Connect with us

Region

KAKO JE OVO MOGUĆE? Crna Gora bi mogla imati više glasača na izborima nego građana

To što je Crna Gora za dvije i po sedmice dobila gotovo 1.500 novih birača predstavlja značajan rast za tako kratak period, i to treba da bude predmet posebne analize jer je u najavi situacija u kojoj će broj glasača prevazići broj stanovnika države, pišu Vijesti.me.
Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu porast broja birača u odnosu na stanje u biračkom spisku koji je 8. marta zaključen za predsjedničke izbore.

U novom spisku je 543.599 birača, a u onom po kom je 19. marta održan prvi krug izbora za šefa države 542.154.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nove podatke objavilo je prije tri dana, a nakon što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 17. marta raspisao vanredne državne izbore. Novi spisak važiće isključivo za njih, a ne i za drugi krug predsjedničkih izbora, koji bi trebalo da se održi u nedjelju.

Član Državne izborne komisije Crne Gore (DIK) i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, rekao je “Vijestima” da za porast broja birača mogu biti odgovorna najviše dva faktora.

Demografski trendovi

Prvi, kako objašnjava, može biti taj da broj birača koji su to pravo stekli ispunjavanjem uslova u pogledu punoljetstva, državljanstva i najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, u većoj mjeri prelazi broj birača koji su to pravo izgubili smrću ili gubitkom jednog od dva uslova – državljanstva ili prebivališta.

Druga, kako kaže Suljević, vrlo vjerovatnija situacija, a imajući u vidu demografske trendove koji ne govore u prilog prvoj, je da pravovremeno iz spiskova nisu brisana ona lica koja su to pravo gubila smrću ili iseljenjem iz Crne Gore.

“Na taj način je došlo do nagomilavanja birača, pa sad imamo u najavi scenu u kojoj će broj birača prevazići broj građana. Popis stanovništva, onog trenutka kad bude sproveden, pokazat će ažurirane brojke na principu kojih će se jasno ocijeniti kvalitet evidencija MUP-a”, ističe on.

Prema podacima MUP-a, broj birača za manje od tri sedmice najviše je porastao u Podgorici (408), Nikšiću (143), Bijelom Polju (125) i Rožajama (112).

U Plužinama nepromijenjeno

S druge strane, u Šavniku je sedam birača manje nego u spisku za predsjedničke izbore, u Plužinama je broj nepromijenjen, dok ih je u Žabljaku troje više.

Iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) “Vijestima” su saopštili da rast broja birača predstavlja “vrlo značajno povećanje za tako kratak vremenski period”, i da to treba da bude predmet posebne analize.

“Međutim, kako posmatračke misije, a time ni CeMI, nisu kao ranijih godina uključene u koordinaciono tijelo MUP-a koje je nadležno za organizaciju i koordinaciju obaveza te institucije tokom izbora, nemamo direktan uvid u registre iz kojih se ovi podaci preuzimaju. Mi ćemo, u svakom slučaju, analizirati moguće razloge ovako visokog povećanja upisanih birača, što je netipično visok broj u odnosu na ranije periode, i nakon izbora obavijestiti javnost o našim nalazima”, naglašavaju iz CeMI-ja.

U spisku je, prema podacima MUP-a 1.791 novoupisani birač. Od toga je 1.620 onih koji su biračko pravo stekli punoljetstvom, 162 birača su prijavila prebivalište u Crnoj Gori, dok je devet ljudi pravo glasa steklo prijemom u crnogorsko državljanstvo.

Iz CeMI-ja objašnjavaju da je od obnove državne nezavisnosti 2006. godine, za gotovo 13 posto porastao broj birača u odnosu na broj punoljetnih građana.

Čak 88 odsto

Navode da, imajući u vidu da je prema podacima Monstata u Crnoj Gori 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto.

“Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan, niti ažuriran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto”, podvlače iz CeMI-ja.

Iz MUP-a “Vijestima” nisu odgovorili kako objašnjavaju rast broja birača.

Iz CeMI-ja kažu da nepoznat broj osoba nije odjavio prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, a koje su glasale na izborima iako samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta.

Osim toga, dodaju, ne postoji dovoljno razvijen sistem za utvrđivanje broja crnogorskih državljana koji istovremeno imaju državljanstvo druge zemlje, niti provjere da li je dvojno državljanstvo stečeno na zakonit način. Sve to, prema njihovim riječima, za rezultat ima konstantno povećanje broja birača.

Nesređeni birački spiskovi

“Što je više nego jasan pokazatelj višegodišnjeg problema s nesređenošću biračkog spiska, i potrebe za urgentnim iznalaženjem adekvatnih mehanizama za unapređenje ovih baza podataka”, poručuju iz CeMI-ja.

S obzirom na to da su parlamentarni izbori raspisani za 11. jun, MUP je u obavezi da birački spisak zaključi do 31. maja do ponoći.

MUP je novi spisak objavio sa šest dana zakašnjenja. Prema Zakonu o biračkom spisku, taj Vladin resor bio je u obavezi da to učini najkasnije do 19. marta, do ponoći, s ozbirom na to da je Đukanović izbore raspisao dva dana ranije.

”Vijesti” iz MUP-a nisu dobile odgovor zašto zakonska obaveza nije sprovedena u roku.

Demokratska partija socijalista zbog toga je prošle sedmice bila najavila krivičnu prijavu protiv ministra Filipa Adržića, ali iz te stranke listu nisu saopštili da li su je podnijeli.

Predviđene kazne

Zakonom je predviđena kazna od 1.500 evra do 2.000 za “odgovorno lice u Ministarstvu ako javno ne objavi ili ovlašćenim subjektima ne dostavi podatke, ili to ne učini u rokovima propisanim odredbama”.

Suljević kaže da je izvjesno da MUP nije ispoštovao svoju zakonsku obavezu, i da naknadno objavljivanje podataka nije u skladu ni sa Kalendarom izbornih radnji koje je donio DIK, a čime je predviđeno da to učini najkasnije do 19. marta, do ponoći. On navodi da treba imati u vidu da se radi o tehničkoj stvari koja ne zahtijeva bilo kakve složene postupke, već da se ovakvi prikazi podataka najvjerovatnije obrazuju automatski. To, prema njegovoj ocjeni, ukazuje da je iza tog odgađanja postojala “neka namjera rukovodstva MUP-a”, a da je utvrđivanje motiva odgađanja predmet nadležnosti drugih državnih organa.

“Očigledno je da je MUP stavio političke iznad pravnih razloga u dijelu sporenja predsjednikovog ukaza o raspuštanju Skupštine i odluke o raspisivanju izbora. To, naravno, nije i ne smije biti opravdanje za neizvršavanje zakonskih dužnosti”, poručuje Suljević.

Iz CeMI-ja navode da im razlog kršenja zakona nije poznat i da MUP treba pozvati na odgovornost.

Related Topics:

Region

VOLI PJEVAČICE, IMA MILIONE: Upoznajte Blaža Đukanovića, sina bivšeg crnogorskog premijera

Blažo Đukanović (32) je jedini sin odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, od koga je naslijedio ljubav prema moći i sklonost ka sklapanju unosnih poslova, koji su mu donijeli veliko bogatstvo.

Blažo je, kao i njegov otac, izgradio veliku imperiju. Ali ko je Blažo Đukanović, sin crnogorskog predsjednika i kako je uopšte došao do svog enormnog bogatstva?

Prvi veliki posao u kome se pominje Blažovo ime podrazumijeva vlasništvo dva poslovna prostora ukupne površine od oko 450 kvadratnih metara u Vektri, popularnom podgoričkom poslovnom kompleksu.

Prema zvaničnim podacima objavljenim u crnogorskim medijima, Blažo je ovu imovinu dobio na poklon 2006. od strica Ace Đukanovića kada je postao punoljetan. Od izdavanja te dvije prostorije mjesečno zarađuje 2.340 evra, prenose crnogorski mediji.

Blažo, kome su ime dali po Đukanovićevom pradjedu koji je bio ban Zetske banovine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i četnički general tokom rata, je 2013. postao suosnivač kompanije “BB Solar” sa poslovnim partnerom Ivanom Burzanovićem, a prema navodima Centralnog registra Privrednog suda, osnivački kapital ove firme iznosio je svega jedan evro, što znači da su i Đukanović i Burzanović u nju uložili svega po pedeset centi.

Kako je prije par godina u analizi o poslovanju “BB Solar” pisao crnogorski list “Monitor”, tih pola evra pretvorile su mladog Đukanovića u vodećeg biznismena u oblasti solarne i hidroenergije u Crnoj Gori za svega nekoliko godina.

Prema izvještaju o poslovanju iz 2021. godine “BB Solar” poslovala je sa dobitkom od 765 hiljada evra, dok je godinu ranije imala 1,4 miliona evra dobiti. Firma je lani prihodovala 9,68 miliona evra, a godinu ranije 11,28 miliona.

Nakon toga je Blažo Đukanović postao i vlasnik firme “BB Hidro”, pa se tako upustio u svijet poslovanja sa mini hidroelektranama. Zbog poslova oko izgradnje ovih stanica, Đukanović junior se čak zamjerio i mještanima sela kod Kolašina, nakon što im je zabranjen prolaz preko zemljišta koje je kupio za gradnju hidroelektrane.

Kako je tada analizirao “Monitor”, sin jedinac je “crnogorski san” ostvario uz malu pomoć strica bankara i tate premijera i predsjednika, jer mu je prvi dodjeljivao kredite, a drugi koncesije i subvencije. Ali, to nije sve.

Blažo Đukanović je u junu 2018. od oca preuzeo vlasništvo i rukovođenje firmom “Kapital invest”, nakon što je Milo ponovo izabran za šefa države. Istog dana upisao se u Centralni registar privrednih subjekata kao suosnivač u firmi “Kodio” sa 40 odsto akcijskog kapitala.

Čak je i njegov otac jednom rekao kako je Blažo daleko bogatiji od njega, pisale su jednom prilikom podgoričke “Vijesti”.

Blažo je svojim bogatstvom navodno podmirio i Milove dugove “Atlas banci” čiji vlasnik biznismen Duško Knežević, koji je nekada bio prijatelj Đukanovića, a poslije toga su ušli u sukob.

Blažo je, kako se tada navodilo u medijima, ocu poklonio 17 hiljada evra. Ovaj poklon od sina je razbjesnio Crnogorce, koji su nedjeljama protestovali na ulicama protiv vlade. Milo Đukanović je prekršio zakon, jer nije prijavio taj poklon, ali ga Agencija za sprečavanje korupcije nije kaznila zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.

Međutim, i sam Blažo je u dugovima. Javnosti je poznato da je kod Hipotekarne banke uzeo kredit od milion i po evra. Kako su tada izvijestile “Vijesti”, on je kao garanciju, osim svoja dva poslovna prostora u zgradi Vektra u Podgorici, založio i luksuzni dupleks od 199 kvadrata i garažu u zgradi na Žabljaku, koje je navodno kupio prihodima od izdavanja ovih poslovnih prostora.

Procjene bogatstva Mila Đukanovića variraju od desetina, preko stotina miliona, i posljednje milijardu evra. I ne samo njegovog. Procjenjuje se da milione na svojim računima imaju i drugi članovi porodice Đukanović, poput brata Ace, sestre Ane, ali podmladak – Blažo Đukanović.

U “Rajskim papirima”, aferi koja je odjeknula 2017. godine kada je iz dvije agencije za pružanje ofšor usluga i poslovnih registara procurilo 13 miliona dokumenata o ofšor biznisu moćnih ljudi širom svijeta, se navodi da su Milo Đukanović, njegova supruga Lidija i sin Blažo, prema tadašnjim podacima, raspolagali sa desetak stanova u Crnoj Gori.

Blažo Đukanović je prije tri godine na poklon dobio komforni stan od 201 kvadrata na petom spratu zgrade Zetagradnja na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. U katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine ne navodi se od koga je mlađi Đukanović dobio na poklon skupocjeni stan.

Jedine nekretnine do sada ubilježene na njegovo ime u Podgorici su dva poslovna prostora u zgradi Vektra – od 412 i 47 kvadrata. Osim nekretnina u Podgorici, posjeduje i dupleks od 199 kvadrata i garažu od 17 kvadrata na Žabljaku.

Kao što su mediji često Mila Đukanovića povezivali sa pripadnicama srpske estrade, kao što je pjevačica Jasna Milenković Jami, tako i njegov sin je pokazivao interesovanje prema srpskim pjevačicama.

Blažo važi za velikog zavodnika, a svoj privatni život uvijek je čuvao daleko od blica fotografa, a nema ni javne profile na društvenim mrežama. Prije šest godine je snimljen u društvu popularnih pjevačica, a snimak je osvanuo na Instagramu.

U septembru 2019. godine oženio sa Milenom Popović. Svadba je organizovana na Svetom Stefanu i imala je više od 400 zvanica, a slavilo se narednog dana do osam sati ujutru.

Na svadbi su pjevali srpski pjevači Aco Pejović, Aleksandra Prijović i Milica Pavlović, dok je iz BiH kao specijalni gost bio Hari Mata Hari.

Blažo Đukanović ima sina koji se rodio 2020. godine i koji nosi ime svog djeda, kao i drugog nasljednika koji je na svijet stigao 2022.

Nastavi čitati

Region

MILO ĐUKANOVIĆ PODNIO OSTAVKU!

Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) podnio je ostavku na ovu partijsku funkciju, pišu podgoričke “Vijesti”.
Đukanović se na čelu DPS-a nalazio od 1998. godine.
Posljednji predsjednički izbori u prošlu nedjelju, na kojima je učestvovao Đukanović pokazali su da DPS više nije jak koliko je bio. Đukanovića je ubjedljivom razlikom pobijedio Jakov Milatović iz pokreta Evropa sad.
Ova ostavka stiže pred parlamentarne izbore, a iza predsjedničkih. Crnu Goru upravo potresa nova afera u kojoj je Đukanović zajedno sa članovima svoje porodice, glavni akter.
Bivši predsjenik je kod Nikšića nelegalno gradio kuće i druge prostorije, a sada je republička inspekcija naredila da se nelegalno i sruši.

Nastavi čitati

Region

ABAZOVIĆ JASAN: Milo neka ruši sam nelegalno sagrađeno ili mu ruši država!

Dritan Abazović, predsjednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu rekao je danas da je za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića pitanje “šta je gradio na divlje” i istakao da ima rok od 20 dana da poruši nelegalno podignute objekte i tako pomogne građevinskoj inspekciji.

– Preduzeli smo veliku akciju rušenja nelegalnih objekata širom Crne Gore. Juče su rušeni objekti u Utjehi. Biće takvih intervencija i u drugim dijelovima države. Rušili smo baze za nelegalnu eksploataciju šljunka. Mene ljudi imenom i prezimenom ne interesuju. Da li je vlasnik objekta Milo Đukanović, Dritan Abazović ili ne znam ko, rekao je Abazović.

Inspekcija, kaže, mora da postupa u skladu sa zakonom.

– Šta je čekala do sad, nije pitanje za mene. Sve što sam našao, pokušao sam u najbržem roku da riješim. Računajući i korumpirane ljude unutar javne administracije. Da je donijela rješenje prije predsjedničkih izbora, rekli bi namjerno zbog izbora. Sad prije parlamentarnih. Mi smo svaka dva mjeseca u izborima, kazao je premijer.

Primjetio je da ništa ne bi moglo da se radi ako bi se vodilo tom logikom.

– Pitanje nije za vladu, niti za Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja. Pitanje je za Đukanovića šta je gradio na divlje, rekao je Abazović.

On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara zašto se do sada čekalo na Rješenje Urbanističko-građevinske inspekcije da Đukanović sruši svoje nelegalne objekte u Kočanima kod Nikšića, kao i da li to ima veze sa predstojećim izborima (parlamentarni izbori 11. juna), te da li će se tako postupiti i u slučaju bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Carevića.

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na čijem čelu se nalazi ministarka Ana Novaković Đurović, donijela je juče Rješenje kojim se naređuje odlazećem predsjedniku Milu Đukanoviću da poruši dva nelegalno izgrađena objekta u KO Kočani u Nikšiću.

– Đukanoviću se naređuje da poruši nelegalno izgrađene objekte u Kočanima, u suprotnom će to učiniti država, navodi se u rješenju u kojem je naznačen rok za izvršenje naredbe u trajanju 20 dana od dana prijema rješenja.

Ako Đukanović ne sruši objekte u predviđenom roku to će učiniti država o njegovom trošku.

Abazović je novinarima u Beranama kazao da Đukanović ima 20 dana da nelegalne objekte ukloni i na taj način pomogne građevinskoj inspekciji.

– Da ne izlazimo na teren i rušimo. Ima mogućnost da sam to ukloni kao neko ko je sad odgovoran građanin, rekao je Abazović, prenijele su podgoričke Vijesti.

Nastavi čitati

Aktuleno