer su se, kako je pojasnio, inflaciona očekivanja uvukla u sve sfere ekonomskog života i što se sukobi na globalnom nivou ne smiruju.

– Najavljuju nove sankcije, novo snabdijevanje oružjem. Ulozi se povećavaju. Situacija sa žitom i odnos Rusije prema isporuci hrane svijetu, Kine prema globalnim lancima snabdijevanja, SAD prema svjetskoj ekonomiji i svojim geostrateškim interesima doveli su do toga da se svaki segment ekonomije i onoga što utiče na nju posmatra kao instrument strategije i osvajanje resursa i većeg uticaja u svijetu ili odbranu postojećeg stanja – navodi Stevanović.

Dodaje da će interesantno biti pitanje ostvarenih profita u prethodnoj godini, jer već se iznose argumenti i tvrdnje da je dio inflacije uzrokovan i većim profitnim marginama privrednih društava.

– To će generalno proizvesti gnjev javnosti, zakomplikovati donošenje odluka o oštrijem monetarnom zatezanju i otvoriti jedan novi narativ u oporezivanju ekstra profita u Evropi. Vidjećemo da li će tamo gdje je inflacija bila najviše izražena hrana i energenti biti sektori koji će imati najveći rast profita. Države poput Norveške, Saudijske Arabije, Rusije, države koje su izvoznici energije već sada u platnim bilansima bilježe rekordne suficite. Vjerovatno će slična situacija biti i sa kompanijama iz ovih sektora – istakao je Stevanović.

Kriza troškova

Na pitanje koliko će uopšte biti potrebno vremena da bude riješena kriza troškova života Stevanović kaže da je to nezahvalno procjenjivati, jer je količina neizvjesnosti i dalje izuzetno visoka.

– Uzroci nisu ekonomski, već posljedice. Naš ekonomski sistem može se samo nastojati prilagoditi krizi koja traje, izboriti se za očuvanje radnih mjesta i životnog standarda, nastojati iskoristiti sve ovo što se dešava i minimizirati eventualnu štetu. Mjere usmjeriti ka domaćinstvima, očuvanju privatne potrošnje i dizajnirati ih tako da jačamo koheziju društva – naveo je Stevanović.

Related Topics:

Društvo

Grupa rudara nastavila štrajk glađu zbog neisplaćenih plata

Grupa rudara Rudnika mrkog uglja Zenica nastavila je i danas štrajk glađu jer im nisu isplaćeni plata i topli obrok za prošli mjesec.

U štrajk glađu juče je stupilo 15 članova sindikalnog odbora nezadovoljni što im se zbog kašnjenja primanja, koja bi trebalo da budu isplaćena do 15. u mjesecu, niko iz uprave rudnika nije obratio.

Zenički rudari su u petak, 24. marta, stali sa proizvodnjom i okupili se u Domu rudara gdje su odlučili boraviti u nadi da će im se obratiti neko iz uprave rudnika ili Gradske uprave, prenose federalni mediji.

Gradska uprava Zenice prošle je sedmice blokirala račun rudnika zbog duga za naknade prema gradu za gradsko zemljište, a rudnik Zenica Poreskoj upravi Federacije BiH, prema podacima iz decembra, duguje gotovo 154 miliona KM.

Rudari su pozvali zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića da deblokira račun preduzeća, kako bi oko 900 radnika moglo dobiti zarađenu februarsku platu i jednu naknadu za topli obrok.

Nastavi čitati

Društvo

LOV U MUTNOM Domaći naftaši ignorišu pad cijene barela

Cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH ostale su gotovo na istom nivou kao ranije, ili su neznatno korigovane na niže i pored značajnog pada vrijednosti sirove nafte na svjetskim berzama u posljednjih dvadesetak dana.

Najviša cijena sirove nafte tokom ovog mjeseca zabilježena je 6. marta kada je jedan barel (159 litara), koštao oko 86,2 dolara. U tom periodu, prema zvaničnim podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, gorivo na domaćim benzinskim pumpama koštalo je od 2,56 do 2,66 maraka za jedan litar benzina 95 i od 2,66 do 2,71 za jedan litar eurodizela.

Desetak dana kasnije, vrijednost sirove nafte, a zbog previranja i turbulencija na finansijskom tržištu i kraha pojedinih banaka, pala je na 72 dolara, da bi tokom jučerašnjeg dana ona iznosila oko 76 dolara za jedan barel.

Iako je u ovom periodu došlo do pada vrijednosti jednog barela za oko 15 odsto, građani BiH su i dalje prinuđeni plaćati gotovo iste ili neznatno niže cijene za jedan litar goriva, u odnosu na period kada je barel koštao deset dolara više.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, za litar benzina 95 danas se mora izdvojiti između 2,56 i 2,60 KM, a za dizel 2,66 do 2,70 maraka. Ukoliko to uporedimo sa cijenama od 6. marta može se vidjeti da je cijena jednog litra goriva pala tek neznatno, u zavisnosti od pumpe do pumpe. Do značajnijeg smanjenja nije došlo iako matematika ukazuje da je trebalo.

Primjera radi, cijena barela je trenutno na nivou od prije izbijanja rata u Ukrajini, a tada su cijene goriva na benzinskim pumpama bile između 2,30 i 2,40 KM po jednom litru.

O ovom fenomenu, nazvanom “raketa i perje”, “Glas Srpske” je već pisao u nekoliko navrata. Naime, kada cijene nafte na svjetskim berzama rastu, trgovci istog dana podižu cijene, dok u slučaju pada vrijednosti to ide daleko sporije, kao kad perje pada. Kako su tada navodili naši sagovornici tako će i ubuduće biti, sve dok ne padne domaća potražnja i kupovna moć ili dok građani ne počnu da bojkotuju one pumpe koje i dalje drže visoke cijene i zaračunavaju veće marže od predviđenih.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Jovica Vučković, smatra da je ipak došlo do osjetnog pada cijena te da je gorivo u Srpskoj jeftinije za oko deset feninga u odnosu na prethodni period, ne navodeći i koji.

Prema njegovoj procjeni, sadašnja cijena goriva trebala bi da ostane na ovom nivou do kraja ovog mjeseca, dodajući kako litar dizela na pumpama u Republici Srpskoj sada košta od 2,54 do 2,69 maraka, dok se benzin po litru kreće od 2,39 do 2,59 maraka.

Sagovornici “Glas Srpske”, međutim, ukazuju kako bi cijene goriva trebalo da budu još niže, ali i ukazuju da odgovornost ne treba samo tražiti među domaćim distributerima, koji sigurno u pojedinim slučajevima love u mutnom, već i među rafinerijama koje su znatno podigle svoje rafinerijske marže i ostvaruju ekstraprofite.

Inače, cijene sirove nafte na svjetskim berzama su u padu uprkos rastu potražnje u Kini, nakon otvaranja i ukidanja “kovid” ograničenja. Bankarski stres, strahovi od recesije i egzodus velikih investitora uticao je da vrijednost barela u posljednjih par sedmica značajno padne, vrativši se praktično na nivo prije izbijanja rata u Ukrajini.

Investitori se okreću zlatu
Bankarski strahovi doveli su do velike rasprodaje fjučersa sirove nafte tokom ovog mjeseca na svjetskim berzama, što se poklapa i s prelaskom investitora na plemenite metale. Zlato postaje sve traženija roba. Cijena zlata je trenutno blizu istorijskog maksimuma, sa cijenom preko 1.980 dolara po jednoj unci. Stručnjaci ukazuju kako i ovi trendovi ukazuju da među velikim igračima postoji sve veći strah od velike recesije, ekonomske krize i političke nestabilnosti.

Nastavi čitati

Društvo

Učenici iz Bihaća pobjednici “naučne olimpijade”: Osmislili besplatno centralno grijanje

Učenici srednjoškolske ustanove “Richmond park college” iz Bihaća Daris Filović i Hadžera Đug, na nedavno održanoj bh naučnoj olimpijadi pod nazivom “Bosepo” u Sarajevu, osvojili su prvu nagradu za svoj inovativni projekat iz oblasti inženjeringa.

Na ovom zanimljivom takmičenju, koje se odvija već dugi niz godina te okuplja učenike velikog broja osnovnih i srednjih škola iz Bosne i Hercegovine, ove godine konkurisalo je više od 120 projekata u četiri kategorije.

Filović i Đugova prezentovali su vlastiti projekat koji omogućava potpuno besplatno centralno grijanje za domaćinstva.

“Ovaj naš patent funkcioniše na principu elektromagnetne indukcije i vrtložnih struja koje oslobađaju toplotnu energiju. Ukoliko se naizmjenični motor napaja soratnom energijom, dobijamo potpuno besplatno grijanje, koje je uz to i ekološki prihvatljivo, jer nema nikakvih vidova zagađanje kroz ispuštanje dimova ili štetnih gasova”, kaže Filović.

Na ideju o projektu, kako kaže, došli su na osnovu primjera transformatora koji se pregrijavaju usljed vrtložnih strujanja, pa su razmišljali kako da tu fizičku silu iskoriste u cilju stvaranja termalne energije.

“Mi smo konstruisali peć za centralno grijanje, a instaliranje našeg patenta je veoma jednostavno. Koristimo bojler, bakarnu ploču i naizmjenični motor, pri čemu troškovi instaliranja iznose oko desetak hiljada maraka. Izračunali smo da će, recimo korisnik koji primijeni naš patent, u narednih 20 godina uštedjeti 165.000 maraka koje bi potrošio na kupovinu peleta. Tom ušteđevinom bi, recimo, mogao da kupi novu kuću ili stan”, kaže Filović.

Dodaje kako je njihov patent već naišao na odjek u javnosti te postoji interesovanje nekih poslovnih subjekata za njihovu inovaciju.

Zahvaljujući inovativnom projektu, dvoje učenika osvojilo je vrijednu stipendiju za nastavak školovanja, kao i plasman na “Genius olimpijadu” koja se ove godine održava u Njujorku i radi se o najvećem svjetskom takmičenju srednjoškolaca u naučnim inovacijama.

Učenici “Richmond park coleggea” iz Bihaća, privatne školske ustanove koja je ranije nosila naziv “Una Sana koledž”, redovno sudjeluju na sličnim takmičenjima i osvajaju vrijedne nagrade.

Samo ove godine, od četiri glavne nagrade na “Bosepu”, osvojili su tri, te se predstavili još nekolicinom inovativnih projekata.

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno