Connect with us

Društvo

Ko ima para neće morati u zatvor

Sudovi u Srpskoj više neće odlučivati o tome da li će osuđenici kojim je izrečena do godina robije moći otkupljivati zatvorsku kaznu, već će svi imati tu povlasticu.

Predviđa to Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske.

Konkretnije, u Krivičnom zakoniku, koji je trenutno na snazi, navodi se da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu dana može na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom. Nacrt donosi bitnu izmjenu.

“Riječi: ‘može se’ brišu se, a poslije riječi: ‘osuđenog’ dodaju se riječi: ‘će se'”, ističe se u nacrtu.

Nebojša Tomašević, novinar “Glasa Srpske”, ocjenjuje da je ovakvim izmjenama otvorena mogućnost za razne malverzacije i “dogovore iza scene” tokom krivičnog postupka.

“Može se dešavati da se oni koji su, pogotovo osuđeni za korupcijska krivična djela, tokom krivičnog postupka na sve načine, pa i nezakonito, dogovore da dobiju kaznu koju automatski mogu mijenjati za novčanu, a to znači i manju kaznu. Takođe, to rješenje ne daje mogućnosti da se ispita da li će se postići svrha kažnjavanja ako se nekom osuđeniku zamijeni kazna zatvora novčanom. Tako će osobe koje imaju više osuda u svom dosijeu moći da traže zamjenu zatvora novčanom kaznom iako na njih ranije kazne nisu djelovale da se ‘okanu’ kriminala”, kaže Tomašević, koji iz banjalučkih sudova izvještava već 14 godina.

Takođe, kako je istakao, takva rješenja uticaće loše na svrhu generalne prevencije, odnosno na ljude da se lakše odluče da zarad nekih interesa počine krivično djelo, jer će kaznu zatvora moći automatski mijenjati novčanom.

“Vjerujem da će ‘odnos uloženog i dobijenog’ po njih biti povoljan, odnosno da će za novčanu kaznu čineći krivično djelo ostvariti veći interes od vrijednosti te kazne”, rekao je Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Đorđe Vujatović, novinar BIRN BiH, primjećuje da sudovi trenutno ionako izriču blage kazne, posebno kada su na optuženičkim klupama nosioci javnih funkcija.

Čini se, dodaje, da je u takvim slučajevima najčešće riječ o minimalnoj kazni.

“Promjenama Krivičnog zakonika u potpunosti se ukida uloga suda kao nekog kontrolnog mehanizma, smanjuju mu se ovlaštenja i odgovornost, a šalje se i nova, potpuno poraznija slika po kompletno društvo. Dakle, sudovi gube jedan kontrolni mehanizam u kom su oni procjenjivali koliko su izrečene kazne adekvatne i da li one ispunjavaju svoju svrhu. Država se na taj način više brine o uplatama, u ovim slučajevima minimalnim, nego o opštoj slici i pitanju na koji način stati u kraj kriminalu”, kaže Vujatović za “Nezavisne novine”.

S druge strane, banjalučki advokat Darko Kremenović podržava ove izmjene.

“Takva odredba bolja je od one kakvu sada imamo. Sudije su znale zloupotrebljavati takvu odredbu jer su nekima, u istim slučajevima, dozoljavali da zatvorsku kaznu zamijene za novčanu, a drugima nisu”, kaže Kremenović, te dodaje da su za teža krivična djela propisani zakonski minimumi, tako da oni koji počine takva djela ne mogu dobiti godinu zatvora, pa kazne neće moći otkupljivati.

I iz Ministarstva pravde Srpske kažu da se u primjeni odredbe koja je sada na snazi stvorila mogućnost proizvoljne primjene ovog instituta na način da isti sud koji je izrekao krivičnu sankciju u postupku odlučivanja o zahtjevu za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom ponovo utvrđuje sve relevantne okolnosti bitne za određivanje kazne, što je u ranijem postupku već jednom utvrdio.

Kako dodaju, na ovaj način dovodi se u pitanje princip vladavine prava i pravne sigurnosti, koji zahtijeva da zakoni budu dovoljno precizni i jasni kako bi se izbjegla proizvoljnost u odlučivanju kao i različito tumačenje odredbe od strane sudova koji je primjenjuju.

“Ovim izmjenama mijenja se pomenuti stav na način da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi godinu dana, na zahtjev osuđenog, zamjenjuje novčanom kaznom, bez mogućnosti suda da odlučuje da li će zahtjevu osuđenog udovoljiti ili ne i o istoj pravnoj stvari odlučivati dva puta”, rekli su iz Ministarstva pravde Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno