Connect with us

Region

GODIŠNJICA NATO AGRESIJE Dan kada su prve bombe pale na SR Jugoslaviju

Na današnji dan prije 24 godine – 24. marta 1999, počeo je vazdušni napadi NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za 78 dana bombardovanja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

Naredbu za napad dao je Havijer Solana u to vrijeme Generalni sekretar NATO, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, iako nije postojalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Bio je to očigledan presedan -odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Prvo su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mjestima.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

U noći 23. aprila 1999. godine u dva sata i šest minuta nakon ponoći, NATO je u napadu na zgradu RTS-a usmrtio 16 radnika. To je bio prvi slučaj da je jedna medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su upotrijebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Pošto je generalni sekretar NATO 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na područje sela Kokoleč u 13.30, piše RTS.

Tog dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da čuvaju mir, bezbjednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbjeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.

Obilježavanje Dana sjećanja
Centralna manifestaija obilježavanja Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji, kojoj će prisustvovati predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić, biće održana u Somboru.

Obilježavanju Dana sejćanja na Trgu Svetog Đođa u Somboru, sa početkom u 18 časova, prisustvovaće pored građana i patrijarh srpski Porfirije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Skupštine Srbije, ministri u Vladi Srbije i Republike Srpske.

Sombor je bio grad gdje su pale prve bombe i izgubljeni ljudski životi. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom, pet minuta prije službeno određenog vremena početka napada.

Napad na aerodrom ponovljen je još jednom iste večeri i tom prilikom je nastradao zastavnik jugoslovenske vojske Radovan Medić.

Region

VOLI PJEVAČICE, IMA MILIONE: Upoznajte Blaža Đukanovića, sina bivšeg crnogorskog premijera

Blažo Đukanović (32) je jedini sin odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, od koga je naslijedio ljubav prema moći i sklonost ka sklapanju unosnih poslova, koji su mu donijeli veliko bogatstvo.

Blažo je, kao i njegov otac, izgradio veliku imperiju. Ali ko je Blažo Đukanović, sin crnogorskog predsjednika i kako je uopšte došao do svog enormnog bogatstva?

Prvi veliki posao u kome se pominje Blažovo ime podrazumijeva vlasništvo dva poslovna prostora ukupne površine od oko 450 kvadratnih metara u Vektri, popularnom podgoričkom poslovnom kompleksu.

Prema zvaničnim podacima objavljenim u crnogorskim medijima, Blažo je ovu imovinu dobio na poklon 2006. od strica Ace Đukanovića kada je postao punoljetan. Od izdavanja te dvije prostorije mjesečno zarađuje 2.340 evra, prenose crnogorski mediji.

Blažo, kome su ime dali po Đukanovićevom pradjedu koji je bio ban Zetske banovine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i četnički general tokom rata, je 2013. postao suosnivač kompanije “BB Solar” sa poslovnim partnerom Ivanom Burzanovićem, a prema navodima Centralnog registra Privrednog suda, osnivački kapital ove firme iznosio je svega jedan evro, što znači da su i Đukanović i Burzanović u nju uložili svega po pedeset centi.

Kako je prije par godina u analizi o poslovanju “BB Solar” pisao crnogorski list “Monitor”, tih pola evra pretvorile su mladog Đukanovića u vodećeg biznismena u oblasti solarne i hidroenergije u Crnoj Gori za svega nekoliko godina.

Prema izvještaju o poslovanju iz 2021. godine “BB Solar” poslovala je sa dobitkom od 765 hiljada evra, dok je godinu ranije imala 1,4 miliona evra dobiti. Firma je lani prihodovala 9,68 miliona evra, a godinu ranije 11,28 miliona.

Nakon toga je Blažo Đukanović postao i vlasnik firme “BB Hidro”, pa se tako upustio u svijet poslovanja sa mini hidroelektranama. Zbog poslova oko izgradnje ovih stanica, Đukanović junior se čak zamjerio i mještanima sela kod Kolašina, nakon što im je zabranjen prolaz preko zemljišta koje je kupio za gradnju hidroelektrane.

Kako je tada analizirao “Monitor”, sin jedinac je “crnogorski san” ostvario uz malu pomoć strica bankara i tate premijera i predsjednika, jer mu je prvi dodjeljivao kredite, a drugi koncesije i subvencije. Ali, to nije sve.

Blažo Đukanović je u junu 2018. od oca preuzeo vlasništvo i rukovođenje firmom “Kapital invest”, nakon što je Milo ponovo izabran za šefa države. Istog dana upisao se u Centralni registar privrednih subjekata kao suosnivač u firmi “Kodio” sa 40 odsto akcijskog kapitala.

Čak je i njegov otac jednom rekao kako je Blažo daleko bogatiji od njega, pisale su jednom prilikom podgoričke “Vijesti”.

Blažo je svojim bogatstvom navodno podmirio i Milove dugove “Atlas banci” čiji vlasnik biznismen Duško Knežević, koji je nekada bio prijatelj Đukanovića, a poslije toga su ušli u sukob.

Blažo je, kako se tada navodilo u medijima, ocu poklonio 17 hiljada evra. Ovaj poklon od sina je razbjesnio Crnogorce, koji su nedjeljama protestovali na ulicama protiv vlade. Milo Đukanović je prekršio zakon, jer nije prijavio taj poklon, ali ga Agencija za sprečavanje korupcije nije kaznila zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.

Međutim, i sam Blažo je u dugovima. Javnosti je poznato da je kod Hipotekarne banke uzeo kredit od milion i po evra. Kako su tada izvijestile “Vijesti”, on je kao garanciju, osim svoja dva poslovna prostora u zgradi Vektra u Podgorici, založio i luksuzni dupleks od 199 kvadrata i garažu u zgradi na Žabljaku, koje je navodno kupio prihodima od izdavanja ovih poslovnih prostora.

Procjene bogatstva Mila Đukanovića variraju od desetina, preko stotina miliona, i posljednje milijardu evra. I ne samo njegovog. Procjenjuje se da milione na svojim računima imaju i drugi članovi porodice Đukanović, poput brata Ace, sestre Ane, ali podmladak – Blažo Đukanović.

U “Rajskim papirima”, aferi koja je odjeknula 2017. godine kada je iz dvije agencije za pružanje ofšor usluga i poslovnih registara procurilo 13 miliona dokumenata o ofšor biznisu moćnih ljudi širom svijeta, se navodi da su Milo Đukanović, njegova supruga Lidija i sin Blažo, prema tadašnjim podacima, raspolagali sa desetak stanova u Crnoj Gori.

Blažo Đukanović je prije tri godine na poklon dobio komforni stan od 201 kvadrata na petom spratu zgrade Zetagradnja na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. U katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine ne navodi se od koga je mlađi Đukanović dobio na poklon skupocjeni stan.

Jedine nekretnine do sada ubilježene na njegovo ime u Podgorici su dva poslovna prostora u zgradi Vektra – od 412 i 47 kvadrata. Osim nekretnina u Podgorici, posjeduje i dupleks od 199 kvadrata i garažu od 17 kvadrata na Žabljaku.

Kao što su mediji često Mila Đukanovića povezivali sa pripadnicama srpske estrade, kao što je pjevačica Jasna Milenković Jami, tako i njegov sin je pokazivao interesovanje prema srpskim pjevačicama.

Blažo važi za velikog zavodnika, a svoj privatni život uvijek je čuvao daleko od blica fotografa, a nema ni javne profile na društvenim mrežama. Prije šest godine je snimljen u društvu popularnih pjevačica, a snimak je osvanuo na Instagramu.

U septembru 2019. godine oženio sa Milenom Popović. Svadba je organizovana na Svetom Stefanu i imala je više od 400 zvanica, a slavilo se narednog dana do osam sati ujutru.

Na svadbi su pjevali srpski pjevači Aco Pejović, Aleksandra Prijović i Milica Pavlović, dok je iz BiH kao specijalni gost bio Hari Mata Hari.

Blažo Đukanović ima sina koji se rodio 2020. godine i koji nosi ime svog djeda, kao i drugog nasljednika koji je na svijet stigao 2022.

Nastavi čitati

Region

MILO ĐUKANOVIĆ PODNIO OSTAVKU!

Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) podnio je ostavku na ovu partijsku funkciju, pišu podgoričke “Vijesti”.
Đukanović se na čelu DPS-a nalazio od 1998. godine.

Posljednji predsjednički izbori u prošlu nedjelju, na kojima je učestvovao Đukanović pokazali su da DPS više nije jak koliko je bio. Đukanovića je ubjedljivom razlikom pobijedio Jakov Milatović iz pokreta Evropa sad.
Ova ostavka stiže pred parlamentarne izbore, a iza predsjedničkih. Crnu Goru upravo potresa nova afera u kojoj je Đukanović zajedno sa članovima svoje porodice, glavni akter.
Bivši predsjenik je kod Nikšića nelegalno gradio kuće i druge prostorije, a sada je republička inspekcija naredila da se nelegalno i sruši.

Nastavi čitati

Region

ABAZOVIĆ JASAN: Milo neka ruši sam nelegalno sagrađeno ili mu ruši država!

Dritan Abazović, predsjednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu rekao je danas da je za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića pitanje “šta je gradio na divlje” i istakao da ima rok od 20 dana da poruši nelegalno podignute objekte i tako pomogne građevinskoj inspekciji.

– Preduzeli smo veliku akciju rušenja nelegalnih objekata širom Crne Gore. Juče su rušeni objekti u Utjehi. Biće takvih intervencija i u drugim dijelovima države. Rušili smo baze za nelegalnu eksploataciju šljunka. Mene ljudi imenom i prezimenom ne interesuju. Da li je vlasnik objekta Milo Đukanović, Dritan Abazović ili ne znam ko, rekao je Abazović.

Inspekcija, kaže, mora da postupa u skladu sa zakonom.

– Šta je čekala do sad, nije pitanje za mene. Sve što sam našao, pokušao sam u najbržem roku da riješim. Računajući i korumpirane ljude unutar javne administracije. Da je donijela rješenje prije predsjedničkih izbora, rekli bi namjerno zbog izbora. Sad prije parlamentarnih. Mi smo svaka dva mjeseca u izborima, kazao je premijer.

Primjetio je da ništa ne bi moglo da se radi ako bi se vodilo tom logikom.

– Pitanje nije za vladu, niti za Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja. Pitanje je za Đukanovića šta je gradio na divlje, rekao je Abazović.

On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara zašto se do sada čekalo na Rješenje Urbanističko-građevinske inspekcije da Đukanović sruši svoje nelegalne objekte u Kočanima kod Nikšića, kao i da li to ima veze sa predstojećim izborima (parlamentarni izbori 11. juna), te da li će se tako postupiti i u slučaju bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Carevića.

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na čijem čelu se nalazi ministarka Ana Novaković Đurović, donijela je juče Rješenje kojim se naređuje odlazećem predsjedniku Milu Đukanoviću da poruši dva nelegalno izgrađena objekta u KO Kočani u Nikšiću.

– Đukanoviću se naređuje da poruši nelegalno izgrađene objekte u Kočanima, u suprotnom će to učiniti država, navodi se u rješenju u kojem je naznačen rok za izvršenje naredbe u trajanju 20 dana od dana prijema rješenja.

Ako Đukanović ne sruši objekte u predviđenom roku to će učiniti država o njegovom trošku.

Abazović je novinarima u Beranama kazao da Đukanović ima 20 dana da nelegalne objekte ukloni i na taj način pomogne građevinskoj inspekciji.

– Da ne izlazimo na teren i rušimo. Ima mogućnost da sam to ukloni kao neko ko je sad odgovoran građanin, rekao je Abazović, prenijele su podgoričke Vijesti.

Nastavi čitati

Aktuleno