Connect with us

Zdravlje

Glavobolja tokom dijete nije zato što gladujete: Stručnjaci objasnili šta radite pogrešno

Reklamni prostor


Šta izaziva i kako spriječiti glavobolju tokom dijete. Postoji šest razloga za ovu neprijatnost!

Ako ste na dijeti. morate da budete oprezni kako je sprovodite, jer se često dešava da se jave neke negativne posljedice koje ne samo da vam remete kvalitet života, već vam i dugoročno narušavaju zdravlje. Pa tako, neke osobe se naknadno bore sa poremećajima u ishrani, ne mogu da se opuste i jedino što vide kad pred njih iznesete hranu jeste količina kalorija koju unose, a nerijetko se dešava da se oni koji mršave se žale na glavobolje…

Glavobolje tokom dijete se javljaju iz nekoliko razloga, a ako znate koji su, možete da napravite neke izmjene u ishrani koje će pomoći da one nestanu.

Evo zašto se javljaju glavobolje…

Nedostatak glukoze
Ova supstanca je neophodna za normalno funkcionisanje mozga, ali kada u organizam unosimo manju količinu ugljenih hidrata, onda ga lišavamo uobičajene doze glukoze. Zbog nedostatka ove supstance, javljaju se umor, vrtoglavica i bolovi koji ne prestaju tokom dana. Ako bol nije nestao nakon pet ili šest sati, nemojte da se mučite – popijte šolju toplog slatkog čaja. Ovo neće omesti mršavljenje, ali će pomoći da se oslobodite glavobolje.

Preopterećenje hipotalamusa
Upravo je ovaj dio mozga odgovoran za glad i sitost pa, kada je dijeta prestroga, on šalje signal da mu nedostaju hranljive materije. Glavobolja u predijelu čela koja se javlja tokom dijete ukazuje na to da ste previše naglo smanjili ishranu. Počnite da jedete svaka dva do tri sata kako ne biste preopteretili hipotalamus.

Previše toksina
Tokom sagorijevanja masti se u krv oslobađaju ketoni, a koje tijelo doživljava kao toksine i šalje signal mozgu o trovanju. Da biste se brže oslobodili toksina, pijte više vode – povećajte standardnu količinu za dodatnih 5 dl. Tako ćete izbjeći glavobolju.

Dehidracija
Ovo je jedan od najčešćih uzroka glavobolje koja se javlja tokom dijete. Tijelo dobija manje vode iz hrane i signalizira nedostatak tečnosti. Ne zaboravite da svakih sat vremena popijete čašu vode, a ako se osjećate umorno i glava počinje da vas boli, pijte toplu vodu ili biljni čaj u malim gutljajima.

Previše fizičke aktivnosti
Mnogi smanjuju unos hrane i istovremeno pojačavaju treninge ili tek počinju da vježbaju, ne razmišljajući da li je njihov organizam navikao na takva opterećenja. Tijelo jednostavno nema dovoljno energije da izdrži trening do kraja, pa počnje da se “buni”. Šta raditi? Ne zaboravite da prije treninga jedete normalno, birajte proteinske obroke koji se dugo vare i služe za ishranu mišića.

Izbjegavanje kofeina
Kažu da previše kafe može da izazove glavobolju, ali isti rezultat se javlja kada naglo izbacite kofein. Odvikavanje od kofeina treba da bude postepeno, da lagano smanjujete količinu popijene kafe, a ne da naglo presiječete. Nutricionisti kažu je sasvimu redu da je pijete bez šećera i zaslađivača, kao i da dodate veoma malo mlijeka.

Zapamtite da ishrana treba da bude umjerena, a sva ograničenja treba da postepeno uvodite. Tada će tijelo imati vremena da se navikne na nove režime i neće reagovati na njih glavoboljom.

Zdravlje

Moždani udari zapaženi i kod mladih oboljelih od korone

Reklamni prostor


U Centru za vaskularna oboljenja mozga, pri Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, moždani udar u toku i nakon preležane korone zapažen je kod mladih, koji imaju između 25 i 35 godina.

“Godinu dana i tri meseca u okviru Instituta za kardiovaskularne bolesti ‘Dedinje’ postoji Centar za vaskularna oboljenja mozga, a u tom periodu imali smo oko 600 pacijenata sa nasloženijim oboljenima krvnih sudova mozga i kičmene moždine i vrata. Sve intervencije koje se rade u svetu, mogu i u našem Centru. Pre svega to su moždane aneurizme, arterijuvenske malformacije mozga i kičmene moždine, suženje krvnih sudova mozga, karotivno-kavernozne fistule, suženje krvnih sudova vrata i mozga, kao i pacijenti koji imaju aktutni moždani udar”, rekao je za Tanjug Slobodan Ćulafić, interventi neuroradiolog.

“Mi smo primetili da se kod 70 pacijenata koji su preležali koronu ili u toku samog virusa, razvio akutni moždani udar. To je za nas bilo iznenađenje, jer je reč o mladim ljudima između 25 i 35 godina. Čak smo imali jednu pacijentkinju koja ima 28 godina, a koja je bila u petom mesecu trudnoće”, rekao je Ćulafić.

“Za ove pacijente koji imaju akutni moždani udar je veoma važno da dođu u prvih šest sati, kada možemo uspešno da radimo endovaskularnu intervenciju i sprečimo posledice šloga i svedemo na minimalno moguće kompilikacije”, rekao je on.

Dodao je da su najčešći uzroci moždanog udara da pacijenti imaju srčana oboljenja ili aritmije, na osnovu čega se razvija moždani udar ili u 20 odsto slučajeva dolazi do promjene na krvnim sudovima vrata i mozga.

“Tu je i grupa sa povećanim masnoćama, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, razni uzroci i faktori mogu biti”, rekao je Ćulafić. Poručio je da prevencija podrazumijeva dobru kardiološku zaštitu kao i da se obavljaju dijagnostičke procedure.

Nastavi čitati

Zdravlje

Stručnjaci riješili dilemu: Evo kako spavanje u čarapama utiče na cirkulaciju!

Reklamni prostor


Konačno znamo da li spavanje sa čarapama šteti ili doprinosi zdravlju.

Temperature su se spustile, znatno je hladnije, a mnogi ljudi se nimalo ne raduju tome. Ako stalno “cvokoćete”, možda je potrebno da se obratite ljekaru, naročito ako su vam stalno hladna stopala.

Ipak, spavanje sa čarapama je brza opcija kojoj pribjegavamo, trudeći se da zadržimo toplotu što je više moguće. Postoje oprečna mišljenja o spavanju sa čarapama – neki ovaj potez smatraju lošim po cirkulaciju, dok nova istraživanja pokazuju drugačije.

Mar De Karlo, stručnjak za spavanje, smatra da postoji više prednosti spavanja u čarapama tokom zime. Čarape mogu pomoći ljudima da brže utonu u san i spavaju duže uslijed procesa koji se zove distalna vazodilatacija. Rezultati su pokazali da nošenje čarapa povećava dotok i cirkulaciju krvi.

Jedna studija, koja je uključivala manji broj ispitanika, pokazala je da su oni koji su nosili čarape tonuli u san oko 7,5 minuta brže, spavali 32 minuta duže i budili se 7,5 puta manje tokom noći od onih koji su spavali bosi.

“Niže tjelesne temperature povezane su s pospanošću, a dokazi upućuju na to da korišćenje čarapa ili drugih metoda grijanja stopala može da snizi tjelesnu temperaturu i pomogne nam da brže zaspimo”, smatraju stručnjaci.

Podsjetimo, hirurg Armen Avakjan je jednom prilikom otkrio za koga je ova navika pogubna. Kako je istakao, u nekim slučajevima i kod određenih pacijenata, ona može da izazove infekcije, pa čak i nekrozu, odnosno odumiranje, truljenje tkiva. Zato je izdvojio one koji ni u kom slučaju ne bi trebalo da idu u krevet u čarapama.

Nastavi čitati

Zdravlje

VODEĆI UZROK SMRTNOSTI U SRPSKOJ: Stres može da udvostruči rizik od srčanog udara

Reklamni prostor


Od ukupnog broja preminulih za godinu dana u Srpskoj, gotovo svaki drugi bitku izgubi zbog bolesti cirkulatornog sistema.

Prema poslednjim dostupnim podacima, u Srpskoj su u 2020. godini preminule 16.582 osobe, od čega je od kardiovaskuranih bolesti umrlo njih 7.602.

Stručnjaci upozoravaju da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara, dok vježbanje, i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa.

Naglašavaju da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti uticanjem na faktore rizika koji su povezani sa ponašanjem pojedinca, kao što su upotreba duvana, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.

U Institutu za javno zdravstvo RS kažu da je grupa kardiovaskularnih bolesti na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti u Srpskoj.

Ističu da najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca, jesu nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola.

– Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost. Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija – ističe specijalista socijalne medicine Dragana Grujić-Vujmilović.

Prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

– Pored toga, liječenje dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i visokih lipida u krvi može biti neophodno za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprečavanje srčanog i moždanog udara. Oni koji žive sa dijabetesom tip 2 imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti i moždanog udara u poređenju sa pacijentima bez dijabetesa – rekla je Grujić Vujmilović, povodom obolježavanja Svjetskog dana srca, 29. septembra.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuleno