Connect with us

Društvo

Hrvatska dovela u probleme izvoznike iz BiH

Kraće radno vrijeme hrvatskih carinika stvorilo je probleme domaćim prevoznicima, ali i proizvođačima, pogotovo lako kvarljive robe jer će zbog nove odluke susjedne zemlje kamioni satima biti zarobljeni na granici i sabirati štetu usljed propadanja hrane.

Na to upozoravaju predstavnici prevoznika i privrede nakon što je ulaskom u Šengen zonu Hrvatska radno vrijeme carinskih službi sa 15 skratila na 14 časova. Privrednicima u BiH naruku nije išao ni stari režim rada i problem višesatnog čekanja kamiona na granicama prisutan je posljednjih nekoliko godina. Uprkos brojnim apelima da susjedi produže radno vrijeme carinskih službi, naročito fitosanitarnih inspektora, te molbe su prolazile neopaženo.

Predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić kaže za “Glas” da će stanje na granicama zbog najnovijeg poteza Hrvatske biti katastrofalno po privredu BiH, naglašavajući da već sada bilježe kolone kamiona na prelazu u Gradišci.

– Mi već godinama tražimo da njihova carina radi duže, čak 24 sata na najprometnijim graničnim prelazima, ali kraćem radu se nikako nismo nadali. Zbog toga ćemo definitivno imati kolaps na prelazima, kamioni će danima biti zarobljeni na carini, već sada su velike gužve. Naše nadležne institucije tu ništa ne mogu uraditi jer je to vjerovatno direktiva Evropske unije – rekao je Grbić.

On je dodao da će zbog kraćeg radnog vremena hrvatskih carinika najveću štetu trpjeti proizvođači koji izvoze lako kvarljivu robu.

– Po novim uslovima roba će u kamionima čekati dva dana najmanje, a na primjer, šljive, kornišoni i slični proizvodi usljed tolikog čekanja na granici će truniti i kalirati. Prevoznik kojem treba fitosanitarni inspektor mora predati papire najmanje sat prije isteka radnog vremena, tako da onaj ko stigne u pola dva, moraće čekati do sljedećeg jutra da bi ocarinio robu – rekao je Grbić.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kazao je za “Glas” da će skraćeno radno vrijeme carinskih službi Hrvatske izazvati ogroman problem privredi u globalu.

– Granica je i do sada bila problem, evropski prevoznici koji dolaze po našu robu konstantno se žale da troše puno vremena na granici sa BiH. Skraćenje radnog vremena će napraviti još veće gužve i samim tim dovesti do dodatnog gubljenja vremena. To će ugroziti i redovnost isporuka. Izuzetno je nepovoljna situacija i za prevoznike i privrednike u cjelini – kategoričan je Ćorić.

Smatra da bi prema ekonomskoj logici najracionalnije bilo da je Hrvatska produžila rad carine do 20 časova.

– Dobro bi bilo da se javno o tome porazgovara, da se uputi apel nadležnim institucijama, prije svega Savjetu ministara BiH da pokušaju u direktnoj komunikaciji sa Hrvatskom ili Evropskom unijom usaglasiti radno vrijeme u realnim okvirima – rekao je Ćorić.

Spoljnotrgovinska komora BiH pokretala je niz inicijativa prema nadležnim institucijama kako bi ova problematika bila riješena, a na rješavanju problema vezanih za izvoz lako kvarljive robe konstantno radi i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Hrvatske, ali do sada bez uspjeha.

Prijedlozi

BiH s Hrvatskom ima 17 graničnih prelaza, od kojih posebne statuse imaju Gradiška i Bijača jer se preko njih prevoze sve vrste robe i na njima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ranije su isticali da bi jedno od rješenja bilo da se uspostavi barem još jedan prelaz na kojem će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata upravo zbog transporta lako kvarljive robe.

Društvo

ZBOG OLUJNOG VJETRA: Izdato narandžasto upozorenje za cijelu BiH

ederalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine izdao je narandžasto upozorenje za područje cijele BiH.
Upozorenje je izdato zbog vjetra čiji intenzitet može biti umjeren do pojačan, a na trenutke i olujan brzine 60 km/h i više.

Svjetska meteorološka organizacija inače preporučuje da građani budu spremni da zaštitite sebe i svoju imovinu. Moguće su smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar.
Vremenski interval za koji se izdaje upozorenje je od 4. februara 2023. od 00:00 sati do 4. februara 2023. do 23.59.

Stručnjaci ističu da narandžasti meteoalarm označava predviđanje opasnih vremenskih pojava koje mogu biti takvog intenziteta da uzrokuju materijalnu štetu i izazivaju opasnost po ljude. U tom slučaju se preporučuje poseban oprez kao i praćenje vremenske prognoze.

Izvor: banjaluka.net

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA OBLAČNO SA PADAVINAMA! Na planinama novi snijeg

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, mjestimično sa padavinama.
U nižim predjelima očekuje se kiša, a u višim snijeg, sa najvišom temperaturom od četiri do devet stepeni Celzijusovih.

Na jugu će biti suvo uz sunčane periode i toplije nego u ostalim predjelima dok se uveče od zapada preko centralnih predjela sve do istoka očekuje snijeg.

U centralnim i istočnim predjelima očekuju se padavine i tokom naredne noći, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

U Srpskoj od karcinoma umrlo blizu tri hiljade ljudi

U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.

Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.

Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.

“Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća – 558 slučajeva, kolon i rektum – 437 slučajeva i prostata – 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka – 540, kolon i rektum – 273 i grlić materice – 203”, navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.

Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.

Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.

Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka “Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi” (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.

Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.

Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.

Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.

Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.

Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.

Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.

Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.

(SRNA)

Nastavi čitati

Aktuleno