Connect with us

Zdravlje

Koliko treba da trčite da biste osjetili zdravstvene prednosti ove aktivnosti?

Trčanje je povezano sa mnoštvom zdravstvenih prednosti, pogotovo sa nižom prevalencijom hipertenzije, dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.

Prema metaanalizi iz 2015. godine u Mejo klinici utvrđeno je i da smanjuje rizik od respiratornih bolesti, a sa svakim završenim trčanjem, rizik od moždanog udara može da se smanji za čak 11 procenata kod žena. Povrh svega, jedna od studija sugeriše i da je džogiranje sat-dva nedeljno povezano sa smanjenjem rizika od umiranja od bilo kog uzroka za 71 odsto, dok su druga istraživanja na 55.000 ljudi otkrila da džogiranje može da produži život za oko tri godine.

Ali ne morate da provodite sate trčeći svake nedjelje da biste dobili neke od tih pogodnosti. U stvari, trčanje od samo 20 minuta umjerenim naporom pet puta nedjeljno – ili snažnim naporom tri puta nedjeljno – može značajno da poboljša vaše zdravlje.

“Nekoliko kilometara je sve što vam treba za početak da biste vidjeli rezultate”, tvrdi za “Shape” lični trener trčanja Džošua Funderburg.

Istraživanja su potvrdila i da trčanje svega deset kilometara nedjeljno (ili oko 51 minut ukupno samo jedan do dva puta nedjeljno) donosi skoro isto smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i smrtnost od svih uzroka koja dolazi sa dužim sesijama. U stvari, trkači koji su prelazili manje kilometraže imali su veću korist u pogledu smrtnosti izazvane kardiovaskularnim problemima i smrtnosti od svih uzroka nego oni koji su trčali više od 32 kilometara (ili ukupno više od 176 minuta, najmanje šest puta nedjeljno).

To je veliki benefit za prilično malu investiciju. Uz to, sve ove zdravstvene prednosti trčanja dolaze sa malo troškova koje ljudi često povezuju sa sportom. Takođe, iz iste studije iznosi se podatak da, suprotno popularnom vjerovanju, izgleda da trčanje nije oštetilo kosti ili zglobove trkača, već je smanjilo rizik od osteoartritisa i operacije zamjene kuka.

Rizici od previše trčanja
Prema istoj studiji klinike Mejo, iako trčanje više od 32 kilometra nedjeljno poboljšava kardiovaskularnu kondiciju, ono dolazi i sa nekoliko potencijalnih rizika. Ljudi koji trče maratone mogu da budu izloženi riziku od “kardiotoksičnosti”, odnosno kardioindukovanog oštećenja srca.

Konkretno, maratonsko trčanje je povezano sa proširenjem srčanih komora, što može da smanji funkcionisanje srca, kao i povećanje specifičnih proteina u mozgu koji su markeri srčane insuficijencije, što sugeriše da “više nije i bolje”.

“Rizici od ozbiljnih posljedica su mali, ali ipak je neophodno da se posavjetujete sa svojim ljekarom ako se takmičite u, recimo, maratonu. Jasno je da, ako neko vježba na visokom nivou, to nije za zdravlje jer se maksimalne zdravstvene koristi javljaju pri veoma malim dozama”, izjavio je glavni autor studije Čip Lavi.

Uz to, trčanje svaki dan bez pružanja dovoljno vremena tijelu da se oporavi može da dovede do povreda od prekomerne upotrebe i kidanja mišića.

“Kao dobro pravilo, toplo se preporučuje da imate jedan do dva dana oporavka nedjeljno. I nemojte da povećavate nedjeljni obim trčanja za više od 10 procenata prethodne nedjelje. Ovo će pomoći da se izbjegnu uobičajene pojave kao što su povrede potkolenice i prelomi stresa”, upozorava Funderburg.

Dakle, ako ste odlučili da pokrenete kardio aktivnost, ne zaboravite da počnete sa malim trčanjem na kratke udaljenosti i provjerite kako se osjećate.

“Ne plašite se da počnete sa situacijom trčanja i hodanja. Ako nikada niste trčali, onda je uključivanje hodanja u trčanje odlično za početak. I nemojte da se obeshrabriti ako možete da pretrčite ‘samo’ kilometar ili ako ste ‘samo’ džoger. Činite sjajnu stvari za svoje tijelo svakim svojim korakom”, zaključuje Funderburg.

(Telegraf)

Zdravlje

ZAŠTO JE KEFIR TAKO DOBAR ZA VAŠE ZDRAVLJE? Evo šta radi za imunitet

Sa visokim sadržajem hranljivih materija i probiotika, veoma je koristan za varenje i zdravlje crijeva.

Kefir potiče iz dijelova istočne Evrope i jugozapadne Azije. Njegovo ime potiče od turske riječi „keiif“, koja se odnosi na dobro osjećanje nakon jela.

Fermentisano je piće, tradicionalno napravljeno od kravljeg ili kozjeg mlijeka. Pravi se dodavanjem zrna kefira u mlijeko. To nisu zrna žitarica, već zrnaste kolonije bakterija kvasca i mliječne kiseline koje po izgledu podsjećaju na karfiol.

Ima oko 104 kalorije, 11,6 grama ugljenih hidrata i 2-3 grama masti, u zavisnosti od vrste mlijeka koje se koristi. Kefir takođe sadrži širok spektar bioaktivnih jedinjenja, uključujući organske kiseline i peptide koji doprinose njegovim zdravstvenim prednostima.

Jogurt je najpoznatija probiotička hrana u ishrani, ali kefir je zapravo mnogo moćniji izvor. Zrna kefira sadrže do 61 soj bakterija i kvasca, što ih čini veoma bogatim i raznovrsnim izvorom probiotika. Drugi fermentisani mliječni proizvodi se prave od mnogo manje sojeva i ne sadrže kvasce.

KEFIR IMA SNAŽNA ANTIBAKTERIJSKA SVOJSTVA
Vjeruje se da određeni probiotici u kefiru mogu da zaštite od infekcija. Ovo uključuje probiotik Lactobacillus kefiri, koji je jedinstven za kefir. Studije pokazuju da ovaj probiotik može inhibirati rast različitih štetnih bakterija, uključujući salmonelu, Helikobakter pilori i Ešerihiju koli, piše Healthline.

Kefiran, vrsta ugljenih hidrata prisutnih u kefiru, takođe ima antibakterijska svojstva.

Probiotici kao što je kefir mogu pomoći u obnavljanju ravnoteže prijateljskih bakterija u crijevima. Zbog toga su veoma efikasni u liječenju mnogih oblika nervoznih crijeva.

KEFIR IMA MALO LAKTOZE
Redovna mliječna hrana sadrži prirodni šećer koji se zove laktoza. Mnogi ljudi, posebno odrasli, nisu u stanju da pravilno razgrađuju i vare laktozu. Ovo stanje se naziva netolerancija na laktozu.

Bakterije mliječne kiseline u fermentisanoj mliječnoj hrani – poput kefira i jogurta – pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, tako da ove namirnice imaju mnogo manje laktoze od mlijeka. Oni takođe sadrže enzime koji mogu da pomognu da se laktoza još više razgradi.

Zbog toga ljudi sa netolerancijom na laktozu generalno dobro podnose kefir, barem u poređenju sa običnim mlijekom.

Nastavi čitati

Zdravlje

Ljekari iz Turske predstavili nove standarde u liječenju kancera

Turska delegacija iz Ačibadem lanca bolnica predstavila je danas u bijeljinskoj Bolnici “Sveti vračevi” novi koncept za poboljšanje liječenja pacijenata koji boluju od kancera.

“Kao što smo danas ovdje predstavili novi koncept za poboljšanje liječenja pacijenata koji boluju od kancera, tako smo razgovarali i razgovaramo i sa predstavnicima bolnica u drugim gradovima. Cilj nam je da u vaše bolnice dovedemo najveće svjetske standarde što se tiče ove grane medicine”, rekao je vlasnik onkoloških klinika Adžibadem grupe Erik Čelik, koji se danas sastao sa direktorom bijeljinske bolnice Zlatkom Maksimovićem i njegovim saradnicima.

On je istakao da je cilj posjete bolnici u Bijeljini iznalaženje načina da se pomogne i unaprijedi rad ove ustanove.

“Znamo da je kancer veoma teška bolest i da zahtijeva dug period da bi se jedan pacijent oporavio. Najvažnije je da pacijent koji boluje od ove bolesti pozitivno razmišlja i da vjeruje u izlječenje”, rekao je Čelik novinarima i istakao da, što je moral veći – veće su i šanse da se pacijent oporavi.

Prema njegovim riječima, danas predstavljeni standard liječenja počeo je u Istanbulu, u Ačibadem lancu klinika, a u delegaciji Turske je jedan od najboljih ljekara koji detaljno može objasniti o kakvom standardu je riječ.

“Želimo da 70 odsto pacijenata koji se liječe od kancera budu ovdje, da se liječe u vašim gradovima, a ne da odlaze u inostranstvo”, naglasio je Čelik.

On je naveo da se u Turskoj oko 70 odsto onkoloških pacijenata liječi u turskim bolnicama.

“Tri i po miliona pacijenata do sada je izliječeno zahvaljujući ovim standardima za otprilike 15 godina koliko traje naš projekat. Ovdje smo da sa doktorom Maksimovićem sagledamo mogućnosti unapređenja liječenja u ovoj bolnici, a prethodno smo razgovarali i sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom o unapređenju rada bolnica u Srpskoj”, rekao je Čelik.

Direktor bijeljinske bolnice Zlatko Maksimović rekao je novinarima da je prije nekoliko mjeseci posjetio više klinika u Istanbulu, te da je današnja posjeta turskih ljekara uzvratna.

“Naša bolnica, pored saradnje sa Univerzitetskim kliničkim centrom Banjaluka, Kliničkim centrom Srbije iz Beograda i drugim bolnicama u Srbiji, širi saradnju i sa svjetski priznatim klinikama. Prošle sedmice ovdje je bio predstavnik Univerzitetske bolnice iz Ženeve, a danas smo sa turskim ljekarima razgovarali o onkologiji jer je Ačibadem veoma napredovao u ovoj oblasti”, naveo je Maksimović.

On je rekao da je sa delegacijom iz Turske postignut dogovor da se organizuju radne grupe iz bijeljinske bolnice i Ačibadema koje će u narednom periodu tražiti modele eventualne buduće saradnje.

“O ovom sastanku sam upoznao našeg resornog ministra Alena Šeranića i u narednom periodu slijede sastanci sa predstavnicima Fonda zdravstvenog osiguranje Republike Srpske i Ministarstva zdravlja. Zajedno ćemo pokušati da naparavimo saradnju sa onima koji vrijede na zadovoljstvo korisnika naših usluga”, rekao je Maksimović.

Nastavi čitati

Zdravlje

OVO ĆE VAS IZNENADITI! Samo tri dijela tijela treba da perete svaki dan

Većina ljudi u prosjeku se tušira jednom dnevno, a u ljetnim mjesecima i češće. Međutim, da li je to zdravo? Ako bismo pitali ljekare, baš i nije.

Naime, ljekar i profesorka dermatologije Sendi Skotnicki upozorila je da prečesto ribanje tijela od glave do pete sapunom i vodom može da dovede do raznih kožnih problema poput isušivanja, ekcema i drugih kožnih oboljenja. Umjesto toga, ona kaže da je dovoljno fokusirati se samo na određene dijelove tijela – pazuhe, prepone i stopala.

S njom se slaže i doktorka Robin Čutkan koja objašnjava da, ako perete cijelo tijelo sapunom, pritom možete da uništite korisne bakterije koje pomažu vašem tijelu da razlikuje dobre bakterije od loših.

”Stvar je u tome što su našem organizmu potrebne određene bakterije, a ako ih uklonimo neprestanim ribanjem s kože, gubimo zaštitu te smo samim time podložniji spoljašnjim uticajima koji mogu da budu itekako štetni. Ono što je bitno jeste svakodnevno prati prepone, pazuh i stopala, dok je ostatak tijela dovoljno samo lagano isprati vodom, čak i ako ste nešto prije odradili trening”, tvrdi Čutkan.

Jedno istraživanje iz 2018. godine, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science Advances, čak je otkrilo da je određeni soj bakterija koji je živio na koži ispitanika povezan s nižim rizikom od raka kože u poređenju s onim ljudima koji nisu imali te bakterije.

Nastavi čitati

Aktuleno