Connect with us

Društvo

EVO KOLIKO SU ZAISTA SKOČILE CIJENE MESA u Srpskoj! Mnogo više od onog što nam govore

Unazad godinu dana, u Srpskoj i BiH poskupjele su sve robe i usluge, a posebno su otišle cijene hrane, što građane najviše opterećuje i sekira.

Naime, po izbijanju rusko-ukrajinske krize, došlo je do enormnog poskupljenja energenata i repromaterijala iz uvoza, što je uslovilo i drastičan rast cijena roba na našem tržištu.

Tako su odletjele i cijene mesa, koje je za mnoge i ranije bilo luksuz, a sad gotovo da ne mogu da ga kupe više od par puta mjesečno, i to u manjim količinama.

Kad je riječ o cijenama mesa u domaćim mesnicama, one su u porastu i zbog toga što je u Srpskoj sve manje domaće stoke, tako da farmeri ono što uzgoje neće da prodaju za bagatelu.

Cijene u marketima, koji se uglavnom bave prodajom uvoznog mesa, nešto su niže, ali su i one daleko od povoljnih. Takođe, pojedine vrste mesa koštaju isto, a neke su čak su skuplje u nekim trgovačkim centrima nego u mesarama.

Trenutno, kilogram telećeg buta u mesnicama košta i do 31, a teleće plećke 27 KM. Juneći but je 20 KM, plećka i vrat 18, flam 16 KM. Kilogram svinjskog vrata bez kosti je 13 KM, buta 11,5, plećke 10,5 KM. Kilogram pilećeg filea je 14, a ćevapa 15,5 KM.

– Unazad godinu dana, najviše su poskupjeli teletina i junetina, u prosjeku za oko 30 odsto. Osnovni razlog je što na tržištu nema dovoljno domaće stoke. Što se tiče svinjetine, ako uzgajivači poskupe prasiće pred Uskrs i predstojeće slave, i mi ćemo morati da dignemo cijenu svježeg mesa – poručuju za Srpskainfo iz jedne banjalučke mesnice.

U marketima, teleći but se prodaje po 27, a teleća rebra po 14 KM. Kilogram junećeg buta košta 21 KM, vrat bez skosti 18, a rebra 11,5 KM. Svinjski but se prodaje za 11,5, plećka 11,5, a krmenadla za 10 KM po kilogramu. Kilogram pilećeg filea je 12,5, a ćevapa 15 KM.

– Ove cijene govore sve. Kako neko ko radi za malu platu ili ko prima malu penziju, može redovno da ima meso na jelovniku?! Teletina i junetina su za većinu ljudi uvijek bili poskupi, ali su danas za mnoge samo pusti san. Uglavnom kupujemo pileća krilca i malo svinjetine sa kostima, čisto da ručak zamiriše – ističe Milka S, domaćica iz Banjaluke.

Srpska info

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno