Connect with us

Društvo

Inflacija guta dvije rate godišnje

Građani koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom imaju dvije mogućnosti. Prva da traže reprogram od banke na produženje roka vraćanja, a druga da sa svojom bankom pokušaju dogovoriti fiksnu kamatu. Nema trećeg rješenja.

Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Zoran Pavlović komentarišući agresivno podizanje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke, koje na svojoj koži sve više osjećaju i građani Republike Srpske koji su podigli kredite s promjenljivim kamatnim stopama, jer je nekima od njih rata kredita porasla toliko da umjesto 12 sada godišnje moraju da vrate 14 nekadašnjih rata.

ECB je u posljednjih godinu dana nekoliko puta podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, a posljednji put u četvrtak.

Prema riječima Pavlovića, domaće banke su bojeći se ekstremnih inflacija uvele u svoje poslovanje euribor, koji se onda uzima u obzir i prilikom određivanja visine kamata koje zaračunavaju.

– Kako je Evropska centralna banka u prethodnom periodu podizala euribor, da bi smanjila inflaciju u evrozoni, to se onda odrazilo i na ovo naše tržište i rast kamatnih stopa pa samim tim i visine rata kod onih koji su digli kredite s promjenljivom kamatnom stopom, odnosno vezanim za euribor. Sve ovo je slično onom što se dešavalo oko kredita koji su bili vezani za libor, odnosno švajcarski franak – kaže Pavlović.

Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 konvertibilnih maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita, sve do septembra prošle godine, bila joj 342 marke.

– Tada su me iz banke obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB, te usklađivanja sa euriborom, prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati, kao ratu kredita. Od tada plaćam 367 maraka, međutim, nedavno sam ponovno obaviještena da je došlo do novih korekcija te da od marta moram plaćati čak 413 maraka, što je za 70-ak maraka više od onoga što sam u početku morala plaćati – kaže ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

Ističe kako je očajna, ali i zabrinuta, jer joj ovo povećanje rate kredita, kada se uzmu i ostali uvećani životni troškovi, predstavlja sve veći problem.

– Računala sam da mi je rata za 20 odsto veća nego što je bila. Ako se ovako nastavi, a kako vidim moguća su i nova dizanja kamatnih stopa, na godišnjem nivou moraću plaćati više od dvije rate nego do sada, oko 850 maraka. Stvarno ne znam šta da radim, ko je mogao da predvidi sve ovo – poručila je ona.

Sličan problem ima i njen sugrađanin Ž. Z. navodeći kako je prije pet-šest godina podigao kredit od 14.000 maraka kako bi renovirao kuću.

Kaže da mu je posljednjih nekoliko mjeseci rata kredita skočila za 33 marke, sa 350 na 383 KM.

– Neko će reći, pa dobro nije to mnogo. Ali to je deset odsto. To znači da ću za godinu dana morati 400 maraka više izdvojiti. To je gotovo pola moje mjesečne plate. A gdje su ostali računi koje treba platiti. Bojim se da sve ovo ne bude kao s kreditima u švajcarskim francima. Mislim da bi nadležni trebalo nešto da urade. Šta? Stvarno ne znam, ali ovo predstavlja veliki udar na kućne budžete. Ono što me posebno brine jeste neizvjesnost koju sa sobom nosi ova inflacija, ali i recesija o kojoj svi toliko pričaju. Šta ako sutra ostanem bez posla – zapitao se ovaj Banjalučanin.

Nelogičnosti

Zoran Pavlović kaže da bi, kada se govori o problematici rasta rata kredita, trebalo postaviti jedno, ali značajno pitanje – kako to da recimo Investiciona-razvojna banka ima fiksne kamatne stope, a većina komercijalnih promjenljive, vezane za euribor.

– Ako trguju i rade s konvertibilnim markama, što će im euribor – zapitao se ovaj ekonomista.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno