Connect with us

Svijet

HRONOLOGIJA UNIŠTENJA Kako bi izgledao nuklearni rat između Amerike i Rusije (VIDEO)

Reklamni prostor


Simulacija nuklearnog rata, koju su razvili istraživači povezani sa Programom nauke i globalne bezbjednosti Univerziteta Prinston (SGS), pokazuje šta bi se dogodilo u slučaju nuklearnog sukoba između Rusije i NATO, piše Njuzvik.

Riječ je o četvorominutnom audiovizuelnom komadu pod nazivom „Plan A“, koji je prvobitno predstavljen 2017. godine, a od 2019. može se pogledati na Jutjubu.

Interesovanje za ovu užasnu simulaciju, nakon prvobitne fascinacije koju je izazvala, ubrzo je splasnulo. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu i njenih zagonetnih prijetnji nuklearnim arsenalom, video je pogledalo više od milion ljudi.

Кoliko možemo da zaključimo, ovo je najozbiljnija nuklearna kriza od kraja Hladnog rata. Iako je rizik od nuklearnog rata još uvijek kategorisan kao nizak, kriza poput ove sa kojom se trenutno suočavamo često dovodi do pogrešne komunikacije. Sve može da se pogorša činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD/NATO – rekao je za Njuzvik Aleks Glejzer, jedan od kreatora Plana A i vanredni profesor na Prinstonu.

Ali čak i prije ukrajinske krize, Rusija i Sjedinjene Države su polako napuštale dugogodišnje sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, počele su da razvijaju nove vrste nuklearnog oružja i proširile niz okolnosti u kojima se to oružje moglo koristiti.

Plan A pokazuje kako bi lokalizovana nuklearna razmjena mogla brzo da eskalira u globalnu katastrofu. Scenario predstavljen u prilogu zasnovan je na dostupnim dokazima.

– Naš tim je koristio nezavisne procjene trenutnih položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je takođe podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao što je kao i borbeni red, procjenjuje koje oružje ide na koje mete. Naravno, nismo imali pristup povjerljivim podacima i često smo koristili ‘jednostavna’ pravila prilikom procjene ciljeva – objasnio je Glaser.

Broj smrtnih slučajeva utvrđen je korišćenjem podataka iz NUКEMAP, onlajn alata koji je razvio Aleks Velerštajn sa Tehnološkog instituta Stivens.

– Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih. Stvarni broj poginulih bi bio mnogo veći zbog smrtnih slučajeva izazvanih kolapsom medicinskih sistema, kao i nuklearnim padavinama i drugim dugoročnim efektima, uključujući moguću globalnu nuklearnu zimu – objasnio je Glaser.

Hronologija uništenja
Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba – Rusija lansira nuklearnu raketu iz baze u blizini grada Кalinjingrada. NATO tada uzvraća vazdušnim napadom nuklearnim oružjem.

Nuklearna razmena ubrzano eskalira u Evropi gde Rusi lansiraju 300 bojevih glava da unište baze NATO-a i zaustave napredovanje savezničkih trupa.

Pošto je veći dio Evrope uništen, NATO lansira oko 600 bojevih glava iz američkih raketa sa kopna i podmornica na ruske nuklearne snage. Prije nego što njeni sistemi naoružanja budu uništeni, Rusija ispaljuje rakete iz drumskih vozila i podmornica.

U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i ekonomskih centara svojih protivnika – lansirajući 5 do 10 nuklearnih bojevih glava (u zavisnosti od populacije) na svaku metu.

– Ako nuklearni rat počne, biće veoma teško spriječiti da on preraste u sveopšti nuklearni rat – rekao je Glejzer.

Moguće je i da nuklearna razmjena ostane “ograničena”, odnosno da druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, ali bi se u tom slučaju sigurno stvorio nepodnošljiv pritisak na donosioce odluka da “odgovore na isti način”, prenosi Jutarnji list.

– Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi nezamislive. Ne bih ni želio da spekulišem koliko će dugo čovječanstvu biti potrebno da se oporavi od toga – zaključio je Glejzer i upozorio na studiju koja je pokazala da bi pet milijardi ljudi umrlo u slučaju nuklearnog sukoba između SAD i Rusije.

Svijet

U požaru poginulo 17 ljudi, vatra progutala restoran

Reklamni prostor


U požaru, koji je izbio danas u restoranu na sjeveroistoku Kine, poginulo je 17 ljudi, a tri osobe su povrijeđene, javila je državna televizija ČTV.

Vatra je izbila oko 13 čsova po lokalnom vremenu u malom restoranu u Čengčuenu, glavnom gradu provincije Jilin, prenosi Rojters.

Svi povrijeđeni su prebačeni u bolnicu, a toku je istraga nadležnih kako bi se utvrdio uzrok nesreće, prenosi b92.

Nastavi čitati

Svijet

Ambasada SAD pozvala Amerikance da hitno napuste Rusiju

Reklamni prostor


Ambasada SAD u Moskvi pozvala je američke državljane da hitno napuste Rusiju, dok još imaju mogućnost za to, navodi se u preporukama objavljenim na internet stranici Ambasade.

“Američki državljani ne treba da putuju u Rusiju, a oni koji su već tamo ili putuju ka Rusiji treba smjesta da napuste tu zemlju, dok još postoji ograničena mogućnost za komercijalna putovanja”, saopšteno je iz Ambasade.

Poruka sadrži upozorenje da bi Rusija mogla da odbije da prizna državljanstvo SAD onima koji imaju dvojno državljanstvo, da im zabrani pristup američkim konzularnim uslugama, spriječi njihov odlazak iz Rusije i mobiliše ih, prenio je TASS.

Ambasada tvrdi da su trenutno opcije za putničke letove ekstremno ograničene i uglavnom nedostupne u kratkom roku.

“Kopnene rute automobilom i autobusom i dalje su otvorene. Ako želite da napustite Rusiju, treba da što prije napravite nezavisan plan”, dodaje se u saopštenju.

Bugarska i Poljska su juče preporučile svojim državljanima da razmisle o mogućnosti hitnog napuštanja Rusije i da se suzdrže od putovanja u tu zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

ANGELA UPOZORILA! Putinove riječi treba shvatiti ozbiljno

Reklamni prostor


Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je da bi trebalo ozbiljno shvatiti reči ruskog predsednika Vladimira Putina.
Merkel je, u govoru na svečanosti povodom otvaranja Helmut Kol fondacije, naglasila da se to eksplicitno odnosi i na Putinove nuklearne prijetnje.

“Riječi shvatiti ozbiljno. Ne odmah odbaciti tvrdnjom da su blef, već se sa njima ozbiljno suočiti. To nije znak slabosti već dokaz političkog pametnog djelovanja”, poručila je ona.

Helmut Kol bi sve učinio da očuva i zaštiti suverenitet i integritet Ukrajine, ali nikada ne bi ispustio iz vida “dan poslije”, ukazala je bivša njemačka kancelarka.Merkel je tim riječima indirektno iznijela svoj stav o situaciji u vezi sa Ukrajinom.

Merkelova je, nakon odlaska sa vlasti, rekla da se neće izjašnjavati o dnevnopolitičkim pitanjima, pa je svoj stav “uvila“ u odgovor kako bi kancelar Kol reagovao na krizu 2022.godine.

Ona je kazala da bi Kol “paralelno uvek uzeo u obzir i ono što se trenutno čini nezamislivim, a to je kako odnose sa Rusijom ponovo razviti, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuleno