Connect with us

Društvo

I TO SMO DOČEKALI! Cijena metra drva s 97 skočila na 165 maraka

Građani su se, osim s porastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i goriva, susreli i s enormnim povećanjem cijena ogrjeva.

Sve u porastu

To je uzrokovalo veliki udar na budžete građana, jer cijene rastu, a plaće i penzije ostaju iste.

Muhamed Helać iz kompanije „Drvosječa“ Sarajevo za „Avaz“ je kazao da cijena peleta iznosi od 950 do 1.000 KM, a metar drva sada košta 165 KM, dok je prošle godine u ovo vrijeme bio 97 KM.

– Trenutna situacija je takva da se troškovi proizvodnje ne mogu porediti s onima od prošle godine. Svi mogući aspekti repromaterijala, sirovine su poskupjeli. Cijena električne energije je, također, viša, a ta električna energija dosta utječe na proizvodnju, konkretno peleta, jer je najpopularniji. Tu je i cijena nafte, odnosno goriva koja stalno varira. Gorivo prati proizvodnju, od same sječe u šumi, prerade, pa sve do transporta – rekao je Helać.

  • Helać: Zabrana izvoza može dovesti do protesta

    Helać: Zabrana izvoza može dovesti do protesta

    FOTO: E. ABAZ


Zabrana izvoza

Vijeće ministara je, podsjećamo, usvojilo inicijativu Vlade FBiH, tačnije resornog ministra trgovine Zlatana Vujanovića o privremenoj zabrani izvoza ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta te postoji šansa da se ova zabrana produži i poslije marta. To su u petak tražili i iz Udruženja poslodavaca.

– Konkretno, zabrana izvoza traje od juna, otad je na snazi. Zabrana je urodila plodom jer smo početkom juna ulazili u fazu da će nam nedostajati ogrjeva. Osigurali smo dovoljne količine, jer je i čitava Evropa bila u nedostatku. Nasreću, mi smo bili energetski neovisni. Trenutna situacija je takva da je stanovništvo podmirilo potrebe, jer je opala potražnja, a zima samo što nije – istakao je Helać.

Potražnja za peletom

– Kada pričamo o pojedinačnim vrstama ogrjeva, Sarajevo prednjači i tu je najveća potražnja peleta.

Kada je riječ o drugim kantonima, tu je već potražnja za drvima. Tuzlanski kanton opet je prvi po upotrebi uglja jer imaju puno rudnika – kazao je Helać.

AVAZ

Društvo

Jak zemljotres registrovan u BiH, tresla se i Banjaluka: Ostanite mirni!

Zemljotres jačine 4,6 stepen po Richteru registrovan je jutros u 08:49 sati blizu Zenice.

Prema podacima EMSC-a epicentar je registrovan 19 kilometar od Zenice i 15 kilometara od Žepča.

Osjetio se i u Zavidovićima, Travniku i drugim mjestima u ovoj regiji. Zemljotres je registovan na dubini od dva kilometra.

Svjedočanstva građana su različita. Neki izvještavaju da je potres bio jak i da je trajao kratko, svega nekoliko sekundi dok drugi tvrde da su osjetili samo lagano podrhtavanje tla.

Za sada nema informacija o materijalnoj šteti ili povrijeđenim osobama.

Nastavi čitati

Društvo

Nedostatak radnika i njihova obučenost postaju GORUĆI PROBLEM

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji.

Ćorić je naveo da nedostaje čak i nekvalifikovane radne snage, ali da se ona može nadomjestiti s dolaskom radnika iz Indije ili Bangladeša, koji mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima nisu potrebne neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika.

– Ali, prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada – rekao je Ćorić za Glas Srpske.

Kada je riječ o narednoj godini i stanju u privredi, Ćorić kaže da je u razgovorima predstavnika privredne zajednice i “Elektroprivrede Republike Srpske” postignut preliminarni dogovor o povećanju cijena struje od 1. januara 2023. godine, ali ne i koliko bi ono moglo iznositi.

Prema njegovim riječima, privrednici predlažu 60 evra za jedan megavat-sat, a 68 druga strana, ali će mnogo toga biti jasnije nakon što bude formirana zajednička radna grupa koja bi, između ostalog, trebalo da se bavi i ovim pitanjem.

– Raspravljaće se i o načinima isporuke električne energije privrednim subjektima. “Elektroprivreda” je predložila da se ugovori od 2023. godine sklapaju samo na šest mjeseci, što je s našeg stanovišta problematično. Smatramo da bi oni trebalo da budu potpisivani bar na 12 mjeseci – naveo je Ćorić.

On je napomenuo da 57 odsto struje u Srpskoj troše domaćinstva, a ostatak privreda, te da računi za struju kod pojedinih preduzeća čine značajan trošak.

Ćorić je naveo da će sve to dovesti do novog rasta cijena robe i usluga, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.

On je istakao da Srpska ima veliku sreću što je energetski nezavisna kada svi kapaciteti rade, ali smatra da nije dovoljno iskoristila svoje kapacitete i prirodne resurse kada je u pitanju hrana.

– Potrebno je podržati i akcije “Kupujmo domaće” i “Naše je bolje”. Na taj način bi se spriječio odliv novčanih sredstava u inostranstvo, ali i najdirektnije podržala domaća privreda. Nažalost, to ne radimo, te radije kupujemo uvoznu robu. Ljudi misle kako je uvozno bolje od domaćeg, što naravno nije uvijek tačno – rekao je Ćorić.

Nastavi čitati

Društvo

HLJEB SKUPLJI ZA 20 FENINGA Pekari sumnjaju da će rast cijena tu i stati

Talas poskupljenja se nastavlja, a od danas će u prodavnicama FBiH građani plaćati skuplji hljeb.

Tri najprodavanija proizvoda kompanije Klas polubijeli, narodni i penzionerski hljeb, od danas će biti skuplji za 20 feninga.

Polubijeli i narodni hljeb koštaće 1,70 KM, a penzionerski 1,20 KM.

Ovo je već drugo poskupljenje hljeba u toku ove godine, a proizvođači su tada kao razlog naveli poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu zbog rata u Ukrajini. Takođe, na cijenu je uticalo i poskupljenje goriva.

Od 1. decembra u Republici Srpskoj hljeb takođe trebao poskupiti za 10 feninga, a već sada u Banjaluci košta dvije marke. Obični hljeb (oko 600 grama) trenutno košta od 1,80 do dvije KM.

Pekari najavljuju da bi cijene mogle nastaviti s rastom početkom naredne godine s obzirom da očekuju dodatna poskupljenje brašna i energenata, prvenstveno električne energije.

Ekonomska situacija u BiH je sve teža s obzirom da cijene rastu iz dana u dan, a platna moć građana je u prosjeku ostala na istom nivou prije poskupljenja. U najtežem položaju su penzioneri i oni građani s minimalnim primanjima kojima pored poskupljenja osnovnih životnih namirnica u prilog ne ide ni zimska sezona kada će poskupiti i energenti.

Cijene hljeba su porasle i u zemljama regiona, kao i Evropske unije, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuleno