Connect with us

Politika

Hrvatska otvoreno pokazala da je neprijatelj Srbiji

Premijerka Srbije Ana Brnabić istakla je danas da odluka Hrvatske da zabrani Srbiji uvoz nafte preko Janafa nema veze sa uvođenjem sankcija Rusiji i ocijenila da je to politička odmazda Hrvatske i neprijateljski gest te zemlje prema Srbiji.

Brnabić je za TV Hepi navela da je Srbija samo tražila da odgovaraju ubice djece, starica i da neko odgovara za te zločine poslije 27 godina.

Kako kaže, nije to morao da pokrene Beograd, čak bi Srbija bila srećnija da je to pokrenuo Zagreb ili BiH – zemlja na čijoj su se teritoriji ti zločini desili.

Na pitanje da li je ta odluka neki vid sankcija Srbiji, Brnabić ističe da jeste.

“Kako nije oblik sankcija, mi 50 odsto nafte koju koristimo dobijamo preko Janafa, a sada ćemo plaćati najmanje 20 odsto više. Nemamo drugi naftovod, nemamo alternativni naftovod, a Janaf je napravila Jugoslavija, Srbija i građani Srbije i to se sada koristi protiv nas. Ova odluka je sve promenila”, kazala je premijerka.

Ukazuje i na to da zemlje EU koje imaju mnogo veći finansijsku pomoć Unije od Srbije su izuzete od te odluke, a da samo Srbija i to na inicijativu Hrvatske nije.

Na pitanje da li je to u stvari ostvarenje eventualne prijetnje ako vi ne uvedete sankcije Rusiji, mi ćemo vama, premijerka kaže da nije i dodaje da je čula razne prijetnje.

“Ali, ovo nije to, čak bi i to bilo bolje nego ovo jer EU nije to htela. Gradili su formulu da se to ne desi, ali Hrvatska je insistirala. Ovo je otvoreno neprijateljski akt Hrvatske ka Srbiji”, istakla je.

Ponavljajući da Srbija nema alternativni naftovod, Brnabić kaže da sve što zamjeraju Ruskoj Federaciji, nama su uradili.

“Mi nemamo alternativni naftovod, mi zavisimo od naftovoda preko Hrvatske, koji smo i mi pravili. Sve što spočitavaju Rusiji, sve su nama juče uradili. Politički kriterijumi su uticali na njihovu odluku, energetiku koriste za politički rat”, navodi.

Ističući da energetiku koriste za političke ciljeve, Brnabić kaže da sve se promijenilo od juče i da više ništa nije isto ni u našem odnosu sa EU, a tek ne u odnosu sa Hrvatskom.

“Pokazali su otvoreno da su neprijateljska zemlja Srbiji”, ističe.

Na pitanje da li ugovori koje Janaf ima sa NIS moraju da se poštuju, Brnabić kaže da ne moraju i pojašnjava da su uvedene sankcije i da Srbija ne može da koristi naftu iz Rusije.

Alternativa, kako kaže, postoji, ali Srbija, naša ekonomija i građani Srbije će morati više da plaćaju naftu.

Ističe i da se Brisel i EU nisu oglasili ni po jednoj tački brutalnih napada Hrvatske na Srbiju.

Politika

Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH

Članovi Predsjedništva BiH sastaće se danas u Sarajevu sa komesarom EU za susjedske odnose i proširenje Oliverom Varheljijem, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

Iz Varheljijevog kabineta Srni je ranije potvrđeno, da će evropski komesar tokom dvodnevne posjete razgovarati sa zvaničnicima BiH o reformama i narednim koracima na evropskom putu BiH.

Varheljijeva posjeta odvija se u trenutku važnom za put BiH ka Uniji nakon preporuke Evropske komisije za dodjelu kandidatskog statusa.

Dodjeljivanje BiH statusa kandidata EU već duže vrijeme se najavljuje, ali se često previdi činjenica da će to biti uslovljeno strogim zahtjevima, kao i novim pritiscima na Republiku Srpsku da odustane od svoje ustavne pozicije, poruke su iz Srpske, dan uoči sastanka.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNI SISTEM U BIH Jesu li skeneri rješenje za izbornu reformu?

Iako se svi stručnjaci za izborno zakonodavstvo slažu da su potrebna poboljšanja izbornog sistema u BiH, ne postoji saglasnost o nivou, dubini i načinu na koji bi te promjene trebalo provesti.

Vehid Šehić i Branko Petrić, dva bivša predsjednika Centralne izborne komisije BiH, imaju dijametralno suprotne stavove o vrsti i obimu reformi koje treba provesti.

Šehić ističe da je krajnje vrijeme da se u izborni sistem uvedu skeneri za identifikaciju birača i skeneri za skeniranje glasačkih listića. Kaže da je uvjeren da će naredne izbore pratiti još veća apstinencija ako ne dođe do tehničkih poboljšanja, jer smatra da u javnosti postoji nepovjerenje u trenutni sistem.

Petrić, pak, kaže da bi skeneri i slična tehnologija na način kako se zagovara u Sarajevu bili besmisleni jer je, kako on ističe, izborni sistem trenutno previše komplikovan, a to se, smatra on, ne može riješiti skenerima, već dubljom reformom. On smatra da je postojeći Izborni zakon BiH mijenjan u mnogo navrata i da je zbog svih tih izmjena i intervencija visokih predstavnika izgubio smisao jer postoji mnogo nedorečenih i kontradiktornih rješenja. Kako on smatra, Izborni zakon krši entitetske ustave i stvorio je konfuziju.

Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo donijeti novi izborni zakon na nivou BiH koji bi se ticao nivoa koji se biraju na nivou države, dok bi novi entitetski izborni zakoni regulisali izbore na tim nivoima vlasti.

Ja sam bio na izborima u Južnoj Koreji, Maleziji, Norveškoj, Indoneziji, Meksiku, Rusiji, Albaniji, Bugarskoj, a nigdje nisam vidio ovo što se ovdje kod nas priča. Fotografisanje 13 miliona listića neće ništa riješiti. Opet to neko mora brojati”, kaže on.

Petrić ističe da bi najbolje poboljšanje bilo pojednostavljenje izbornog sistema, kroz ukidanje otvorenih lista i smanjenje glasačkih listića.

“Najviše se ‘brlja’ na ovim listama. Nikakav skener ne može progutati tu listu. Sve veće od formata A4 nema nigdje na svijetu, a kod nas je format A1+. Ne postoji skener kroz koji bi se mogao provući taj list. Ne postoji način da se tehnički unaprijedi izborni proces bez pojednostavljenja”, smatra on.

Šehić, s druge strane, smatra da bi tehnička poboljšanja, ali i ispunjavanje međunarodnih obaveza morali biti prvi prioritet novih vlasti nakon uspostavljanja parlamenta BiH.

“Nas čeka obaveza po odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Ja se nadam da će političari pokazati visok stepen odgovornosti i konačno ispuniti obaveze iz 2002. godine kada smo primljeni u Vijeće Evrope, a nismo ispunili obaveze koje smo tada prihvatili”, kaže on.

Šehić, osim toga, kaže da bi predstojeća odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit koga RS ne priznaje trebalo da zaštiti ustavnost svih zakona i nametnutih rješenja.

“Teško je pretpostaviti kakva će biti odluka jer je bilo i iznenađujućih odluka u prošlosti. Ja pripadam onima koji poštuju odluke ustavnih i drugih sudova, sviđale se one meni ili ne”, kaže on.

Podsjećanja radi, Šmit je nametnuo dio tehničkih rješenja, a nametnuo je i rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH, za koja Bošnjaci smatraju da idu naruku Hrvatima.

Nastavi čitati

Politika

Ključna sedmica u postizbornom periodu u BiH NEMA NEMOGUĆIH KOMBINACIJA

Ko će u vlast, a ko u opozicione redove na nivou BiH moglo bi da bude poznato do kraja sedmice u kojoj bi trebalo da budu stavljeni potpisi na dosadašnje postizborne međustranačke dogovore te održana konstitutivna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a na dnevnom redu je izbor predsjedavajućeg i njegovih zamjenika što će, takođe, mnogo toga otkriti.

Sjednica je zakazana za četvrtak, a SNSD i HDZ BiH su, prema rezultatima i dogovorima, sigurni partneri i imaju čak i mogućnost da biraju partnere iz bošnjačkog bloka. Sve je izvjesnije da bi to mogla biti “osmorka” odnosno grupacija okupljena oko SDP-a BiH čiji je kandidat Denis Bećirović zasjeo u fotelju člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka, nakon što je pobijedio na izborima lidera SDA Bakira Izetbegovića u trci za to mjesto, ali je SDA kao stranka i poslije ovog izbornog ciklusa najjača bošnjačka partija po broju osvojenih mandata u Parlamentu BiH i u FBiH.

Grupa oko SDP-a, ipak, u vlasti ne želi da vidi SDA, pozvali su DF Željka Komšića koji je reizabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok su sa HDZ-om na korak do konačnog dogovora. Za sutra je najavljeno da će predsjednik HDZ-a Dragan Čović i lider SDP-a Nermin Nikšić, u ime svih partija bloka, potpisati dokument “Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti do 2026. godine”. Međutim, ostaje pitanje kako će i da li će zajednički jezik pronaći HDZ i DF jer Komšić, kao član Predsjedništva BiH, treba u procesu formiranja vlasti, odnosno Savjeta ministara dati saglasnost za izbor mandatara za sastav novog saziva, a prema nepisanom pravilu to bi trebalo da bude upravo kadar HDZ-a.

Veliku ulogu imaće i rasplet u Domu naroda u federalnom parlamentu jer će, kako ističu analitičari, legalan predstavnik naroda biti onaj ko u tamošnjem Klubu Bošnjaka bude imao 13 delegata.

S ključnim predstavnicima SDP-a i HDZ-a BiH nismo uspjeli da stupimo u kontakt, ali u SDA vjeruju da ništa nije gotovo te se ne mire s tim da bi u ovom mandatu mogli biti opozicija. To je juče jasno podvukao Izetbegović koji je za federalne medije rekao da je SDA pobjednik izbora i da ima obavezu da zastupa najbrojniju grupu birača, te da su i ranije ponude za SDP i DF koje su još na stolu.

– Ako najjaču stranku zamijeni skup desetak heterogenih stranaka, aktivno ćemo raditi na tome da se takav neprirodni savez tokom mandata raspe i presloži na ispravan način – rekao je Izetbegović i dodao da će sa Čovićem razgovarati kada bude okončan izbor delegata u federalni Dom naroda.

Smatra da bi široka probosanska koalicija u kojoj bi osnovu činile SDA, SDP i DF bio najbolji odgovor na politike SNSD-a i HDZ-a.

Politički analitičar Pejo Gašparević ne isključuje mogućnost da u svemu može biti pozadinskih signala iz OHR-a da bude formirana kakva-takva vlast, a za “Glas” kaže da je moguće i da prorade političke nesuglasice među domaćim akterima koje su trenutno možda nevidljive javnosti.

– U BiH i ovaj put kao i nakon ranijih izbora, sve je moguće i očekivano – rekao je Gašparević.

I on ne krije da je SDA bliže opoziciji, ali da to nije kraj za njih jer je to velika stranka koja se neće miriti sa nikakvom marginalizacijom, a uz to, ne treba zaboraviti da ima veliku podršku Turske i njenog predsjednika.

Ističući da ne vjeruje u pomirenje DF-a i HDZ-a BiH, dodaje kako je moguće da se pod pritiskom međunarodne zajednice dogodi “kadrovska kombinatorika” koja bi potisnula nesuglasice između te dvije partije.

Dio vlasti na nivou BiH bi i opozicione stranke u Srpskoj, čije će se delegacije danas, prema najavama, sastati sa predstavnicima SDP-a. Delegati

O vlasti na nivou BiH pričaće se u srijedu i u Narodnoj skupštini Srpske jer je tema prve posebne sjednice izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH. SNSD želi četiri predstavnika od pet, koliko ih bira republički parlament, a opozicija da ih spriječi u tome. Kandidata ima i Pokret za državu.

Nastavi čitati

Aktuleno