Connect with us

Politika

LOŠ PRIMJER! Učešće žena u vlasti nije na zavidnom nivou

Iako je udio žena u stanovništvu Bosne i Hercegovine veći od 50 odsto, njihovo učešće u vlasti je daleko ispod toga.

Rezultati opštih izbora 2022. godine koje je objavila Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) svjedoče u prilog tome da se trend smanjivanja broja žena u najvećim zakonodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini nastavlja.

Tako je od ukupno 42 zastupnika/ce u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ovoga puta tek sedam žena. Poređenja radi, u sazivu ovog zakonodavnog tijela u mandatu 2018-2022. godina bilo ih je 11.

Situacija u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS) još je nepovoljnija. Naime, među 83 izabrana/e delegata/kinje našlo se tek 15 žena, što je tri manje nego u prošlom mandatu, što je zabrinjavajuće, nije zanemarivo i otvara brojna pitanja o uzrocima.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na opštim izborima koji su održani 2. oktobra prošle godine bilo je 7.258 kandidata za pet nivoa vlasti, od kojih je 3.058 žena, što čini 42,1 odsto.

Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, mišljenja je da, iako su kvote koje sadrži Izborni zakon BiH doprinijele povećanju broja žena, ipak nisu rezultirale ravnopravnim učešćem jer je efekat ove kvote ograničen dizajnom izbornog sistema.

– Naime, u Bosni i Hercegovini se za izbore primjenjuje sistem otvorenih lista i preferencijalnog glasanja koji se ne smatra ‘women friendly’. Takođe, ograničavajući fakor je i uticaj rodnih predrasuda i stereotipa prisutan kod biračkog tijela, ali i kod političkih partija, koje daju manje prilika članicama na mjestima odlučivanja u strankama, zakonodavnim tijelima i izvršnoj vlasti. U situaciji kada su žene zastupljene sa tek negdje oko 20 odsto u tijelima zakonodavne vlasti, a u izvršnoj vlasti i drugim izabranim tijelima još i daleko manje, jasno je da je situacija daleko ispod zakonskog minimuma – istakla je Filipović Hadžiabdićeva.

U Bosni i Hercegovini zakonski okvir, na papiru, garantuje i štiti prava žena, te ravnopravnost muškaraca i žena u javnom i političkom životu.

Bar u ovom zakonskom okviru BiH je ostvarila ogroman napredak, pa je naš sistem gotovo u potpunosti usaglašen sa zahtjevima Evropske unije.

Naime, Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH je postavljen cilj ravnopravnog učešća sa obavezom djelovanja ako je jedan pol zastupljen sa manje od 40 odsto. Usvojena je kvota za liste kandidata u Izbornom zakonu BiH, koja je usklađena sa Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH.

– Različita istraživanja su pokazala da biračko tijelo češće smatra da su ‘muškarci bolje političke vođe’ i da ‘ih treba birati prije nego žene’. Takvi stereotipi i predsrasude zastupljeni su i kod političkih partija, što ima uticaja na položaj žena na mjestima donošenja odluka – rekla je Filipović Hadžiabdićeva.

Kako dodaje, procjena rodne ravnopravnosti u političkom životu BiH koju su proveli Misija OEBS-a u BiH, ODIHR i Agencija za ravnopravnost polova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglica BiH, pokazala je da većina statuta i drugih dokumenata parlamentarnih političkih stranaka u BiH sadrži formalne mjere za ravnomjernu zastupljenost osoba različitog pola u strukturama političkih stranaka, koje su uglavnom deklaratorne prirode i da je na terenu stanje potpuno drugačije.

Da još puno treba da se radi na polju ravnopravnosti polova u politici BiH, mišljenja je i Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

– Koliko god zakon nametao zastupljenost žena na listama i koliko god to bilo korisno, nije dovoljno. Ženama osim brojeva na listama treba mjesto za stolom za odlučivanje u partijama, samim tim veća vidljivost i prilika da pokažemo svoje kvalitete. Da pokažemo da nam građani mogu vjerovati – istakla je Vukomanovićeva.

Dodaje i da je velika odgovornost na političkim partijama, jer žene često nemaju priliku da se dokažu.

– Čast izuzecima, ali da nema zakonski nametnutih obaveza, vjerujem da neke partije ne bi nijednu ženu stavile na listu. Ima onih koji, bez obzira na broj koji kandidatkinja dobije na listi, na plakate i političke emisije stavljaju i šalju isključivo muškarce, jer su oni ipak ti koji su mahom u organima stranke. Nažalost, žene u emisijama gledamo uglavnom kada je tema – žene u politici. Ima tu dosta do našeg balkanskog mentaliteta, koji se i dalje vodi tim da je politika muški posao i žene stavlja u drugi plan, ali ima i do nas samih. Ako se nećemo izboriti za sebe, neće niko drugi – objasnila je Vukomanovićeva.

Žene su obavljale i obavljaju mnoge važne funkcije, no to očigledno nije dovoljno. Anja Ljubojević, poslanica SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, osvrnula se na to da smo u BiH imali premijerku, predsjednicu, sada i srpskog člana Predsjedništva ženu, predsjedavajuća Vijeća naroda je bila žena, mnogo direktorica važnih institucija, koje su zaista kvalitetno obavljale svoj posao.

– Na sve načine pokušavamo povećati učešće žena u politici. Aktiv žena kroz stranku pokušava osnažiti žene za preuzimanje važnih uloga u društvu. Ne treba se lagati i reći da je isto ženama i muškarcima. Startne pozicije nisu iste – objasnila je Ljubojevićeva, koja je i potpredsjednica najvišeg zakonodavnog tijela u Srpskoj.

Kako dodaje, od žene se traži da se dokaže na svim poljima. Pogotovo da se ostvari u ulozi porodične žene, odnosno majke.

– Za muškarca niko ne pita da li mu je to drugi brak i plaća li alimentaciju djeci. Ovo je pogrešna percepcija jer danas, nažalost, mnogo žena iz zdravstvenih razloga ne može da se ostvari u toj ulozi. Ne želim čak ni spominjati nekoliko sporadičnih slučajeva gdje su pojedini pokušali da umanje moje šanse zato što sam žena. Takvi me motivišu da im pokažem da je najvažnije kakav je ko čovjek, a razlike poput pola, vjere, nacije itd. su apsolutno nebitne – zaključuje Ljubojevićeva.

Nezavisne

Politika

POLOŽIO ZAKLETVU: Amidžić novi ministar finansija

SNSD-ov Srđan Amidžić imenovan je za ministra finansija u Savjetu ministara BiH.

Na hitnoj sjednici PD PS BiH potvrđeno je imenovanje ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Prema ranijem dogovoru stranaka koje čine koaliciju, ova pozicija pripada SNSD-u.

Za imenovanje Amidžić je dobio 23 glasa, a 18 je bilo protiv.

Ranije je Komisija za imenovanje sa sedam glasova za, dala preporuku za potvrđivanje Srđana Amidžića na ministarsku poziciju.

Amidžić na ovu poziciju dolazi nakon što je Zoran Tegeltija 15. juna preuzeo dužnost direktora UIO.

Amidžić je rekao da će mu prevashodni cilj na ovoj funkciji biti da što prije budu završeni operativni zadaci unutar Ministarstva u vezi sa pripremom budžeta za narednu godinu.

On je naglasio da ga čeka mnogo posla kada je riječ o budžetskom kalendaru koji je zgusnut, te da se mora raspravljati i o zahtjevima koje su dostavili budžetski korisnici.

– To je strašno mnogo posla sa uigranom ekipom, a ja treba samo da toj ekipi pomognem da se taj posao privede kraju – rekao je Amidžić.

Amidžić nije želio da komentariše navode da je njegovo imenovanje uslovljeno “političkom trgovinom”, naglašavajući da je ono što je bilo vezano za raspodjelu ministarstava u Savjetu ministara bilo dogovoreno ranije.

Nastavi čitati

Politika

BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”

Poslanik Narodne partije Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić izjavila je danas da nema sumnje da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali da teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope.

Ćibićeva je izjavila Srni da se problem u vezi sa namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na toj lokaciji mora rješavati u saradnji sa pravnim i ekspertskim timom i svim institucija Republike Srpske i BiH.

Ona je dodala da treba uzeti u obzir i da je u pitanju seizmološki aktivno područje.

-Ukoliko bi Hrvatska uspjela u namjeri da na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni i nuklearni otpad, to područje bilo bi crvena tačka na geografskoj karti, koju će izbjegavati svi investitori, a dovodi se u pitanje i poljoprivredna proizvodnja na tom području,, rekla je Ćibićeva, koja je juče prisustvovala tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine.

Ćibićeva je u ime skupštinskog Odbora za lokalnu samoupravu , čiji je ona predsjednik, potvrdila da su opštine u slivu rijeke Une, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i druge, spremne da aktivno pomognu napore institucija Republike Srpske da spriječe izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH.

-Ne sumnjam da će se opštine aktivno uključiti u proces dodatnih istraživanja koji će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi se tamo izgradilo odlagalište nuklearnog otpada. Na žalost, teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srpske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope, rekla je Ćibićeva.

Ona je potvrdila da će Odbor Narodne skupštine za zaštitu životne sredine u narednih sedam do 10 dana donijeti zaključke sa tematske sjednice o aktivnostima nadležnih institucija Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Srpskom i BiH, te da će tom pitanju biti posvećena dodatna pažnja.

Nastavi čitati

Politika

PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH uputila je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH odluku o imenovanju Vlade FBiH i pored toga što nije dobila potpis Refika Lende, potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.

U svojoj odluci, Bradara je navela da je zatražila saglasnost oba potpredsjednika FBiH te da je dobila saglasnost od Igora Stojanovića, potpredsjednika iz reda srpskog naroda. ali da Lendo odbija dati tu saglasnost.

Samo dan ranije, SDA iz koje dolazi i Lendo, zaprijetila je Bradari da će u slučaju da pošalje odluku o imenovanju Vlade FBiH pred Parlament, protiv nje podnijeti krivičnu prijavu.

Rok za imenovanje Vlade Federacije BiH po Ustavu FBiH ističe sutra, a s obzirom da Lendo neće da da svoj potpis, pitanje je kako će se sve završiti, odnosno hoće li taj rok biti probijen što ne bi bilo prvi put, ili će se rješenje tražiti u nametanju odluka od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Nastavi čitati

Aktuleno