Connect with us

Društvo

JOŠ JEDNA IZMJENA! Osuđenici će zatvor otkupljivati po uduplanim cijenama

U Srpskoj bi uskoro trebao da bude uduplan iznos kojim osuđenici plaćaju ako zatvorsku kaznu žele zamijeniti novčanom, što znači da će, umjesto sadašnjih 50, plaćati 100 maraka po jednom danu.

Naime, prema odredbama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji je trenutno na snazi, zatvorska kazna, koja ne prelazi jednu godinu, može se na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom.

Radi se to na način da osuđenik svaki dan koji bi proveo u zatvoru otplati iznosom od 50 maraka. Isto tako, ukoliko neko bude osuđen novčanom kaznom, a ne plati je, za svakih neplaćenih 50 maraka provodi po dan u zatvoru.

Međutim, plan je da iznos u oba slučaja bude uduplan, sa 50 na 100 maraka. To, naime, predviđa Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji je u četvrtak utvrdila Vlada Republike Srpske.

– Propisuje se da se kod instituta izvršenja novčane kazne iznos od 50 KM mijenja iznosom od 100 KM što znači da ako osuđeni ne plati novčanu kaznu niti se ona prinudno izvrši, donijeće se odluka o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora na način da se 100 KM zamijeni jednim danom kazne zatvora – pojasnili su iz Vlade Republike Srpske.

Isto, naravno, važi i za one koji zatvorsku kaznu žele otkupiti. Mišljenja advokata, u vezi sa ovim predviđenim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske su podijeljena. Inflacija je, poručuju pojedini, očigledno uticala i na osuđena lica.

– Predviđeni otkup kazne na način da se jedan zatvora ‘naplaćuje’ 100 KM je prihvatljiv u smislu jer je tako na nivou FBiH i na nivou BiH. Na ovaj način vrši se usklađivanje zakonodavstva Srpske za zakonodavstvom na nivou BiH, ali i FBiH, tako da osuđenici u drugom entitetu ne bi bili u boljem ili lošijem položaju – rekao je za “Nezavisne novine” banjalučki advokat Milan Petković.

S druge strane, njegov kolega, banjalučki advokat Marko Mikeš, smatra da je ova izmjena neosnovana.

– Smatram da je povećanje iznosa, kojim se otplaćuje dan zatvorske kazne, sa 50 na 100 KM neosnovano. Prije svega, svakako radi platežne moći stanovništva, državi više u korist ide da osuđeno lice plati novčanu kaznu nego da ide na izdržavanje kazne zatvora. Taj novac se može uložiti u školstvo, zdravstvo i druge oblasti. Odlaskom lica na odsluženje kazne zatvora, država samo ima trošak – rekao je za “Nezavisne novine” banjalučki advokat Marko Mikeš.

U Krivičnom zakoniku Republike Srpske navodi se, između ostalog, da se u presudi određuje rok plaćanja novčane kazne koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od tri mjeseca.

– U opravdanim slučajevima sud može dozvoliti da osuđeni novčanu kaznu plati u ratama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine – navodi se u ovom dokumentu.

Kako se dodaje, ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelimično u određenom roku, sud će narediti njeno prinudno izvršenje u postupku koji je propisan zakonom.

– Ako novčana kazna putem prinudnog izvršenja ne bude naplaćena u roku od jedne godine, sud će donijeti odluku o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, na način da se 100 KM, odnosno svaki započeti dnevni iznos novčane kazne zamijeni jednim danom kazne zatvora – ističe se u ovom zakonu.

Nezavisne

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno