Politika
Dodik istakao da su sarajevski Srbi najveći stradalnici Odbrambeno-otadžbinskog rata
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da su sarajevski Srbi najveći stradalnici proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata i, uz borce Sarajevsko-romanijske regije, najzaslužniji za stvaranje Srpskog, danas Istočnog Sarajeva i Republike Srpske.
Povodom obilježavanja 27 godina od egzodusa sarajevskih Srba, Dodik je u izjavi za Srnu naglasio da se nikada ne smije zaboraviti da je duga kolona od 150.000 sarajevskih Srba krenula još početkom marta 1992. godine nakon što je ispred Stare crkve na Baščaršiji ubijen srpski svat Nikola Gardović i nelegalnog referenduma o nezavisnosti BiH kojim su ignorisani Srbi kao konstitutivni narod u tadašnjoj BiH.
– Ti tragični pucnji bili su okidač za sarajevske Srbe da u gradu u kojem su rođeni, stasavali, radili, ženili se, udavali, rađali djecu, stvarali porodice i svoje domove nema više mjesta za njih. Tada su prvi Srbi krenuli iz Sarajeva na put bez povratka. Nekoliko godina kasnije, u zimu 1996. godine otpočeo je masovni egzodus naših sunarodnika. Tragične i potresne slike sarajevskih Srba koji su u rukama nosili zavežljaje, ikone i drvene kovčege sa tek iskopanim kostima svojih najmilijih obišle su svijet, koji je kao po matrici bio i slijep i gluv i nijem na izbjegličku muku našeg naroda – rekao je Dodik.
Danas, 27 godina poslije, rekao je Dodik, i dalje su svježe scene u kojima kolone kamiona, automobila, konjskih zaprega napuštaju sarajevsku kotlinu, a Srbi po ko zna koji put u svojoj istoriji kreću u izgnanstvo i to iz Sarajeva, do tada trećeg grada u svijetu po njihovoj brojnosti, nakon Beograda i Čikaga.
On je naglasio da je egzodus sarajevskih Srba jedan od najpotresnijih događaja u istoriji Republike Srpske, jer je taj hrabri narod sve vrijeme Odbrambeno-otadžbinskog rata čuvao, branio i odbranio svoja vjekovna ognjišta, da bi na kraju, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, bio prinuđen da sve napusti, jer nisu željeli da nastave život sa onima koji ih nisu prihvatali ni tada, kao što ih ne prihvataju ni danas.
To više nije ono Sarajevo, to nije Sarajevo uglednih srpskih intelektulaca, grad Emira Kusturice, već grad bez Srba, iz kojeg je protjerano njih 150.000. Zato je naša dužnost i obaveza da nikada ne zaboravimo sarajevske Srbe i njihovu patnju kroz koju su prošli. Taj narod moramo da poštujemo, kao i njihovu hrabrost, ponos i odlučnost da krenu ispočetka, cijeneće slobodu i mir u svojoj Republici Srpskoj – rekao je Dodik.
On je naglasio da su sarajevski Srbi prošli golgotu, svjesni da su sigurno utočište našli u svojoj Republici Srpskoj, koje im Sarajevo više nikada nije moglo pružiti.
-Ti ljudi su podnijeli neizmjernu žrtvu za stvaranje Srpske, zajedno sa 4.210 poginulih boraca, dok je njih 3.500 dalo dijelove tijela. Nijemi svjedok ovog tužnog i tragičnog događaja su bijeli krstovi na Vojničkom groblju ‘Mali Zejtinlik’ na Sokocu. S toga ne samo da ne možemo da zaboravimo, već teško možemo i da oprostimo nepreglednu kolonu i tragediju koju su prošli sarajevski Srbi, zajedno sa svojim preminulim srodnicima, žene, djeca i starci – rekao je Dodik.
On je poručio da je Republika Srpska bila i ostala njihov dom i ognjište, mirno utočište u kojem su nastavili da žive, grade i rade svoji na svome.
– Institucije Srpske će nastaviti da njeguju kulturu sjećanja, čuvaju naš nacionalni identitet, našu vjeru, jezik i pismo i ponosno ih ostaviti u nasljeđe novim generacijama i svojim potomcima da pamte i nikad ne zaborave – naveo je predsjednik Republike Srpske.
Na Sokocu i Palama danas će biti obilježeno 27 godina istorijskog događaja od republičkog značaja – egzodusa sarajevskih Srba.
Sarajevski Srbi prije 27 godina morali su da napuste svoja ognjišta u sarajevskim naseljima Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Vraca, Rajlovac i Vogošća.
U martu 1996. godine ispisane su brojne pojedinačne tragedije lokalnog stanovništva, zbog čega je Dejtonski mirovni sporazum za sarajevske Srbe asocijacija na najveće poslijeratno protjerivanje naroda sa svojih ognjišta.
Srpski borci Sarajevsko-romanijske regije tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske i odbranili svoje domove.
Za odbranu ovih prostora, život je dalo više od 4.000 boraca, oko 3.500 ih je ranjeno, oko 1.000 sahranjeno na Vojničkom groblju “Mali Zejtinlik” na Sokocu.
Prema relevantnim istorijskim i zvaničnim podacima, egzodus je počeo 17. februara 1996. godine na pravoslavni praznik Zadušnice.
Egzodus Srba iz Sarajeva treći je po brojnosti, nakon egzodusa Srba iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije.
Politika
POLOŽIO ZAKLETVU: Amidžić novi ministar finansija
SNSD-ov Srđan Amidžić imenovan je za ministra finansija u Savjetu ministara BiH.
Na hitnoj sjednici PD PS BiH potvrđeno je imenovanje ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Prema ranijem dogovoru stranaka koje čine koaliciju, ova pozicija pripada SNSD-u.
Za imenovanje Amidžić je dobio 23 glasa, a 18 je bilo protiv.
Ranije je Komisija za imenovanje sa sedam glasova za, dala preporuku za potvrđivanje Srđana Amidžića na ministarsku poziciju.
Amidžić na ovu poziciju dolazi nakon što je Zoran Tegeltija 15. juna preuzeo dužnost direktora UIO.
Amidžić je rekao da će mu prevashodni cilj na ovoj funkciji biti da što prije budu završeni operativni zadaci unutar Ministarstva u vezi sa pripremom budžeta za narednu godinu.
On je naglasio da ga čeka mnogo posla kada je riječ o budžetskom kalendaru koji je zgusnut, te da se mora raspravljati i o zahtjevima koje su dostavili budžetski korisnici.
– To je strašno mnogo posla sa uigranom ekipom, a ja treba samo da toj ekipi pomognem da se taj posao privede kraju – rekao je Amidžić.
Amidžić nije želio da komentariše navode da je njegovo imenovanje uslovljeno “političkom trgovinom”, naglašavajući da je ono što je bilo vezano za raspodjelu ministarstava u Savjetu ministara bilo dogovoreno ranije.
Politika
BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”
Poslanik Narodne partije Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić izjavila je danas da nema sumnje da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali da teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope.
Ćibićeva je izjavila Srni da se problem u vezi sa namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na toj lokaciji mora rješavati u saradnji sa pravnim i ekspertskim timom i svim institucija Republike Srpske i BiH.
Ona je dodala da treba uzeti u obzir i da je u pitanju seizmološki aktivno područje.
-Ukoliko bi Hrvatska uspjela u namjeri da na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni i nuklearni otpad, to područje bilo bi crvena tačka na geografskoj karti, koju će izbjegavati svi investitori, a dovodi se u pitanje i poljoprivredna proizvodnja na tom području,, rekla je Ćibićeva, koja je juče prisustvovala tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine.
Ćibićeva je u ime skupštinskog Odbora za lokalnu samoupravu , čiji je ona predsjednik, potvrdila da su opštine u slivu rijeke Une, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i druge, spremne da aktivno pomognu napore institucija Republike Srpske da spriječe izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH.
-Ne sumnjam da će se opštine aktivno uključiti u proces dodatnih istraživanja koji će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi se tamo izgradilo odlagalište nuklearnog otpada. Na žalost, teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srpske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope, rekla je Ćibićeva.
Ona je potvrdila da će Odbor Narodne skupštine za zaštitu životne sredine u narednih sedam do 10 dana donijeti zaključke sa tematske sjednice o aktivnostima nadležnih institucija Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Srpskom i BiH, te da će tom pitanju biti posvećena dodatna pažnja.
Politika
PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH uputila je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH odluku o imenovanju Vlade FBiH i pored toga što nije dobila potpis Refika Lende, potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.
U svojoj odluci, Bradara je navela da je zatražila saglasnost oba potpredsjednika FBiH te da je dobila saglasnost od Igora Stojanovića, potpredsjednika iz reda srpskog naroda. ali da Lendo odbija dati tu saglasnost.
Samo dan ranije, SDA iz koje dolazi i Lendo, zaprijetila je Bradari da će u slučaju da pošalje odluku o imenovanju Vlade FBiH pred Parlament, protiv nje podnijeti krivičnu prijavu.
Rok za imenovanje Vlade Federacije BiH po Ustavu FBiH ističe sutra, a s obzirom da Lendo neće da da svoj potpis, pitanje je kako će se sve završiti, odnosno hoće li taj rok biti probijen što ne bi bilo prvi put, ili će se rješenje tražiti u nametanju odluka od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Pozovi radi pružanja konkretne pomoći ukrajinskoj vojsci
VUKANOVIĆ NAPAO I JOKIĆA “Ne treba nikada više ovamo doći, on i Micić su uobražene zvijezde!”
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
STRAVIČNI SNIMCI IZ GRČKE – more “progutalo” automobil, turisti zarobljeni u hotelima
OVO NIKO NIJE OČEKIVAO! Moguće je da cijene goriva u BiH idu preko tri marke
ODLIČNI REZULTATI Ni kiša nije umanjila zaradu “Akvane”
Napad na slobodu medija: Boban Bogdanović uputio monstruozne prijetnje redakciji ,,Nacionalist”
Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije
Srpska bogatija za 32 bebe
