Connect with us

Zdravlje

JEDNOSTAVAN RECEPT ZA UKUSAN DORUČAK Omlet iz rerne

Zdravlje

NE JEDITE “S NOGU” ako ne želite mentalne probleme

Mnogi stručnjaci ističu da nedovoljno i brzo žvakanje hrane može izazvati probleme sa nadutošću, gasovima i varenjem, ali i mentalnim zdravljem.

Ako često jedete “s nogu” i brzo rizikujete da poremetite probavni sistem. Međutim, pored toga, mnoga istraživanja su pokazala da nadimanje stomaka i problem sa probavom mogu posledično da izazovu mentalne probleme i za to postoji objašnjenje.

Zbog toga, hranu je potrebno sažvakati oko 20 puta, kako biste svom digestivnom traktu obezbedili dovoljno vremena da apsorbuje hranljive materije.

Nutricionistkinja Melani Dikson izjavila je za časopis “The Sun” da bi u ishranu bilo dobro ubaciti kurkuma koja ima antiinflamatorna svojstva zbog kojih može “umiriti” creva i ublažiti nadimanje.

Krastavci su sjajna užina, budući da sadrže kvercetin, flavonoidni antioksidans, koji može umanjiti nadimanje i gasove, prenose Novosti.

Nastavi čitati

Zdravlje

JEDE VAM SE NEŠTO SLATKO? Čokoladna torta koja će oduševiti sve ukućane

Ukusna, brza i jednostavna za pravljenje.
Potrebno je:

8 jaja
8 kašika šećera
2 šlag kreme od vanile (150 gr.)
2 šlag krema od čokolade (150 gr)
150 gr čokolade
6 kašike brašna
4 kašike kakaa
4 kašike kokosa
100 ml ulja
1 prašak za pecivo

Priprema:

Umutiti dvije kore:

4 jaja sa 4 kašike šećera,3 kašike brašna, 2 kašike kakao 50 ml ulja i 1/2 praška za pecivo. Izjednačiti i peći na 200 stepeni C 15 min.

Umutiti šlag kremu od vanile i u nju dodati 4 kašike kokosa i dobro sjediniti. Posebno umutiti šlag kremu od čokolade. Na prvu koru staviti kremu sa kokosom, odozgo šlag kremu sa čokoladom.

Nastavi čitati

Zdravlje

Koliko treba da trčite da biste osjetili zdravstvene prednosti ove aktivnosti?

Trčanje je povezano sa mnoštvom zdravstvenih prednosti, pogotovo sa nižom prevalencijom hipertenzije, dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.

Prema metaanalizi iz 2015. godine u Mejo klinici utvrđeno je i da smanjuje rizik od respiratornih bolesti, a sa svakim završenim trčanjem, rizik od moždanog udara može da se smanji za čak 11 procenata kod žena. Povrh svega, jedna od studija sugeriše i da je džogiranje sat-dva nedeljno povezano sa smanjenjem rizika od umiranja od bilo kog uzroka za 71 odsto, dok su druga istraživanja na 55.000 ljudi otkrila da džogiranje može da produži život za oko tri godine.

Ali ne morate da provodite sate trčeći svake nedjelje da biste dobili neke od tih pogodnosti. U stvari, trčanje od samo 20 minuta umjerenim naporom pet puta nedjeljno – ili snažnim naporom tri puta nedjeljno – može značajno da poboljša vaše zdravlje.

“Nekoliko kilometara je sve što vam treba za početak da biste vidjeli rezultate”, tvrdi za “Shape” lični trener trčanja Džošua Funderburg.

Istraživanja su potvrdila i da trčanje svega deset kilometara nedjeljno (ili oko 51 minut ukupno samo jedan do dva puta nedjeljno) donosi skoro isto smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i smrtnost od svih uzroka koja dolazi sa dužim sesijama. U stvari, trkači koji su prelazili manje kilometraže imali su veću korist u pogledu smrtnosti izazvane kardiovaskularnim problemima i smrtnosti od svih uzroka nego oni koji su trčali više od 32 kilometara (ili ukupno više od 176 minuta, najmanje šest puta nedjeljno).

To je veliki benefit za prilično malu investiciju. Uz to, sve ove zdravstvene prednosti trčanja dolaze sa malo troškova koje ljudi često povezuju sa sportom. Takođe, iz iste studije iznosi se podatak da, suprotno popularnom vjerovanju, izgleda da trčanje nije oštetilo kosti ili zglobove trkača, već je smanjilo rizik od osteoartritisa i operacije zamjene kuka.

Rizici od previše trčanja
Prema istoj studiji klinike Mejo, iako trčanje više od 32 kilometra nedjeljno poboljšava kardiovaskularnu kondiciju, ono dolazi i sa nekoliko potencijalnih rizika. Ljudi koji trče maratone mogu da budu izloženi riziku od “kardiotoksičnosti”, odnosno kardioindukovanog oštećenja srca.

Konkretno, maratonsko trčanje je povezano sa proširenjem srčanih komora, što može da smanji funkcionisanje srca, kao i povećanje specifičnih proteina u mozgu koji su markeri srčane insuficijencije, što sugeriše da “više nije i bolje”.

“Rizici od ozbiljnih posljedica su mali, ali ipak je neophodno da se posavjetujete sa svojim ljekarom ako se takmičite u, recimo, maratonu. Jasno je da, ako neko vježba na visokom nivou, to nije za zdravlje jer se maksimalne zdravstvene koristi javljaju pri veoma malim dozama”, izjavio je glavni autor studije Čip Lavi.

Uz to, trčanje svaki dan bez pružanja dovoljno vremena tijelu da se oporavi može da dovede do povreda od prekomerne upotrebe i kidanja mišića.

“Kao dobro pravilo, toplo se preporučuje da imate jedan do dva dana oporavka nedjeljno. I nemojte da povećavate nedjeljni obim trčanja za više od 10 procenata prethodne nedjelje. Ovo će pomoći da se izbjegnu uobičajene pojave kao što su povrede potkolenice i prelomi stresa”, upozorava Funderburg.

Dakle, ako ste odlučili da pokrenete kardio aktivnost, ne zaboravite da počnete sa malim trčanjem na kratke udaljenosti i provjerite kako se osjećate.

“Ne plašite se da počnete sa situacijom trčanja i hodanja. Ako nikada niste trčali, onda je uključivanje hodanja u trčanje odlično za početak. I nemojte da se obeshrabriti ako možete da pretrčite ‘samo’ kilometar ili ako ste ‘samo’ džoger. Činite sjajnu stvari za svoje tijelo svakim svojim korakom”, zaključuje Funderburg.

(Telegraf)

Nastavi čitati

Aktuleno