Formiranje nove Vlade FBiH trebalo bi da se, kako najavljuju politički akteri, dogodi narednih dana, a informacije o imenima pojedinih ministara koji će sjediti u kabinetu budućeg federalnog premijera Nermina Nikšića već su procurile.

Podsjećamo, HDZ i stranke “osmorke” su prošle sedmice u Mostaru dogovorili podjelu resora i program nove Vlade FBiH. Ono što se zna je da će HDZ dobiti šest, a “osmorka” deset ministarstava, a stranke su do sinoć trebale da dostave svoje prijedloge.

HDZ-u su pripali Ministarstvo finansija, Ministarstvo pravde, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo transporta i komunikacija, Ministarstvo kulture i Ministarstvo prostornog uređenja.

Kako pišu federalni mediji, SDP-u će pripasti Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i kandidat je Nerin Dizdar, dok bi prvi čovjek policije trebalo da bude Vojin Mijatović.

Almin Hopovac trebalo bi da sjedne u fotelju ministra obrazovanja, a Vedran Lakić bi trebalo da preuzme Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta.

Ministarstvo okoliša i turizma pripalo je Našoj stranci i njihov kandidat je Nasiha Pozder, dok bi Ministarstvo za rad i socijalnu politiku trebalo da vodi Adnan Delić iz Naroda i pravde.

Stranci za Bosnu i Hercegovinu pripala su dva ministarstva, i to energije, rudarstva i industrije, te pitanja boraca i invalida.

Prvo ministarstvo bi trebalo da vodi Adisa Bubalo, a drugo Hasan Handžić.

NES će kao i Stranka za BiH voditi dva ministarstva. Zuhad Porčić je kandidat za Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, dok je Anel Kljako predložen kao prvi čovjek Ministarstva trgovine.

Predsjednica FBiH Lidija Bradara razgovarala je juče sa potpredsjednicima Refikom Lendom i Igorom Stojanovićem o imenovanju Vlade FBiH, te ih informisala da će danas donijeti odluku o imenovanju i dostaviti im je na saglasnost. Ustavni rok za imenovanje ističe naredne sedmice.

“Potpredsjednik Stojanović je najavio svoju saglasnost, dok je potpredsjednik Lendo ostao pri dosadašnjem stavu”, saopšteno je iz Kabineta predsjednice FBiH.

Na sastanku je razgovarano i o drugim temama vezanim za funkcionisanje FBiH, kao i o nekim tehničkooperativnim temama.

Bosna i Hercegovina je prošle godine platila 6,3 miliona KM „penala“ za neangažovana sredstva stranih kreditora, potvrdili su za portal Kapital u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Informacije o konkretnim kreditorima od kojih BiH nije povukla sredstva prošle godine trenutno nema, jer tu informaciju još nije usvojio Savjet ministara BiH, ali je situacija svih prethodnih godina bila slična i BiH je konstantno plaćala milionske „penale“ za neangažovana sredstva.

Tako je pretprošle godine platila 10,6 miliona maraka za neangažovana sredstva stranih kreditora, a najviše, čak 9,5 miliona KM, platila je Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) kod koje i ima najznačajniji iznos takvih kredita.

BiH u 2021. godini nije povukla čak 2,4 milijarde maraka od stranih kreditora, a od čega se na kredite Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odnosi čak 987 miliona maraka.

Najviše sredstava koja nisu povučena od EBRD-a stoji za projekat koridor Vc zaobilaznica Doboj gdje je neangažovano bilo 380,1 milion maraka KM.

Iako po osnovu neangažovanih sredstava Evropske investicione banke (EIB) BiH u 2021. godini nije plaćala penale i kod ove banke im je stajao ogroman neiskorišten iznos od čak 689,5 miliona maraka.

Nepovučena sredstva BiH je imala i kod Svjetske banke za obnovu i razvoj (WBIBRD) i to 281,3 miliona maraka od čega 144,8 miliona KM nije povukla FBiH, a 136,5 miliona maraka Republika Srpska i po tom osnovu su platili gotovo 600.000 KM „penala“.

Čavalić: Svaki „penal“ će platiti građani
Ekonomista Admir Čavalić za CAPITAL ističe da ovoliki iznos nepovučenih sredstava nastaje zbog nerada određenih organa koji treba dalje da plasiraju dobijeni novac.

„Nekada se zbog određenog tempiranja ne mogu povući sva sredstva, ali BiH u okviru regiona važi za zemlju koja je najneefikasnija po pitanju upravljanja vlastitim finansijama, a to svakako podrazumijeva i kreditna sredstva. Svaki taj penal će platiti poreski obveznici ove zemlje i to je najveća tragedija“, rekao je Čavalić

Kao rješenje za ovaj problem Čavalić navodi da je potrebno da kada pitanje kreditnog zaduženja tek dolazi na Parlament BiH da se odmah definišu i preciziraju određeni rokovi i da se sankcionišu oni koji ne poštuju date rokove.

Načelnik opštine Brod Zoran Vidić danas je uputio izvinjenje zbog susreta u Brodu sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, koji je nakon toga u Derventi odlikovao pripadnike 103. brigade Hrvatskog vijeća odbrane.
Vidić, koji je funkcioner SDS-a, uputio izvinjenje zbog toga što se, kako je naveo, doveo u situaciju da neko i pomisli da je imao bilo kakve loše namjere.

On je rekao na konferenciji za novinare u Brodu da je njegova krivica to što nije predvidio na najbolji način posjetu Milanovića, ali da smatra da su za to bile zadužene druge institucije jer to nije posao načelnika opštine.

Vidić je naveo da se iz pristojnosti odazvao pozivu u katoličku župu u Brodu, gdje je gost bio i hrvatski predsjednik, ne znajući šta se taj dan dešava u Derventi.

– Nevjerovatno mi je da bilo koji državnik dođe na teritoriju bilo koje zemlje da dijeli odlikovanja tuđoj vojsci. Na skupu sam se ponašao kao i svi drugi gosti kojih je bilo 50-ak. Poslije toga prezentovano je medijima da sam ja dočekao predsjednika Hrvatske koji je odlikovao hrvatske brigade, što ne podržavam i osuđujem. Moj djed je poginuo u prošlom ratu, a otac i stričevi su mi svi bili pripadnici Vojske Republike Srpske – rekao je Vidić i dodao da je, kada se ova posjeta stavi u kontekst pokolja u Sijekovcu, jasno kakva se medijska slika može napraviti od toga.

Vidić je rekao da je ovo izvinjenje njegova obaveza i prema SDS-u, saopšteno je iz ove stranke.

Javnost je osudila potez načelnika Broda Zorana Vidića nakon što su mediji prenijeli fotografiju njega u društvu predsjednika Hrvatske, koji je istog dana u Derventi odlikovao pripadnike 103. brigade Hrvatskog vijeća odbrane.

Dan kasnije, u Sijekovcu kod Broda služen je parastos za civile u ovom mjestu koje su ubile regularne hrvatske i paravojne hrvatske i muslimanske snage, prije izbijanja ratnih sukoba na ovim prostorima 1992. godine, a Vidić je tada rekao da se nije sastao sa Milanovićem i da je neko sve pogrešno protumačio.

Osim javnosti i zvaničnika Srpske, potez načelnika Broda osudio je i vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Miličević, koji je Vidića pozvao na odgovornost.