Da mnogi roditelji uprkos opasnostima i apelima nadležnih djecu i dalje prevoze bez auto-sjedalica i posebnih podmetača, svjedoče podaci policije koja je lani zbog ovog prekršaja kaznila 3.041 vozača, 55 više u odnosu na godinu ranije.

U putnom saobraćaju širom svijeta, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje pogine oko 186.300 djece, što je više od 500 dnevno. U saobraćaju djeca i mladi do 19. godine starosti najviše ginu kao pješaci, zatim kao putnici, motociklisti i biciklisti. Podaci pokazuju i da djeca koja stradaju kao putnici u vozilima najčešće nisu bila vezana, niti postavljena u auto-sjedalice.

Kada je u pitanju Republika Srpska, u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS kažu da je lani zbog nepropisnog prevoženja djece u motornom vozilu sankcionisan 3.041 vozač, dok je godinu ranije kažnjeno njih 2.986.

To su veliki brojevi, kažu stručnjaci za bezbjednost saobraćaja upozoravajući da nepoštovanjem pravila odrasli ugrožavaju živote najmlađih.

Vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović kaže za “Glas” da je 2021. godine na putevima Srpske poginulo troje djece mlađe od 14 godina.

“Za prošlu godinu još nemamo podatke. Prema mjerenjima bezbjednosti saobraćaja koje Agencija sprovodi, rezultati iz 2021. godine pokazali su da je 79,5 odsto roditelja koristilo auto-sjedalicu za prevoz mališana uzrasta do tri godine. Međutim, poseban problem je bezbjednost djece od tri do 12 godina, jer analize pokazuju da tek 30,4 odsto roditelja u Srpskoj na ispravan način prevozi svoje dječake i djevojčice u toj starosnoj grupi, što je izuzetno nizak procenat”, kaže Radović.

Ističe da je izuzetno opasno da djeca, naročito bebe, tokom vožnje sjede u majčinom krilu.

“U slučaju saobraćajne nesreće majka ne može zadržati dijete u naručju i ono po inerciji kreće naprijed, udara u tvrde dijelove automobila, najčešće u šajbu. Budući da je glava mališana proporcionalno teža u odnosu na tijelo, udaraju upravo glavom i samim tim posljedice su teže. U SAD ne možete izvesti bebu iz porodilišta dok ne dostavite dokaz da imate auto-sjedalicu. To je odlična mjera i predložiću uvođenje takve prakse i kod nas kada bude mijenjan Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja”, rekao je Radović i dodao da veliki broj roditelja nepravilno koristi sjedalice, čime se smanjuje njihova djelotvornost, zbog čega smatra da se moraju sprovoditi edukacije, najbolje trudnica, o ovoj temi.

Prevoz djece u putničkim automobilima regulisan je Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, čijim odredbama je propisano da vozač ne smije prevoziti dijete mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu. Međutim, vozač može prevoziti dijete mlađe od dvije godine na prednjem sjedištu ako vozilo nema vazdušni jastuk za suvozača ili je isključen, te ako se dijete prevozi u bezbjednosnoj sjedalici postavljenoj suprotno smjeru kretanja vozila, a koja je pričvršćena za sjedište pomoću sigurnosnog pojasa u tri tačke vezivanja.

“Dijete mlađe od pet godina prevozi se u putničkom automobilu na zadnjem sjedištu, isključivo u sjedalici koja je pričvršćena pomoću bezbjednosnog pojasa u tri tačke vezivanja ili posebnim kopčama u vozilu. Djeca od pet do 12 godina prevoze se na zadnjem sjedištu na posebnom podmetaču prilagođenom njihovoj visini koja omogućava upotrebu bezbjednosnog pojasa”, pojasnili su u MUP-u Srpske.

Kazne
U MUP-u Srpske kažu da je za vozača koji prevozi dijete mlađe od 12 godina na sjedištu suvozača propisana kazna od 400 do 1.000 maraka.

“Vozač koji u motornom vozilu nepropisno prevozi dijete na prednjem i zadnjem sjedištu, bez bezbjednosne sjedalice, posebnih podmetača i slično, biće kažnjen sa 40 KM”, naveli su u MUP-u.

(Glas Srpske)

BiH nedostaje gotovo 30.000 radnika različitih profila, a ova radna mjesta sve češće popunjavaju radnici iz Indije, Pakistana, Šri Lanke, Bangladeša, Kine, ali i zemalja regiona, podaci su nadležnih institucija.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH je u prvih šest mjeseci prošle godine strancima izdala 1.270 radnih dozvola, što je za 274 više u odnosu na isti period 2021.

Najviše radnih dozvola u ovom periodu izdato je za direktore i rukovodioce u preduzećima, više od 350, dok je 40 dozvola izdato za profesore i predvače, piše “Dnevni avaz”.

Sarajevski dnevnik dodaje da će, prema rezultatima ankete koju su među poslodavcima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH provele službe za zapošljavanje, ove godine najveća potražnja biti za prodavcima, CNC operaterima, krojačima, armiračima i tesarima.

Od 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 57,2 odsto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika.

(Srna)

Centralna banka BiH očekuje da inflacija u 2023. godini konačno uspori, što budi očekivanja da do kraja godine konačno dođe i do pojeftinjenja određenih životnih namirnica.

Stručnjaci sa kojima smo razgovarali smatraju da globalne prognoze donekle daju za pravo da se nadamo ovakvom epilogu, ali, isto tako, tvrde i da treba ostaviti dozu rezerve, jer nas je dosadašnja praksa naučila da se uvijek mogu desiti neke alarmantne situacije u svijetu (poput aktuelnih u Ukrajini, bankarskom sektoru…) koje bi mogle uticati na globalnu sliku.

Inflacija u BiH u januaru 2023. godine iznosila je 14,1 odsto, što je nešto manje u odnosu na ono što je bilo na snazi gotovo kompletne 2022. godine.

Centralna banka BiH očekuje da se aktuelna visina inflacije zadrži još neko vrijeme u tekućoj godini, ali da će tokom godine ona svakako sve više usporavati.

“I druge međunarodne organizacije prognoziraju pad inflacije u BiH i to je sasvim realno očekivati. Ukoliko zaista dođe do pada, to znači stagnaciju rasta cijena, odnosno pad cijena određenih usluga, ne svih, i ne na nivoe prije inflacije. Mada, možda kod nekih i hoće na taj nivo, ali i to u zavisnosti od nekih drugih cijena, poput energenata, nafte i slično”, poručuje ekonomista Admir Čavalić.

A šta treba da se desi da se ne obistine ove prognoze?

“To mogu biti značajniji geopolitički poremećaji na tržištu. Evo, na primjer, trenutna bankarska kriza sigurno može donijeti paniku na tržištu. To nam u ovom trenutku ne treba, jer ona može odložiti pad inflacije, ali i usporavanje ekonomske aktivnosti. Ali nadamo se da će to biti izolovan slučaj. Tu je, naravno, i rat u Ukrajini, jer i dalje ne znamo šta će se tamo dešavati. Ali ako se ništa veliko ne desi, apsolutno je realno da dođe do pada cijena finalnih proizvoda i usluga”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Siniša Pepić kaže da je u vremenu kada su tržišni šokovi postali svakodnevica jako nezahvalno donositi bilo kakve procjene.

“Cijene naftnih derivata su u padu, za očekivati je da se koriguje ka dole i cijena hrane. Koliki će to uticaj imati na inflaciju, znaćemo i nakon što se analiziraju efekti poskupljenja električne energije. Zaista je nezahvalno davati prognoze u ovako turbulentnom periodu i promjenama u globalnom ekonomskom poretku kojima smo svjedoci, a kakvim, kako reče kineski predsjednik pri susretu sa ruskim kolegom, nismo svjedočili unazad 100 godina”, naglašava Pepić.

Osim činjenice da zavisimo od globalnog poretka, mnogi stručnjaci smatraju da političari/vlasti u BiH ipak imaju prostora da donesu mjere koje će pomoći stanovništvu, prije svega kad su u pitanju cijene namirnica.

Međutim, ranije je “na putu” sniženjima stajala cijena nafte, a sada kada je gorivo pojeftinilo, a cijene ostale iste, da li će novi “izgovor” biti veća cijena struje?

“Svakako da će se izgovori tražiti, njih nikada ne manjka kada su u pitanju bh. političke elite. Međutim, smatram da vlasti i nemaju nešto puno prostora za ad hok mjere, a njih i ne preporučujem jer daju ad hok rezultate. Naši budžeti nisu toliko izdašni da bi nam dopustili bilo kakve antiinflatorne aktivnosti kakvima smo svjedoci u nekim zemljama EU. Smatram da je na prvom mjestu neophodno pružiti podršku domaćim investicijama, s krajnjim ciljem supstitucije uvoza. Na taj način možemo očekivati dugoročno pozitivne efekte i na kraju bolji standard građana”, rekao je Pepić za “Nezavisne novine”.

Pad inflacije u svijetu prognozira i Economist Intelligence Unit (EIU), koji očekuje da inflacija sa 9,3 odsto u 2022. padne na 6,7 odsto u 2023, te na 4,3 odsto u 2024. godini. Ali, uprkos jenjavanju inflacije, iz Economista ne očekuju pad cijena. Naprotiv.

“Cijene će ostati na visokom nivou, čak i nakon pada inflacije, što podstiče rizik od društvenih nemira. Takođe, inflacija će i dalje ostati znatno iznad nivoa iz 2019. godine, a ključni razlozi za to su visok globalni nivo cijena robe, kontinuirani poremećaji u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, te još uvijek jak američki dolar”, naveli su iz Economista.

Ipak, oni očekuju i da centralne banke širom svijeta zadrže “agresivan politički stav u nastojanju da se inflacija stavi pod kontrolu”.