ekonomija
JOŠ JEDNA GLAVOBOLJA za građane BiH: Rata kredita ponovo ide gore
Evropska centralna banka povećala je kamatnu stopu za 0,5 odsto uprkos previranjima na finansijskim tržištima i bankarskom sektoru.
Iako se očekivalo da će zbog problema sa Credit Suisse Evropska centralna banka odustati od povećavanja kamatne stope, predsjednica ECB-a Kristina Lagard naglasila je kako je banka odlučna u borbi protiv visoke inflacije.
“Bankarski sektori u 20 zemalja koje koriste euro kao valutu su otporni i sa jakim finansijama. Mislim da je bankarski sektor trenutno u mnogo jačoj poziciji nego 2008. godine. Naši zaposleni su u prošlosti demonstrirali da mogu i u vrlo kratkom roku ispoljiti kreativnost u slučaju da je potrebno odgovoriti na ono što bi mogla biti kriza likvidnosti. Naravno, ako do toga dođe, ali ovo što vidimo definitivno nije to”, rekla je predsjednica.
Takođe, britanski The Guardian je naglasio kako usvajanje kamatne stope nije naišlo na jednoglasnu odluku Upravnog odbora ECB-a.
Podizanje kamatne stope unutar evrozone znači da će kamatna stopa porasti sa 3 na 3,5 odsto.
Ekonomista Igor Gavran za portal UNA kazao je da je nažalost izvjesno je da će se ovakva odluka ECB-a odraziti povecanjem kamatnih stopa i u BiH.
“Nemoguće je predvidjeti hoće li se odraziti odmah i u istom procentu. Vjerujem da ne, barem ne kod svih banaka. Ali treba znati da je ovo odličan izgovor bankama u BiH da povećaju kamatne stope i teško je vjerovati da će mu one ‘odoliti’”, naglasio je Gavran.
Banke koriste situaciju
Dodao je da važno napomenuti da ovaj izgovor nije isto što i opravdan razlog.
“Naime, banke u BiH su hiperlikvidne i imaju sasvim dovoljno domaćih sredstava za plasman kredita bez ikakvog zaduživanja izvan BiH, dakle nemaju nikakvog objektivnog razloga za povećanje kamatnih stopa. Riječ je samo o korištenju prilike kao sto je koriste i trgovci da povećavaju cijene bez realnog rasta troškova, jer imaju pogodne izgovore rata u Ukrajini u drugih globalnih faktora”, istakao je Gavran.
Prema njegovim riječima, pozitivni efekti na BiH bi mogli uslijediti u slučaju slabljenja inflacije na što je ovaj rast referentnih kamatnih stopa usmjeren, ali nažalost do sada su ti efekti bilo ograničeni i nisu se prenijeli na bh. tržište, pa su i sada upitni.
Govoreći o odluci ECB-a kao alatu za suzbijanje inflacije, gavran ističe da je u ekonomskoj teoriji ovo dobar u efikasan alat, ali samo ako je dio ukupne konzistentne ekonomske politike koja radi na smanjenju inflacije.
“Nažalost, mi paralelno vidimo potpuno suprotno djelovanje EU, jer se kontinuirano plasiraju enormna sredstva bez ikakvog realnog pokrića za finansiranje Ukrajine i vanredne rashode vezane za namjensku industriju i isporuku oružja i municije, što ima suprotne efekte. Takođe se sankcijama protiv Ruske Federacije nanosi šteta evropskoj ekonomiji zbog prekida lanaca snabdijevanja i ograničenja tržišta što opet poziva inflaciju”, pojasnio je Gavran.
Upitna efektivnost
Prema njegovim riječima, upravo zato su efekti povećanja kamatnih stopa na smanjenje inflacije ograničeni i upitno je šta uopšte možemo očekivati ako nema konzistentne ekonomske politike istog cilja.
“Kada je riječ o BiH, pored nedovoljnog slabljenja inflacije u EU, dodatni negativni faktori sprečavaju pozitivne promjene na našem tržištu. Naime, vec mjesecima smo svjedoci da troškovi poslovanja padaju, jer su znatno niže cijene goriva i plina, a i cijene hrane na svjetskom tržištu u padu, ali istovremeno i dalje se nastavlja rast cijena u BiH”, kazao je.
Dodao je da za to postoje dva ključna razloga.
“Prvi, zloupotrebe i besramno ostvarivanje ekstra profita i drugi, ograničeni kapaciteti domaće proizvodnje hrane i drugih esencijalnih proizvoda i dominacija uvoza. I za jedan i za drugi su suštinski odgovorne domaće vlasti i od njih zavisi njihovo rješavanje. Naime, djelovanjem domaćih vlasti se vrlo brzo mogu sankcionirati zloupotrebe i ograničiti cijene na tržištu a paralelno se dugoročnije može djelovati na podršku domaćoj proizvodnji i smanjenju njenih troškova kako bi što manje zavisili od vanjskih faktora i stvorili uslove za dugoročno stabilnije i povoljnije cijene”, zaključio je Gavran.
Značajan uticaj na otplatu
Ekonomista Faruk Hadžić poručio je da će kamatne stope i dalje rasti kako bi se ublažila inflacija te da iz tog razloga u ovom trenutku ne bi rješavao stambeno pitanje.
“Svako ko me pitao krajem 2021. godine da li treba fiksirati kamatne stope i da li će one rasti – svima sam rekao da fiksiraju kredit, jer će doći do promjene varijabilne kamatne stope koja će u velikoj mjeri uticati na otplatu. To je u tom trenutku bila ispravna situacija, ali sada moram reći da kamate generalno rastu i ja da moram sada rješavati stambeno pitane u ovom trenutku ga ne bih rješavao. Prvo toliko su napuhane cijene nekretnina, a drugo je to da su otplate kredita jako skupe i zarobio bih se cijeli život za otplatu nekretnine”, pojasnio je Hadžić.
ekonomija
REKORDAN IZNOS JAVNIH PRIHODA Na račun Poreske uprave se slila skoro milijarda KM
Poreska uprava Republike Srpske u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda prikupila je 924,7 miliona KM, što je za 170,7 miliona KM ili 23 odsto više nego u istom periodu lani.
Rast prihoda u svim segmentima je značajno nastavljen, posebno po osnovu doprinosa i poreza na dohodak i dobit, te je došlo i do povećanja privredne aktivnosti, kao i povećanja plata i broja zaposlenih, što je na rekordnom nivou, saopšteno je iz Poreske uprave.
U prva tri mjeseca naplaćeni su doprinosi od 530 miliona KM, što je za 85,5 miliona KM ili 19 odsto više nego u istom periodu lani, pri čemu je naplata doprinosa za Fond penzijsko-invalidskog osiguranja /PIO/ veća za 22 odsto, za Zavod za zapošljavanje za 19 odsto, za Fond dječje zaštite 20 odsto, te za Fond zdravstvenog osiguranja za 14 odsto.
U prvom kvartalu ove godine naplaćeno je i 260,1 miliona KM direktnih poreza, što je za 65,9 miliona KM ili 34 odsto više nego u istom periodu lani.
Najveći rast je ostvaren kod poreza na dobit čijom naplatom je prikupljeno 168 miliona KM, što je za 38,2 miliona KM ili 29 odsto više nego u periodu januar-mart 2022. godine.
“Veoma značajan rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 85,2 miliona KM, što je za 27 miliona KM ili 47 procenata više u odnosu na uporedni period, a što je direktan indikator rasta broja zaposlenih, većih plata, ali i rasta privredne aktivnosti”, navodi se u saopštenju.
U prvom kvartalu ove godine zabilježen je i rast naplate prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti za 15 odsto u odnosu isti period 2022.
Kod ostalih javnih prihoda, u prva tri mjeseca naplaćeno je 134,6 miliona KM, što je za 19,3 miliona KM ili 17 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.
Nastavljen je rast naplate po osnovu kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od devet, odnosno 33 procenta, dok je naplata taksi i naknada veća za jedan odsto, a prihoda po osnovu koncesionih naknada za više od 10 miliona KM.
U martu naplata je iznosila čak 412,1 miliona KM, što je za oko 87 miliona KM ili 27 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je naplata direktnih poreza veća za 40 odsto, doprinosa za 18 odsto, a ostalih javnih prihoda za 23 procenta.
(Srna)
ekonomija
Pad prometa u februaru za 1.8 odsto
Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u februaru, posmatran u tekućim cijenama, zabilježio je pad od 1.8 odsto u odnosu na januar.
Pad prometa od 1.7 odsto ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima, odnosno hranom, pićem i duvanskim proizvodima, te 2,4 odsto u prometu neprehrambenim proizvodim, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u februaru manji je za 1.3 odsto u odnosu na januar.
Pad prometa od 2,1 odsto ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima, a u trgovini neprehrambenim proizvodima iznosio je 1.3 odsto.
Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru veći je za 8.2 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U februaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani, promet prehrambenim proizvodima veći je za 14.3 odsto, a neprehrambenim proizvodima za 10.5 odsto.
Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo u drugom mjesecu ostvario je rast od devet odsto u odnosu na februar prethodne godine.
Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 2.9 odsto, a neprehrambenim proizvodima od 21.8 odsto.
ekonomija
Dodik najavio da će Kina prihvatiti obveznice Republike Srpske
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da RS ima uvjeravanja da je Kina odlučila da prihvati obveznice Republike Srpske.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je večeras da raspolaže uvjeravanjima da je Kina odlučila da prihvati obveznice Srpske kao instrumente garancije i finansiranja.
“Obično su svi usmjereni na Zapad, ali od prije dva dana raspolažemo uvjeravanjima da je kineska država i vlast odlučila da kao instrumente garancije i finansiranja prihvati obveznice Republike Srpske. Čak nam nude da izvode radove na izgradnji auto-puteva da mi emitujemo obveznice”, rekao je Dodik, prenosi RTRS
U obraćanju na manifestaciju “Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske” za 2022. godinu, predsjednik Srpske je naveo da se pokušava izaći na kinesko tržište i stvoriti alternativa za sve.
Poručio je da izbor Republike Srpske mora da bude i jedna i druga strana, da ne može biti zatvorena.
Dodik je naveo da je kreditni rejting Republike Srpske stabilan, što, kako je rekao, govori o tome da Republika i privrednici mogu sa lakšim procedurama da prođu kod finansijskih institucija.
Dodik je istakao da je privreda Republike Srpske ostvarila dobit veću od tri milijarde KM u prošloj godini. Dodao je da se time treba ponositi jer je to ostvareno u nestabilnim okolnostima, ali da govori da ima vođstvo koje može da odgovori.
Dodik je naveo i da je u januaru pokrivenost uvoza izvozom bila 97,4 odsto, a želja je da ta pokrivenost pređe 100 odsto. On je istakao da Republika Srpska danas ima najveći broj zaposlenih od kako postoji, da je odgovornost prema zaposlenima vidljima kroz povećanje plate, ali smatra i da ih treba povećati.
BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”
UŽAS U NJEMAČKOJ: djevojčicu iz doma zlostavljali, pa ubili
VOLI PJEVAČICE, IMA MILIONE: Upoznajte Blaža Đukanovića, sina bivšeg crnogorskog premijera
ZMIJE U AVIONU, pilot spasio putnike i sebe
MOSKVA- gori zgrada ruskog ministarstva odbrane
ZAKON JASAN: ovo čeka “tapkaroše” koji su preprodavali karte!
MILO ĐUKANOVIĆ PODNIO OSTAVKU!
PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji
POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open
