Connect with us

Svijet

GDJE JE ZAPELO U ODNOSIMA NJEMAČKE I FRANCUSKE? Jaz sve dublji, a sve oči uprte u sastanak Šolca i Makrona ovog vikenda

Odnosi Njemačke i Francuske navodno su sve udaljeniji, a ovo su ključni razlozi. Makron i Šolc u nedjelju imaju sastanak.

Ruska invazija na Ukrajinu, kao i svijet koji prolazi kroz brojne promjene, uticali su na odnos Francuske i Njemačke koje će ove nedjelje proslaviti 60 godina od potpisivanja Jelisejskog sporazuma.

Njemački kancelar Olaf Šolc trebalo bi u nedjelju, 22. januara da se u Parizu sastane sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, nakon čega će obojica biti na sastanku kabineta povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja sporazuma nakon Drugog svjetskog rata. Ali odnos dvojice svjetskih lidera trenutno se, kažu upućeni izvori, u najboljem slučaju opisuje kao “srdačan”.

“Šolc uopšte nije evropski orijentisan, više zastupa stav da je Njemačka na prvom mjestu”, naveo je za EURACTIV izvor iz Makronove partije, koji je tražio da bude anoniman. U Parizu vlada utisak njemačke nezainteresovanosti za međusobne odnose, složio se istraživač Njemačkog savjeta za međunarodne odnose, Jakob Ros.

Neslaganje primjećuje i javnost, pa je 36 odsto francuskih i 39 odsto njemačkih ispitanika u Ipsosovoj anketi navelo da osjeća da su odnosi ugroženi.

Ali tekovina sporazuma potpisanog 1963. godine ostaje čvrsta po pitanjima od vojne saradnje, do razmjene mladih. I velika većina stanovnika obe zemlje smatra da su odnosi Njemačke i Francuske od vitalnog značaja za EU.

Makron je u prvom mandatu pokušao da obnovi francuski ekonomski kredibilitet u očima Brisela i Berlina kroz mjere koje su često bile smatrane nepopularnim, pa čak i bolnim. Bliski odnosi sa Šolcovom prethodnicom, Angelom Merkel, uspjeli su da obezbijede reakciju Evropske unije na krizu sa korona virusom. Makron njeguje odnose i sa drugim evropskim partnerima, pa je tokom 2021. godine potpisao bilateralne sporazume sa Italijom i Grčkom, a ove nedjelje i sa Španijom.

“Odnos sa Njemačkom je trenutno težak, i ukoliko ne bude napredovao u skladu sa njegovim nadanjima, pokušaće da pronađe alternativne partnere”, ocijenio je Ros.

Razlike u stavovima dvije zemlje isplivale su na površinu prije skoro godinu dana, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Obe zemlje najprije su oklijevale da isključe Rusiju, koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim gasom i u očima Francuske je ključni globalni igrač u kontekstu moći. Ali kako je rat odmicao, Francuska je poslala mobilnu artiljeriju Ukrajini prije Njemačke, a početkom 2023. je objavila da će poslati i lake tenkove prije Vašingtona i Berlina.

Predvodnik Šolcove Socijaldemokratske partije, Lars Klingbejl, požalio se “Di cajtu” da bi signal svakako bio jači, da su sve tri zemlje svoju odluku da pošalju tenkove objavile istovremeno.

Francuska je takođe isključena iz evropskog programa odbrane, “Nebeskog štita”, koji predvodi Njemačka. U programu odbrane od projektila biće korišćena oprema proizvedena u Americi ili Njemačkoj, umjesto u Italiji ili Francuskoj.

Strateški gledano, dijelovi francuske elite i dalje smatraju da je njihova zemlja velika sila, izjednačena sa drugim članicama Savjeta bezbjednosti. Njemačka, s druge strane, geopolitiku prepušta drugima pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju nuklearno oružje i skoro 40.000 vojnika na njemačkoj teritoriji.

Primijećeno je čak i da sve manje Francuza odlučuje da uči njemački jezik, i obrnuto.

“Za deset, 15 ili 20 godina, to će dovesti do pozicije da manje ljudi može da razvije duboko razumijevanje partnerske zemlje”, zaključio je Ros.

(EURACTIV.rs)

Svijet

Živu ženu poslali u mrtvačnicu

Živu ženu iz SAD-a poslali su u mrtvačnicu u vreći za leševe, da bi je radnici tog odjeljenja otkrili kako pokušava da “uhvati” vazduh, stoji u izvještaju.

Ustanova u SAD-u kažnjena je s 10.000 američkih dolara nakon što su zdravstveni radnici greškom proglasili ženu o kojoj su pazili, mrtvom.

Žena je, prema izvještaju Odjela za inspekcije i žalbe Ajove, otkrivena živa više od dva sata kasnije u vreći za leševe u pogrebnom preduzeću.

66-godišnja žena je 28. decembra primljena u odjel za njegu Centra za specijalnu njegu za Alchajmerovu bolest Glen Ouks u Urbandejlu “zbog senilne degeneracije mozga”, stoji u izvještaju podnesenom u srijedu, 1. februara.

Kako se stanje pacijentice pogoršavalo, član osoblja primijetio je znakove da je umrla u ranim jutarnjim satima 3. januara.

“Radnica je prijavila da su oči žene bile otvorene. Opipala je vrat na karotidnoj arteriji i poslušala prsa. Nije osjetila puls, a štićenik u to vrijeme nije disao. Osjetila je da je specijalizant preminuo i obavijestila je medicinsku sestru.”

U 6 ujutro medicinska sestra je pet minuta procjenjivala stanje žene i takođe vjerovala da je umrla. Ustanova je potom pozvala ženinu porodicu i pogrebno preduzeće”, navodi se u izvještaju inspektora.

Direktor pogrebnog preduzeća stigao je u 7.38 ujutro i stavio ženu “u platnenu vreću i zatvorio ju”, stoji u izvještaju.

Ali kad su radnici pogrebnog prduzeća otkopčali vreću s tijelom u 8.26 ujutro, otkrili su da se ženina prsa miču i da hvata vazduh, rekao je inspektor, prenosi “Stuff”.

Nastavi čitati

Svijet

Rusija zatvorila granicu sa Gruzijom

Glavni odjel Ministarstva za vanredne situacije Sjeverne Osetije saopštio je da je prolaz kroz jedini kontrolni punkt na granici s Gruzijom “Gornji Lars” zatvoren do daljeg.

“Zabranjeno je kretanje za sve vrste vozila na dionici grad Vladikavkaz – naselje Lars u pravcu izlaska iz Ruske Federacije od 2. februara u 19.15”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je odluku obrazložilo pogoršanjem vremenskih uslova u Gruziji. S tim u vezi, navodno je nemoguće obezbijediti sigurnost saobraćaja automobila. Na preporuke gruzijske granične policije pozvalo se i Ministarstvo za vanredne situacije.

Nakon najave “djelimične mobilizacije” u Rusiji, kontrolni punkt “Gornji Lars” postao je najpopularnija izlazna tačka iz zemlje. Gruzijske vlasti su izvijestile da je samo u prve dvije sedmice od 21. septembra granicu prešlo 80.000 Rusa.

Oko 5.000 automobila skupilo se u saobraćajnoj gužvi na putu prema kontrolnom punktu, a ljudi su danima čekali svoj red sa malo ili bez hrane i vode. Neki su čak prodavali automobile, rekli su očevici. Kao rezultat toga, u blizini kontrolnog punkta postavljena je mobilna vojna registracija i kancelarija. Još ranije, FSB je tamo dovezao oklopni transporter sa vojskom “u slučaju pokušaja proboja granice”.

Nedavno je javnost zabrinula vijest da se vlasti spremaju zabraniti slobodan prelazak ruske granice automobilima. Nakon toga, šef Komiteta Državne dume za transport Jevgenij Moskvičov rekao je da će obaveza rezervisanja datuma i vremena polaska uticati samo na teretne prevoznike, a ne na obične vozače.

Napomenuo je i da sistem neće raditi na cijeloj granici, već samo “na onim punktovima gdje ima problema”. Među njima je nazvao kontrolni punkt “Gornji Lars”. Kasnije je amandman nestao iz baze podataka Državne Dume, prenosi “Klix”.

Nastavi čitati

Svijet

PENTAGON IZRAZIO SUMNJU! Ukrajina neće vratiti Krim

Ukrajinska vojska vjerovatno neće osloboditi Krim u bliskoj budućnosti, rekla su četiri visoka funkcionera američkog Ministarstva odbrane članovima kongresnog Odbora za oružane snage u povjerljivom brifingu, a ta procjena će sigurno frustrirati ukrajinske čelnike, kojima je vraćanje tog poluostrva jedan od osnovnih ciljeva, piše Politiko.
Nejasno je šta je navelo američke funkcionere na tu ocjenu, ali je to jasan pokazatelj da Pentagon ne vjeruje da Ukrajina ima, ili da će uskoro imati, sposobnost da otjera rusku vojsku sa Krima, koji je Rusija zauzela prije gotovo deset godina, navodi američki portal.

Većina učesnika brifinga smatra da pobjeda Ukrajine u ofanzivi za oslobađanje svojih teritorija nije sigurna. Među njim su bili zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju Laura Kuper i direktor operacija u Združenom štabu oružanih snaga general Daglas Sims.

“Nećemo komentarisati povjerljive brifinge, niti ćemo nagađati o potencijalnim budućim operacijama. Što se tiče sposobnosti Ukrajine da se bori i oslobodi svoju teritoriju, izvanredno odbijanje ruske agresije i stalna prilagodljivost na bojnom polju govore sami za sebe”, rekla je portparolka Pentagona Sabrina Sing.

Procjena učesnika brifinga odražava ono na što je načelnik Združenog štaba general Mark Mili govorio prethodnih mjeseci.

“I dalje tvrdim da će ove godine biti vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele Ukrajine. To ne znači da se to ne može dogoditi ili da se neće dogoditi, ali biće veoma teško”, rekao je Mili 20. januara u Njemačkoj, prenosi Index.

Pitanje preuzimanja Krima sporno je već mjesecima, budući da američki i evropski funkcioneri insistiraju na tome da je poluostrvo dio Ukrajine, ali su uglavnom uzdržani kada je riječ o potpunom opremanju Kijeva za prodor u to područje.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru, savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak odbacio je ideju o ukrajinskoj pobjedi bez zauzimanja Krima.

“To je apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Jermak, dodajući da pobjeda znači vraćanje međunarodno priznatih granica Ukrajine, “uključujući Donbas i Krim”.

Nakon što su SAD ljetos poslale Ukrajini raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS), Rusija je mnoge od svojih osjetljivijih sredstava pomjerila van dometa od 80 kilometara. Američka administracija i dalje odbija da pošalje projektile za lansere koji mogu da pogađaju ciljeve do 500 kilometara, što bi dovelo u opasnost Krim.

Predsjednik kongresnog Odbora za oružane snage Majk Rodžers rekao je u intervjuu u srijedu da rat “treba da završi ovog ljeta” i ukazao na hitnost da SAD brzo snabdiju Ukrajinu za predstojeću ofanzivu, kao i da Kijev treba jasnije da pokaže kako misli da okonča rat.

“Postoji mišljenje da Krim mora da bude dio tog plana, ali Rusija nikada neće odustati od Krima. Putin mora da odluči s kojim plenom može proglasiti pobjedu”, rekao je Rodžers, koji se nije osvrnuo na sadržaj povjerljivog brifinga.

“Mislim da još nema dogovora o tome šta se može postići. Naša vlada i čelnici NATO moraće da izvrše određeni pritisak na Zelenskog oko toga kako bi trebalo da izgleda pobjeda. Mislim da će nam to pomoći više nego bilo šta drugo da bismo natjerali Putina i Zelenskog da sjednu za sto kako bi okončali ovu stvar ovog ljeta”, zaključio je Rodžers.

Nastavi čitati

Aktuleno