Ruski lider Vladimir Putin sastao se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u utorak u Moskvi kako bi razgovarali o konfliktu i odnosima između dvije zemalja.

Kineski plan, objavljen prošlog mjeseca, ne poziva izričito da Rusija napusti Ukrajinu.

Navodeći 12 tačaka, on poziva na mirovne pregovore i poštovanje nacionalnog suvereniteta, bez specifičnih prijedloga.

Međutim, Ukrajina kao uslov za bilo koje razgovore insistira na tome da se Rusija povuče sa njene teritorije, ali ne postoji nijedan znak da je Rusija spremna na to.

U srijedu su vlasti pod kontrolom Moskve na okupiranom Krimu rekle da je odbijen napad tri drona na crnomorsku flotu u zalivu Sevastopolj bez štete po mornaricu. Njihovi navodi nisu mogli da budu nezavisno potvrđeni.

Ukrajina tvrdi da su u ponedjeljak u eksplozijama u drugom dijelu Krima uništene ruske granate koje su prevožene željeznicom.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u ponedjeljak da bi pozivanje na prekid vatre prije nego što se Rusija povuče “efikasno podržavalo ratifikaciju ruskog osvajanja”.

Putin i Si su održali zajedničku konferenciju nakon razgovora u Moskvi.

“Mnoge odredbe kineskog mirovnog plana mogu se uzeti kao osnova za rješavanje sukoba u Ukrajini, kad god Zapad i Kijev budu spremni za to. Međutim, Rusija još uvijek nije vidjela takvu spremnost sa druge strane”, poručio je Putin.

Stojeći pored ruskog predsjednika, Si Đinping je rekao da je njegova vlada za mir i dijalog i da je Kina na “pravoj strani istorije”.

On je ponovo tvrdio da Kina ima “nepristrasan stav” o sukobu u Ukrajini, nastojeći da Peking postavi kao potencijalnog mirotvorca.

Lideri su takođe razgovarali o trgovini, energiji i političkim vezama između dvije nacije.

“Kina je vodeći spoljnotrgovinski partner Rusije”, rekao je predsjednik Putin, obećavajući da će zadržati i nadmašiti “visok nivo” trgovine ostvaren prošle godine, prenosi BBC.

Si je u srijedu napustio Rusiju, a njegov avion je poletio sa aerodroma u Moskvi.

Ranije je Si nazvao Kinu i Rusiju “velikim susjednim silama i sveobuhvatnim strateškim partnerima”.

Na Zapadu postoji velika zabrinutost da bi Kina mogla da obezbjedi vojnu podršku Rusiji.

Govoreći u Briselu, šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da njegova alijansa nije vidjela nijedan dokaz da Kina dostavlja smrtonosno oružje Rusiji.

Međutim, dodao je da postoje znakovi da je Rusija zatražila oružje, i da je taj zahtjev razmatran u Pekingu.

U zajedničkom saopštenju koje su Kina i Rusija objavile nakon sastanka dva lidera navodi se da blisko partnerstvo između dvije zemlje ne predstavlja “vojno-politički savez”.

Odnosi “ne čine blok, nemaju konfrontacionu prirodu i nisu usmjereni protiv trećih zemalja”, dodaju oni.

Putin je takođe iskoristio konferenciju za štampu da optuži Zapad za raspoređivanje oružja sa “nuklearnom komponentom” i rekao da će Rusija biti “prinuđena da reaguje” ako Velika Britanija pošalje granate napravljene od osiromašenog uranijuma u ​​Ukrajinu.

Ministarstvo odbrane Velike Britanije reklo je da je osiromašeni uranijum standardna komponenta koja nema nikakve veze sa nuklearnim oružjem.

Si je rekao da je veoma srećan što je u Moskvi i opisao je razgovore sa Putinom “iskrenim, otvorenim i prijateljskim”.

Do njegove posjete došlo je nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina.

(BBC)