Connect with us

Društvo

Komarica otvoreno: HDZ i HNS ne zanimaju Hrvati u Republici Srpskoj! (VIDEO)

Reklamni prostor


„Majko moja, šta je sada ovo? Kome ja pripadam?

Ne pripadam RS, ne pripadam Mostaru, ne pripadam Banja Luci, ne pripadam Federaciji BiH, ne pripadam Sarajevu, ne pripadam Čoviću, HDZ- u, HNS (Hrvatski narodni savez, op.a). Tugo moja“, govorio je nekada banjalučki biskup Franjo Komarica.

Čovjek i biskup koji je sav rat i poratni period proveo u svom gradu, obavljajući svoju dužnost, među svojim sugrađanima i svojom katoličkom kongregacijom. Najmlađi pomoćni biskup, kojeg je tada, davne 1985. godine lično imenovao Papa Pavao II.
„Ako rukovodstvo Hrvatskog narodnog sabora kaže: nas ne interesuju Hrvati u Banja Luci, nas ne interesuju Hrvati u Posavini, nas ne interesuju Hrvati u Republici Srpskoj, Srednjoj Bosni… Mi nemamo tamo šta tražiti, toga je tako malo- to je strašna rečenica, strašna konstatacija. Oni su sebe omeđili do Kupreških vrata i imaju prava na to. Ali, nemoj zastupati onda mene, ako ti već nije uopće stalo do nas“, ponavljao je biskup Komarica, kandidat za Nobelovu nagradu za mir u intervjuu za federalne medije, naslanjajući bespomoćno glavu na ruku dodajući neprestano „Tugo moja“.

Čovjek i biskup banjalučki, koji je biskup postao 1989. godine, kada je na području biskupije Banja Luka živjelo 200 hiljada Hrvata, dočekao je kraj rata u izolaciji. Kada im se broj sveo na 15 hiljada u biskupiji. U nemogućnosti da i komunicira s njima. Zatočen u sopstvenom domu.

I ko od prvaka u Hrvata, koje je Komarica bespoštedno i kudio i molio za pomoć povratnicima ima šta da kaže?
„Ako nam je Bog dao pravo da živimo u Banja Luci, Kaknju, Varešu, Zenici, Sarajevu… Onda koji je to ovozemaljski Bog kojem se ja moram više klanjati, osim Boga u kojeg ja vjerujem? Bio to pravoslavac, musliman, katolik, svi se mi molimo istom Bogu! I onda se klanjamo ovdje malim zemaljskim bogovima! Nedopustivo je to u Božijim očima, tugo moja….“, završio je svoju emotivnu ispovijest biskup Komarica.

Pokušavajući da pojasni u kojem se stanju nalaze, ne samo katolici, već svi vjernici koji se slučajno ne nalaze u „pravom dijelu“ Bosne i Hercegovine, zaviseći od nečije milosti. Milosti pripadnika svoje nacije i svoje vjere.

Čovjek koji je 1996. godine objavio knjigu „U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalučkog biskupa i biskupskog ordinarijata Banja Luka tijekom ratnih godina 1991. do 1995“, vrlo dobro zna šta priča.

U Republici Srpskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 2, 4 posto Hrvats, u odnosu na 20, 66 posto u Federaciji BiH. Zanemariv broj koliko i statistička greška u izbornom procesu. Plus, minus 3%.

Kome se obratiti i kome „moliti“? Nacionalne stranke i stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom što u Sarajevu, što u Mostaru, kao i do sada, gledaju samo broj glasača. U najboljem slučaju, ako zanemarimo iseljenja i masovne migracije poslije popisa, to je 29, 5 hiljada Hrvata, katolika u Republici Srpskoj. Sve skupa, jedna omanja opština u BiH.

I dok nas potresaju afere „malih kuća i malih ovozemaljskih bogova“, koji se bahate uz nacionalni predznak i sa ponosnim predznakom nečega što nisu sami ni stvorili, već rođenjem dobili, pred kim da zavapi biskup Komarica ili prosječan Hrvat, katolik u RS, kojeg je „odbacio“ i Hrvatski narodni sabor?

Da ide Draganu Čoviću, Davoru Čordašu, Josipu Jerkoviću? Prva dvojica i ne žive u RS, drugi „svrati“ da bude potpredsjednik RS u ime hrvatskog naroda.

Dok kalkulišu oko izbornih lista, predizbornih i postizbornih koalicija, raspravljaju ko je „legitimni“ Hrvat, ko nije, koga kako oblatiti, čiji „sporni snimak“ pustiti vjernicima… Prezauzeti su da se brinu pravima običnog čovjeka, bio on Hrvat i katolik ili nešto sasvim drugo.

Nađa Diklić

 

Društvo

Donirala bubreg suprugu i spasila mu život

Reklamni prostor


Adis Ahmić iz Visokog, uslijed zatajenja bubrega, morao je na dijalizu, a zbog ozbiljnosti njegovog zdravstvenog stanja, ljekari su preporučili transplantaciju.
Uz njega je sve vrijeme supruga Mersija koju je zaprosio kada je mu je došla u posjetu u bolnicu.

S obzirom na to da nisu imali adekvatnog donora, Mersija je odučila da svom suprugu donira bubreg. Zbog troškova pretraga i operacije u Turskoj, pokrenute su humanitarne akcije.

“Donor je trebalo da bude Adisov stric, ali se, nakon pretraga, pokazalo da i on ima oboljenje i da ne može dati bubreg mom suprugu. Zato sam se ja odlučila da budem donor, a imamo istu krvnu grupu. Operisani smo prije pet dana u Turskoj i polako se oporavljamo. Hvala svima koji su pomogli”, kaže Mersija Ahmić, Adisova supruga.

Adis ima 26 godina, a bubrežni je bolesnik već neko vrijeme. Zbog toga mu je prijetilo potpuno zatajenje bubrega, imao je veoma visok pritisak, stradali su mu krvni sudovi, a sve je uticalo i na vid. Sve to je dovelo do opasnosti da mu prestanu raditi i ostali organi, pa je transplantacija bila nužna.

Zbog toga su humanitarci od maja ove godine pokrenuli nekoliko akcija za prikupljanje sredstava za Adisovo liječenje.

Samo za troškove Adisovih i pretraga njegovog rođaka, koji je bio potencijalni donor, izdvojili su oko 17.000 evra. Za troškove transplantacije Mersijinog bubrega Adisu platili su još oko 9.700 evra, prenosi Avaz.

Sada im preostaje da prikupe još oko 5.000 KM, a taj novac im je potreban da kupe lijekove za terapiju nakon što napuste bolnicu.

Zbog toga pozivaju sve humane ljude da se odazovu i pomognu u skladu sa svojim mogućnostima uplatom donacija na žiro-račun: 1323002023835844 u NLB banci sa naznakom za liječenje Adisa Ahmića.

Nastavi čitati

Društvo

IRINEJ PROGLAŠEN ZA SVECA! Patrijarh Porfirije služi liturgiju za kanonizaciju Irineja Bačkog

Reklamni prostor


Sveti Irinej, episkop bački, biće kanonizovan u nedjelju, 2. oktobra na svetoj arhijerejskoj liturgiji koju će u Sabornom hramu u Novom Sadu služiti patrijarh srpski Porfirije, saopšteno je danas iz Eparhije bačke.
Patrijarhu će tokom liturgije i svečanog čina kanonizacije sasluživati arhijereji i sveštenstvo iz sestrinskih pomesnih crkava.

Irinej je bio episkop bački od 1922. do smrti 1955. godine, a za sveca je proglašen na ovogodišnjem redovnom zasijedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

Nastavi čitati

Društvo

Učitelji poslali dopis Ministarstvu: Osnovci u Srpskoj opterećeni viškom časova

Reklamni prostor


Prema trenutnom nastavnom planu, nekoliko razreda osnovnih škola u Srpskoj ima više časova nego što je zakonom dozvoljeno, zbog čega je Društvo učitelja Republike Srpske slalo dopis Ministarstvu prosvjete i kulture RS da ga je potrebno mijenjati.
Naime, po pozivu da daju sugestiju za predočeni Pravilnik o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje i vaspitanje, Društvo učitelja RS je navelo da trenutni nastavni plan nije u skladu sa zakonskim aktima, te da je prekoračeno dozvoljeno sedmično opterećenje učenika.

Ističu da je dozvoljeno da prva trijada ima najviše 20 sati, druga trijada 26 školskih časova, dok treća može biti opterećena sa najviše 30 školskih časova.

“Prostim pogledom na tabelu Priloga 1 Nastavni plan odstupa od ovog pravnog akta, jer učenici šestog razreda imaju 30 časova redovne nastave, a dozvoljeno je najviše 26. Učenici devetog razreda imaju 31 čas, a dozvoljeno je najviše 30”, navodi se u njihovom dopisu, gdje napominju da je istim članom ove uredbe naglašeno da u sedmično i dnevno opterećenje učenika ulaze i časovi dodatne i dopunske nastave, kao i vannastavne aktivnosti.

“Za prvu trijadu uz pomenuta opterećenje u trećem razredu učenici mogu da imaju samo časove redovne nastave te ne smiju biti obuhvaćeni sekcijom, dopunskom ili dodatnom nastavom. I učenici petog razreda su gotovo potpuno opterećeni redovnom nastavom da im ostaje mogućnost samo pohađanja jednog časa drugih vidova nastave”, kazali su iz Društva učitelja RS te su predložili da bude izmijenjen Nastavni plan jer je to od izuzetnog značaja za sve prosvjetne radnike.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske su kazali za “Nezavisne” da će u skladu sa novim Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, koji je tek donesen, u zakonski predviđenom roku od godinu dana pristupiti izradi i donošenju njime predviđenih podzakonskih akata.

“U skladu s tim trebalo bi da bude donesena i nova Uredba o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje, kojom se definiše sedmično i dnevno opterećenje učenika. Ono će svakako biti definisano u skladu s inoviranim nastavnim programima koje su utvrdili stručni timovi, u skladu s Akcionim planom sprovođenja reformskih procesa u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja u RS”, rekli su iz Ministarstva.

Nina Ninković iz Republičkog pedagoškog zavoda je rekla da se u okviru reformskih procesa u oblasti osnovnog vaspitanja i obrazovanja već tri godine radi na razvijanju nastavnih programa za predmete, odnosno predmetna područja od prvog do devetog razreda.

“Značajan dio posla na inoviranju nastavnih programa za osnovnu školu je urađen, ali predstoji još aktivnosti usmjerenih na razvijanje nastavnih programa. Nastavni programi su značajno unaprijeđeni u skladu sa savremenim dostignućima u oblasti nauke, potrebama vremena u kojem živimo, kao i zahtjevima nastavne prakse. U skladu s tim izvršene su izmjene u definisanju ciljeva nastavnih programa, ali fokus je bio na ishodima učenja, koji su osnova nastavnih programa i koji usmjeravaju nastavnike u kom pravcu i na koji način da organizuju nastavni proces, a kako bi znanja, sposobnosti i vještine koje učenici stiču bili funkcionalniji”, rekla je Ninkovićeva za “Nezavisne”.

Ističe da je mnogo toga rađeno da ishodi učenja ne budu više definisani samo u jednoj sferi, već da obuhvataju sve segmente razvoja ličnosti, odnosno da budu usmjereni na razvoj cjelovite ličnosti učenika.

“Mnogi od tih ishoda su definisani konkretnije i jasnije, tako da mogu da upućuju nastavnike na koji način da organizuju nastavni proces.

Stručni timovi koji su radili na razvijanju nastavnih programa nastojali su i načinom definisanja ishoda učenja obezbijediti osnovu za funkcionalniju i zahtjevima života u 21. vijeku primjereniju nastavu, odnosno nastojali su usmjeriti nastavnike ka organizaciji nastave u kojoj su učenici što više aktivno uključeni, nastave koja podrazumijeva primjenu različitih metoda i oblika rada, strategija i izvora učenja, različitih načina na koje učenici mogu pokazati šta su naučili. Unaprijeđen je i dio nastavnog programa koji se odnosi na didaktička uputstva i preporuke nastavnicima za realizaciju nastavnih programa, kao i dio koji se odnosi na korelaciju sa drugim nastavnim predmetima”, rekla je Ninkovićeva.
bl-portal

Nastavi čitati

Aktuleno