Connect with us

Svijet

Da li je Srbija prije bombardovanja nudila Amerikancima da uđe u NATO?

Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil prisjetio se razgovora sa Milanom Milutinovićem i Slobodanom Miloševićem.

Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil otkrio je zašto mu je “pala vilica” kada je sa nekadašnjim predsjednikom Srbije Milanom Milutinovićem ali i kakvo je mišljenje imao o Slobodanu Miloševiću.

Govoreći o raspadu Jugoslavije, Hil kaže da je mislio da će ekonomske tenzije biti najveći problem, ali se ispostavilo nešto potpuno drugačije.

“Iskreno, tada smo smatrali da će ekonomska pitanja biti najveći problem u držanju zemlje na okupu. Ja sam radio u ekonomskom odjeljenju, i redovno smo upoređivali dohodak po glavi stanovnika u različitim krajevima Jugoslavije. Sjećam se da kada biste uzeli dohodak po glavi stanovnika u državnom sektoru na jugu, recimo u Uroševcu, i dohodak nekoga iz Slovenije – bili su jednaki. To je značilo da je Slovenija slala mnogo novca južno. To nam je djelovalo neodrživo i mislili smo da treba obratiti pažnju na privredu. Mene je u tom smislu potpuno iznenadilo ponovno pojavljivanje etničkih rivalstava koja su na kraju dovela do raspada političkog sistema i njegove nemogućnosti da se suoči sa njima. Taj politički sistem nije uspio da se odmakne od komunističkog navijanja koje je uključivalo mnogo onoga što nije bilo istinito – ljudima je govoreno da je nešto istina, a nije bilo. Nismo vidjeli da će se tako desiti. Vidjeli smo ekonomske tenzije, a ispostavilo se da će ekonomske tenzije biti najmanji problem”, rekao je Hil u intervjuu za Nedeljnik.

Prisjećajući se razgovora sa Slobodanom Miloševićem, Hil kaže da je on bio “veoma razuman kada je riječ o dijalogu”.

“Sa njim je bilo lako pričati. Povremeno bi bilo frustrirajuće što bi govorio neke stvari i mislio da ćete povjerovati u njih. Znali smo da nije glup, pa smo se pitali da li misli da smo mi glupi. Jer nije postojalo nijedno drugo objašnjenje što bi govorio te stvari”, rekao je Hil.

Američki ambasador je i objasnio svojevrsnu urbanu legendu prema kojoj mu je Milan Milutinović u vrijeme Rambujea (pregovori – mirovna konferencija o Kosovu, održani u februaru 1999. godine) rekao – Kris, hajde da uđemo u NATO.

“Ne nikada nije to tako rekao. Ono što je rekao je otprilike ovako: ‘Znamo da imate problema da nađete nove lokacije za stacioniranje NATO i američkih trupa, jer vas Evropljani više ne žele. Zato vas i zanima Kosovo, svjesni smo toga. Pa hajde možda da poradimo na tome’. Bio je to jedan od trenutaka u diplomatiji kada vam vilica padne. Kada ne možete da povjerujete šta ste upravo čuli. No, u svakom slučaju nisam vjerovao da on veruje u to, a prilično sam siguran da nije ni on”, rekao je Hil.

“Izdajniče, smijenjen si”
Podsjećanja radi, o Rambujeu je svojevremeno govorio i prof. Vladan Kutlešić, koji je sa srpske strane bio zadužen da vodi tajne pregovore o pravnoj budućnosti Kosova i pojačanoj autonomiji.

“Godinu dana prije Rambujea, u Beogradu, u apsolutnoj tajnosti, mi počinjemo razgovore sa Amerikancima o Kosovu. O tome znaju samo četiri čovjeka. U veoma dobroj i konstruktivnoj atmosferi, u februaru 1998. došao je Džim O’Brajan, specijalni savjetnik Medlin Olbrajt i jedan od ljudi od njenog najvećeg povjerenja. On je boravio u Beogradu neprekidno od februara do maja 1998. godine i nas dvojica smo radili na tekstu koji je trebalo da riješi status Kosova. Polako smo radili, nikakve rokove nismo imali. Moram da kažem da je on vrhunski pravnik. U tom periodu samo je nakratko otišao u SAD, na petnaestak dana, jer mu se rodila ćerka, poslije čega se vratio. Do 1. jula smo imali urađen samo početak sporazuma i govorili o konturama konačnog teksta. Naš rad je išao u pravcu proširivanja autonomije Kosova. Došli su onda godišnji odmori, Džim se vratio u SAD uz dogovor da u avgustu nastavimo. Ipak, do toga nikada nije došlo, jer se na terenu desilo nešto što ja i dalje ne znam, ali nešto što je srušilo dobru atmosferu nas i Amerikanaca i prekinulo rad. Od tada nema saradnje i posao staje sve do Rambujea”, rekao je svojevremeno Kutlešić za Nedeljnik.

On i O’Brajan su dakle radili na pravnom sporazumu dok su u isto vrijeme u Beogradu, takođe, u tajnosti radili Milan Milutinović i Kristofer Hil, po pitanju vojno-policijske akcije na Kosovu.

“I nekad dođemo ranije i čujem šta pričaju. Mogu da tvrdim i da potpišem da se Hil sa velikom naklonošću, razumijevanjem i savjetodavno obraćao Milutinoviću o tome kako da se sprovodi akcija na Kosovu, ali mu je istovremeno stavljao ograničenja koja su sadržana OEBS pravilima o unutrašnjim sukobima. I onda ja čujem, mogu da citiram šta sam čuo: Milane, ne smije zeleno da bude na terenu, samo plavo. Značilo je da ne smije vojska tu da bude, nego policija. ‘Ako nema dovoljno plavog, farbaj zeleno u plavo’. ‘Ne smije avijacija, smiju helikopteri’, ‘ne smiju tenkovi, smiju BPR-ovi, ništa preko 80 mm’. To su bila pravila OEBS-a koja su Amerikanci tražili da se poštuju”, prepričava Kutlešić.

Kutlešić, koji bio član državne delegacije na ovim mirovnim pregovorima, priča kako je tamo ponovo sreo svog starog poznanika Džima O’Brajana.

“Onda počinje Rambuje. I mene stavljaju u delegaciju. Država stavlja politički drugorazrednu delegaciju. To mi je bilo čudno. A na još jednom primjeru mi je bilo još čudnije. Na odlasku na aerodrom, bila je subota, Gorica Gajević me zove kod nje, iako nisam član SPS. Ja dolazim kod nje i ona u suzama, drhtavom rukom mi uručuje koverat i kaže ‘od prijatelja za porodicu’. I plače, njoj je jasno, ali meni nije jasno i shvatim da je novac. Na aerodromu ću dobiti to isto od policije, sa garancijom da će mi čuvati djecu. Ništa ne traže zauzvrat. Ja iz tog zaključujem da je bio strah državnog vrha šta će se dogoditi”, kaže Kutlešić i nastavlja:

“U dvorcu smo bili zaključani. Ništa se ne radi. Rukovodstvo konferencije, Petrič i Majorski traže da se odmah piše, a mi tražimo da se utvrde principi. I ništa se ne radi tri dana. Trećeg dana, ja vidim u hodniku Džima. Mahnem mu, mahne on meni i kasnije za večerom priđemo jedan drugom. Džim kaže: ‘Vladane, hajde da radimo, ovdje se ništa ne radi.’ Ja mu kažem da nemam ovlašćenje, jer sam sad samo član delegacije. On kaže: ‘Okej, ali da znaš da nije dobro.’ Poslije dva dana, on kaže: ‘Ovo definitivno nije dobro, hajde da krenemo gdje smo stali u julu.’ Ja kažem – okej. Došao je kod mene u sobu oko 22.30 i nas dvojica smo počeli rukom da pišemo tekst sporazuma bez vojnog dijela. Tekst sporazuma je bio na nivou slabijem od amandmana iz 1974, ali je podrazumijevao pojačanu autonomiju, sa paralelnim institucijama i belgijskim modelom federalizma. Ta pojačana autonomija je predviđala i podjelu policijskih poslova po američkom modelu: savezna i pokrajinska policija. Bio je to prihvatljiv model”, objašnjava Kutlešić.

On dalje prepirčava kako su se stvari dešavale redom.

“Kad smo završili, bilo je oko pola četiri ujutru, Džim mi kaže: ‘Meni se ovo sviđa, probudi svoju delegaciju, ja ću moju.’ To mi je pokazalo da je on u stvari bio glavni na cijeloj zapadnoj strani. Mi ih sve probudimo i onda je on govorio, ja sam ćutao. Mene je samo Ratko Marković podržao, Šainović i Štambuk su ćutali. Džim kaže: ‘Ovo je solidna osnova za razgovor, ja ovo šaljem za Vašington, vi šaljite za Beograd, vidimo se večeras.’ Ja sam otišao da spavam. Te večeri oko pola devet je stigao kripto telegram koji je potpisao ministar spoljnih poslova Žika Jovanović. Pisalo je: ‘Izdajniče, smijenjen si. Dolazi Milan Milutinović da preuzme pregovore.’ Ja pošaljem Miloševiću šifrovani telegram: ‘OK, ja se vraćam za Beograd’, a on mi vrati šifru da budem tu i da niko ne smije da me dira. Ali Milutinović je odbio taj tekst sporazuma. Ništa me nije ni pitao, niti razgovarao o tome. I onda smo dobili razvoj situacije koja je dovela do bombardovanja”, kaže Kutlešić.

(MONDO)

Svijet

NA SNAZI NOVA PRAVILA! Bez ovoga ne krećite na put u automobilu prema Njemačkoj

Opšte je poznato da kutija prve pomoći mora sadržavati stvari poput flastera, zavoja, gaza i slično. No kada je u pitanju Njemačka, postoji još jedna stvar koja ne smije nedostajati.

Riječ je o novom standardu, takozvanom DIN 13164, koji je zapravo na snazi od februara 2022., ali postoji prijelazan period do 31. januara 2023. Isti kaže kako se komercijalno dostupni kompleti prve pomoći mogu se kupiti samo do tog datuma, kako kaže Savezna udruga za medicinsku tehnologiju (BVMed), a prenosi Feniks magazin.

Prema novom standardu, vozači automobila, kamiona ii autobusa sada moraju imati i dvije zaštitne maske za lice i nos u kutiji prve pomoći

No, maske nisu jedina promjena koja se tiče sadržaja kutije prve pomoći. Prethodno su se u njoj morala naći dva trokutasta zavoja i zavoj dimenzija 40 dž 60 cm. Sada je dovoljan samo zavoj.

Ako se pitate prijeti li vam kazna ukoliko se te stvari ne nađu u vašoj kutiji za prvu pomoć, odgovor je za divno čudo – ne.

Jer prema pisanju njemačkog ADAC-a, Savezno ministarstvo za digitalizaciju i promet još nije uskladilo novi standard. Drugim riječima, nove kutije prve pomoći već se mogu koristiti, ali nije potrebno mijenjati ili dograđivati stare kutije prve pomoći. Kompleti prve pomoći s prethodno važećim verzijama DIN 13164 (januar 1998. i januar 2014.) mogu se i dalje koristiti.

Dovoljno je jednostavno staviti dvije maske.

(CrnaHronikaBa)

Nastavi čitati

Svijet

HAMAS ODOGOVORAN ZA NAPAD: Svijet osuđuje pucnjavu u sinagogi u Jerusalimu

Palestinski Hamas zvanično je preuzeo odgovornost za napad na sinagogu u Jerusalimu u kome je ubijeno sedam, a ranjene tri osobe.

Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je osudio taj čin.

Napadač koji je pucao na vijernike koji su izazili iz sinagoge u sjevernom dijelu Istočnog Jerusalima Alkam Kairi (21) ubijen je u okršaju sa policajcima pokušavajući da pobjegne.

Iz jerusalimske Hitne pomoći prvobitno su rekli da je ranjeno deset osoba, da bi ta cifra bila revidirana na tri.

Hamas je zvanično preuzeo odgovornost za napad. Portparol Hamasa u Jerusalimu Muhamed Hamada rekao je da ta grupa „pozdravlja čin koji dolazi kao prirodan odgovor na napade na džamiju Al Aksa“ i raciju izraelske vojske u izbjegličkom kampu Dženin u četvrtak, u kojoj je ubijeno devet Palestinaca i još 20 ranjeno u vatrenom obračunu.

„Palestinski narod nikada neće zaboraviti svoje mučenike“, dodao je Hamada.

U međuvremenu, svih 15 država članica Savjeta bezbjednosti UN je na vanrednoj sjednici osudilo teroristički napad u istočnom Jerusalimu u kome je u petak poginulo sedam osoba, a troje teško ranjeno, izjavilo je dvoje diplomata UN za Tajms of Izrael.

Sjednica UN je bila održana iza zatvorenih vrata, a predstavnici Izraela i Palestine nisu bili pozvani. Sjednica je bila sazvana dan ranije zbog racije izraelske vojske u izbjegličkom kampu Dženin na Zapadnoj obali 26. januara.

Zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN su tražili Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina i Francuska zbog rastuće napetosti između Izraela i Palestinaca, ali nije postignut konsenzus o tome kako riješiti ovu najnoviju eskalaciju nasilja.

Predstavnik SAD je na sjednici rekao da Palestinci ne treba da preduzimaju „unilateralne mjere“ u UN, a ruski predstavnik je izjavio da bi Moskva podržala takvu palestinsku inicijativu.

Portparol UN Stefan Dižarik saopštio da je generalni sekretar UN Antonio Guteres „duboko zabrinut“ trenutnom eskalacijom nasilja u Izraelu i na okupiranoj palestinskoj teritoriji i pozvao na uzdržanost.

Guteres je oštro osudio napad u sinagogi na periferiji Jerusalima.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON “Nastaviću da pregovaram sa Moskvom”

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će nastaviti da održava dijalog sa Moskvom u okolnostima ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.
“Nastaviću da razgovaram sa Rusijom”, rekao je Makron tokom prijema u Jelisejskoj palati povodom lunarne Nove godine.

Francuski ministar spoljnih poslova Katarina Kolona izjavila je ranije da Pariz nastoji da održi postojeće kontakte sa Rusijom na “svim nivoima” kako bi omogućila nesmetanu razmjenu informacija o kritičnim bezbjednosnim temama u okolnostima sukoba u Ukrajini.

Makron je u decembru rekao da održava kontakt sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da vjeruje da su pregovori jedini izlaz iz ukrajinske krize.

On je naglasio da ne vidi “vojnu opciju na terenu” u pogledu Ukrajine.

Rusija je započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine, nakon što su Donjecka i Luganska narodna republika apelovala za pomoć u odbrani od ukrajinskih provokacija.

Nastavi čitati

Aktuleno