Connect with us

Izbori 2022.

Istorija im ne ide u prilog: Protesti opozicije s MALIM ŠANSAMA ZA USPJEH

Veliki protestni skup koji je opozicija prekjuče održala u Banjaluci, kao i najava novog u nedjelju, trebalo bi da doprinese tome da se konačno istjeraju na čistac sve nepravilnosti i krađe koje su obilježile protekle izbore.

Međutim, prema ocjeni analitičara, male su šanse da će protesti, čak i ako se oni narednih dana nastave, dovesti do promjene izbornog rezultata.

Iako za razliku od nekih prethodnih izbornih ciklusa, kad je opozicija takođe negodovala tvrdeći da je pokradena, opozicioni lideri ovog puta djeluju mnogo odlučnije, poručujući da će ići “do kraja”, dobri poznavaoci ovdašnjih političkih prilika nisu ubijeđeni da će od toga biti mnogo vajde.

Legitimno
Komunikolog Mladen Bubonjić za Srpskainfo kaže da su protesti potpuno legitiman način političke borbe, ali da oni, prema njegovim riječima, ni na koji način ne bi smjeli da se koriste kao sredstvo pritiska na nadležne institucije.

Protest opozicije prije svega treba da ukaže na negativne tendencije koje su se dešavale na proteklim izborima. Opozicionari sumnjaju da je izvršena izborna krađa i protesti su svakako legitimni. Međutim, oni ne bi smjeli da budu korišteni kao sredstvo pritiska na CIK ili druge nadležne institucije u obavljanju njihovih aktivnosti i provjere toga da li je izvršena izborna krađa – ističe Bubonjić.

On predviđa da će se protesti nastaviti sve dok se, kako kaže, ne utvrdi istina.

– Institucije, s druge strane, ne bi smjele da podležu pritiscima bilo koga. Ni opozicije, a posebno ne vlasti. Na žalost, ovdje su političke stranke maksimalno infiltrirane u sve institucije, bez obzira na to što bi one nominalno trebalo da budu nezavisne – kaže Bubonjić.

Strani uticaj
S druge strane, politički analitičar Nebojša Tojagić tvrdi da bi se prekjučerašnji veliki protestni skup u Banjaluci nabolje mogao opisati sloganom: “Tresla se gora, rodio se miš”.

On smatra da istorija protesta u Republici Srpskoj, pa čak i u Srbiji, ne ide u prilog ovdašnjim opozicionarima u nastojanju da nešto promijene u vezi s održanim izborima.

– Podsjetio bih na proteste “jedan od pet miliona”, koji su bili u Srbiji, a koji su počeli kao izraz organizovanog nezadovoljstva i na kojima se takođe govorilo da će se ići do kraja, a danas se malo ko uopšte sjeća tih protesta. Da ne govorim o protestima studenata beogradskog univerziteta ili 9. martu. Izuzev rušenja Slobodana Miloševića i 27. marta 1941. godine, nijedno protestovanje u srpskoj istoriji nije dalo rezultata. U oba uspješna slučaja, koja sam naveo, ključan je bio strani uticaj – kaže Tojagić

Dodaje kako je opozicija prekjuče pokazala da može okupiti građane u Banjaluci, ali da je na dan izbora pokazala i to da “nema 2.239 čestitih i hrabrih ljudi, koji bi čuvali svako izborno mjesto i svaki glas”.

– Neshvatljivo je da je opozicija imala sredstava za bilborde, za kampanju na društvenim mrežama i medijima, a da nije imala dovoljno sredstava da sa više ljudi po biračkom mjestu pokrije svako od 2.239 birališta u Republici Srpskoj. Posebno ako su očekivali da bi moglo biti situacija s izbornim krađama. Lično očekujem da će se protesti nastaviti u nekoj manjoj formi, odnosno da će tenzije biti smanjivane. U tom pravcu mogle bi ići i odluke CIK. Mislim da je nerealno očekivati ponavljanje izbora za predsjednika Republike Srpske – smatra Tojagić.

Izbori 2022.

OVJERENE KANDIDATKSE LISTE za delegate iz Srpske u Dom naroda BiH

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH danas je ovjerila kandidatske liste za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, saopšteno je iz ove komisije.
Narodna skupština Republike Srpske je CIK-u dostavila kandidatske liste za Vijeće naroda Srpske, te se sprovode aktivnosti na potpisivanju izjava nominovanih kandidata, kako bi se nakon toga moglo pristupiti proceduri provjera listi i kandidata.U saopštenju je navedeno da se, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, posredni izbori za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Vijeće naroda Republike Srpske i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sprovode odmah, a najkasnije mjesec dana nakon objave potvrđenih rezultata opštih izbora, a rok za sprovođenje ovih posrednih izbora ističe 2. decembra.

Iz CIK-a ističu da su u toku aktivnosti nominacije kandidata za posredne izbore, potpisivanje izjava o prihvatanju kandidature i provjeri ispunjavanja uslova za ovjeru nominovanih kandidatskih listi i kandidata.

“Zaključno sa današnjim danom CIK BiH je ovjerila kandidatske liste iz četiri kantonalne skupštine za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i to iz Tuzlanskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona-Goražde, Posavskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona”, navodi se u saopštenju.

Takođe, CIK-u su dostavljene kandidatske liste iz skupština Hercegovačko-neretvanskog, zatim Livanjskog, kao i Zeničko-dobojskog kantona, te je u toku kompletiranje dokumentacije, odnosno potpisivanju izjava nominovanih kandidata kako bi se mogle izvršiti provjere.

Još nisu dostavljene kandidatske liste iz skupština Kantona Sarajevo, te Srednjobosanskog i Unsko-sanskog kantona.

Nastavi čitati

Izbori 2022.

I još malo CIK-a : Skoro je nemoguće dokazati da političari zloupotrebljavaju javna sredstva

Centralna izborna komisija BiH na današnjoj 86. sjednici razmatrala je prijave o korištenju javnih resursa u svrhu predizbornih aktivnosti tokom ovogodišnjih Općih izbora.

Na današnjoj sjednici CIK-a razmatran je set odluka koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa tokom predizborne kampanje.

“Imamo prigovor Platforme za progres protiv Adnana Štete iz SDP-a da je vršio objave na stranici Vlade Kantona Sarajevo vezano za dodjelu elektronskih karata penzionerima i tako dalje. Utvrdili smo da je to redovna aktivnost u ministarstvu te prijedlog je da se prigovor odbije kao neosnovan”, istakao je šef Službe za upravno rješavanje CIK-a Mišo Krstović.

Platforma za progres je Štetu prijavila i da je na Facebook stranici izvršio promociju izgradnje tramvajske pruge za što je također utvrđeno da ne predstavlja zloupotrebu.

Članovi CIK-a razmatrali su i prijavu SDS-a u vezi aktivnosti Milorada Dodika (SNSD), odnosno da je obećavao dati po 100 KM penzionerima.

“U svom izjašnjenju Milorad Dodik je napisao da nije mogao zloupotrijebiti sredstva sa pozicije na kojoj jeste, da ta sredstva može dijeliti samo Vlada Republike Srpske što je u postupku formalno-pravno i dokazano, da nije mogao raspolagati sredstvima Vlade”, istakao je Krstović.

I prigovor protiv Dodika je odbačen, a protiv takve odluke je glasao član CIK-a Željko Bakalar.

Razmatrana je i prijava Transparensi Ieternešnala protiv RTV Gradiške jer su navodno promovirali kandidata SDS-a što je odbijeno kao neosnovano.

Prijava protiv kandidatkinje Jelene Trivić (PDP) nije bila uredna pa se smatra da nije ni podnesena.

“Važno je naglasiti da mi nismo mogli naći uporište da ove postupke vodimo po službenoj dužnosti jer je falilo vrijeme i mjesto povrede (zloupotrebe), a nemamo ništa praktično kao dokaz na osnovu čega bismo mogli početi istragu”, rekla je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Nastavi čitati

Izbori 2022.

OČAJ JELENE TRIVIĆ SVE VEĆI! Nikako da se pomiri sa izbornim porazom

Jelena Trivić nikako da se pomiri sa ishodom izbora pa se i danas oglasila na društvenim mrežama

Nastavi čitati

Aktuleno