Connect with us

Društvo

Danas se navršilo 17 godina od smrti Slobodana Miloševića

Danas se navršilo 17 godina od smrti bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije i lidera Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića.

Milošević /64/ je umro 11. marta 2006. godine od infarkta u pritvoru Tribunala u Hagu, tokom suđenja za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u ratovima tokom devedesetih godina prošlog vijeka, ne dočekavši presudu.

Početak Miloševićeve dugogodišnje političke karijere vezuje sa govor 28. juna 1989. godine na Gazimestanu, na proslavi 600 godina Kosovske bitke kojoj je prisustvovalo oko milion ljudi.

Milošević je na prvim višestranačkim izborima u Srbiji poslije Drugog svjetskog rata u decembru 1990. godine izabran za predsjednika Srbije. Iste godine izabran je za prvog predsjednika SPS-a, na čijem čelu je bio do smrti.

Na prijevremenim izborima u decembru 1992. ponovo je izabran za predsjednika Srbije, a od 1997. godine do oktobra 2000. godine bio je predsjednik SR Jugoslavije.

Predvodio je delegaciju u kojoj su bila po tri člana iz SR Jugoslavije i Republike Srpske na pregovorima u Dejtonu u novembru 1995. godine, kada je parafirao Sporazum o miru u BiH, poznat kao Dejtonski sporazum, koji je, zatim, potpisan decembra 1995. godine u Parizu.

NJegova vladavina je završena je 2000. godine pobjedom kandidata udružene Demokratske opozicije Srbije /DOS/ Vojislava Koštunice na izborima za predsjednika SR Jugoslavije.

Poslije pobjede DOS-a na izborima 24. septembra 2000. godine, ne želeći da prizna poraz, Milošević je izazvao postizbornu krizu koja je zaprijetila građanskim ratom u Srbiji, ali je okončana 5. oktobra poslije masovnih demonstracija građana širom Srbije.

Zbog zločina tokom sukoba na Kosovu, Haški tribunal je protiv Miloševića podigao optužnicu 27. maja 1999. godine, tokom bombardovanja SR Jugoslavije i Srbije, a zbog zločina u Hrvatskoj 9. oktobra 2001. godine, te 23. novembra iste godine i zbog zločina nad muslimanima i Hrvatima u BiH.

Uhapšen je 1. aprila 2001. godine zbog zloupotrebe službenog položaja, nepunih šest mjeseci pošto je okončana njegova vladavina, a izručen Haškom tribunalu 28. juna te godine.

Suđenje Miloševiću u Hagu počelo je 12. februara 2002. godine, više puta je prekidano zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja. Trajalo je četiri godine, a okončano je njegovom smrću.

Pošto beogradske i državne vlasti Srbije nisu dale dozvole koje su tražili porodica i visoki funkcioneri SPS-a da Milošević bude sahranjen u Beogradu uz državne počasti, sahranjen je u dvorištu porodične kuće supruge Mirjane Marković u Požarevcu

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno