Društvo
Inflacija guta dvije rate godišnje

Građani koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom imaju dvije mogućnosti. Prva da traže reprogram od banke na produženje roka vraćanja, a druga da sa svojom bankom pokušaju dogovoriti fiksnu kamatu. Nema trećeg rješenja.
Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Zoran Pavlović komentarišući agresivno podizanje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke, koje na svojoj koži sve više osjećaju i građani Republike Srpske koji su podigli kredite s promjenljivim kamatnim stopama, jer je nekima od njih rata kredita porasla toliko da umjesto 12 sada godišnje moraju da vrate 14 nekadašnjih rata.
ECB je u posljednjih godinu dana nekoliko puta podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, a posljednji put u četvrtak.
Prema riječima Pavlovića, domaće banke su bojeći se ekstremnih inflacija uvele u svoje poslovanje euribor, koji se onda uzima u obzir i prilikom određivanja visine kamata koje zaračunavaju.
– Kako je Evropska centralna banka u prethodnom periodu podizala euribor, da bi smanjila inflaciju u evrozoni, to se onda odrazilo i na ovo naše tržište i rast kamatnih stopa pa samim tim i visine rata kod onih koji su digli kredite s promjenljivom kamatnom stopom, odnosno vezanim za euribor. Sve ovo je slično onom što se dešavalo oko kredita koji su bili vezani za libor, odnosno švajcarski franak – kaže Pavlović.
Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 konvertibilnih maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita, sve do septembra prošle godine, bila joj 342 marke.
– Tada su me iz banke obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB, te usklađivanja sa euriborom, prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati, kao ratu kredita. Od tada plaćam 367 maraka, međutim, nedavno sam ponovno obaviještena da je došlo do novih korekcija te da od marta moram plaćati čak 413 maraka, što je za 70-ak maraka više od onoga što sam u početku morala plaćati – kaže ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.
Ističe kako je očajna, ali i zabrinuta, jer joj ovo povećanje rate kredita, kada se uzmu i ostali uvećani životni troškovi, predstavlja sve veći problem.
– Računala sam da mi je rata za 20 odsto veća nego što je bila. Ako se ovako nastavi, a kako vidim moguća su i nova dizanja kamatnih stopa, na godišnjem nivou moraću plaćati više od dvije rate nego do sada, oko 850 maraka. Stvarno ne znam šta da radim, ko je mogao da predvidi sve ovo – poručila je ona.
Sličan problem ima i njen sugrađanin Ž. Z. navodeći kako je prije pet-šest godina podigao kredit od 14.000 maraka kako bi renovirao kuću.
Kaže da mu je posljednjih nekoliko mjeseci rata kredita skočila za 33 marke, sa 350 na 383 KM.
– Neko će reći, pa dobro nije to mnogo. Ali to je deset odsto. To znači da ću za godinu dana morati 400 maraka više izdvojiti. To je gotovo pola moje mjesečne plate. A gdje su ostali računi koje treba platiti. Bojim se da sve ovo ne bude kao s kreditima u švajcarskim francima. Mislim da bi nadležni trebalo nešto da urade. Šta? Stvarno ne znam, ali ovo predstavlja veliki udar na kućne budžete. Ono što me posebno brine jeste neizvjesnost koju sa sobom nosi ova inflacija, ali i recesija o kojoj svi toliko pričaju. Šta ako sutra ostanem bez posla – zapitao se ovaj Banjalučanin.
Nelogičnosti
Zoran Pavlović kaže da bi, kada se govori o problematici rasta rata kredita, trebalo postaviti jedno, ali značajno pitanje – kako to da recimo Investiciona-razvojna banka ima fiksne kamatne stope, a većina komercijalnih promjenljive, vezane za euribor.
– Ako trguju i rade s konvertibilnim markama, što će im euribor – zapitao se ovaj ekonomista.
Društvo
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.
– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.
Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.
Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.
Društvo
SAZNANJA KAPITALA: Ljubiju ponovo žele Amerikanci, šta se krije iza tajnog sastanka sa Đokićem?

Vlada Republike Srpske obnovila je pregovore sa američko-kanadskim konzorcijem „SE – GEDC Corp.“ u vezi sa dokapitalizacijom Rudnika željezne rude (RŽR) „Ljubija“ u Prijedoru.
Naime, prema saznanjima portala CAPITAL, u Banjaluci je 13. marta ove godine održan sastanak gdje su predstavnike ove kompanije ugostili predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, a na kojem su dvije strane izrazile spremnost za nastavak saradnje.
Pozivajući se na dogovor sa tog sastanka, predsjednik „SE – GEDC Corp.“, Ajzak Sigelje nedavno ponovo uputio prijedlog o dokapitalizaciji „Ljubije“, a koja je naprasno obustavljena u avgustu prošle godine.
On u njemu pored 50,7 miliona maraka namijenjenih za „Ljubiju“ obećava i osnivanje Američkog biznis Hab-a sa početnim kapitalom od 250 miliona dolara u koji bi bile pozvane vodeće svjetske korporacije kao što su „General Electric“, „Wabtec“, „Bloomberg“ i druge.
Taj novac bi se dalje investirao u projekte širom Srpske, od rude do željeznica.
Međutim, Siegal traži da se za početak završi postupak dokapitalizacije kroz emisiju akcija.
Takođe on iznosi i svoje viđenje razvoja rudnih resursa Republike Srpske koji su trenutno podređeni samo jednoj kompaniji.
„Strategija i ključni prioritet biće najefikasniji razvoj svih rudnih resursa Republike Srpske u skladu sa međunarodnim standardima koji treba da budu jednaki za sve. Monopolističko/kolonijalističko ponašanje jedne kompanije u Republici Srpskoj treba promjeniti na model koji ista kompanija koristi u SAD i Evropi“, stoji u dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid.
U njemu se dodaje da godišnja proizvodnja treba da bude na nivou od 3,5 miliona tona rude godišnje.
Isporuku željezne rude treba podijeliti na nekoliko tržišta, koja će oni obezbijediti.
„Prodaja željezne rude treba da bude striktno u skladu sa međunarodnim standardima i to sa formulom cijene zasnovanom na kotacijama na međunarodnom tržištu uz prilagođavanje stvarnom kvalitetu i logistici. Isporuke željezne rude sa područja Prijedora možemo odmah dogovoriti preko luke Ploče po formuli koja se balansira na nivou 120-130 dolara po toni“, navodi Siegal.
Bolja prodajna cijena uglja, prema njegovom obećanju, dovešće i do višestruko većih plata radnicima.
Sav novac od dokapitalizacije, odnosno 50,7 miliona maraka prema njegovoj ocjeni treba potrošiti u istraživanje resursa.
Pretpostavka iz „SE – GEDC Corp.-a“ je da se proizvodnja može povećati nekoliko puta, pa, kako ocjenjuju „Ljubija“ može biti interesantna i na međunarodnom tržištu.
„Mi ćemo promovisati „RŽR Ljubija“ na Njujorškoj berzi. Na sadašnjem tržišnom nivou kapitalizacija neće biti manja od milijarde dolara. To znači da će svi državni i privatni akcionari imati dividende na desetine puta veće nego sada, a imaće priliku da prodaju akcije na najvećoj svjetskoj berzi u Njujorku po desetostrukoj većoj cijeni nego sada“, stoji u pismu koje potpisuje Siegal.
Jedan od akcionara ovog konzorcijuma je Evgenij Zotov koji je i prethodnih godina sa svojom firmom Israeli Investment Group pokušavao da kupi udio RS u RŽR „Ljubija“.
Podsjećamo, „RŽR Ljubija“ je u većinskom vlasništvu Vlade Republike Srpske.
RŽR je suvlasnik 49 odsto preduzeća „Arcelor Mittal“ Prijedor koje se bavi iskopavanjem i eksploatacijom rude u Prijedoru. Većinski vlasnik ove firme je istoimena kompanija poznata na svjetskom nivou.
Društvo
Tragedija kod Zenice: VOZ USMRTIO DIJETE

U zeničkom naselju Donja Vraca oko 15.45 sati dogodila se saobraćajna nesreća, u kojoj je voz udario jedno lice – potvrdio je za Fenu dežurni Operativni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUPZDK).
– Za sada samo imamo informaciju da je voz udario jedno lice, a da je nesreća završila sa smrtnim posljedicama, kazao je operativni službenik MUP-a ZDK.
Smrtno je stradalo dijete, ali u MUP-u ZDK u ovom trenutku ne mogu dati više informacija, odnosno o razlozima uzroka nesreće.