Hranu predstavljaju sve materije koje apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinose očuvanju njegove homeostaze, odnosno, ravnoteže i povratka organizma u stanje prije nego što je došlo do nekih promjena u njegovom sastavu ili funkcionisanju.
Zbog ovoga naučnici ističu da je veoma važno šta u kom periodu života jedemo. Svaki period života zahtjeva određeni izbor namirnica koje su u tom trenutku najadekvatnije shodno našim potrebama. Različitu hranu potrebujemo u tridesetim, pa u četrdesetim i kasnije u šezdesetim.

Evo nekih predloga koji su preporučeni za izbjegavanje:

Sok od grejpfruta

Hrana može da ima uticaj na delovanje lekova. Na primer, ukoliko pojemo lekove za nesanicu, anksioznost ili visok pritisak ovaj sok može da ima interakciju sa pomenutim lekovima. Zbog toga se najbolje posavetovati sa lekarom ili farmaceutom. Svakako kalijum i vitamin c koje grejprut sadrži možemo pronaći i u drugim citrusima poput pomorandže ili limete.

Sirovo povrće

Izbjegavanje sirovog povrća savjetuje se iz praktičnog razloga a to je nedostatak zuba ili njiova preosjetljivost. Naravno da ne treba potpuno izbaciti povrće iz upotrebe već ga samo treba prokuvati dok ne omekša. Kao alternativa može se koristiti i konzervirano ili pasirano ali bez dodate soli. Veoma su bitni vitamini i vlakna koje sadrži.

Oprezno sa alkoholom

Alkohol remeti san i može podići krvni pritisak a kako starimo počinje drugačije da utiče na naš organizam. Zbog toga treba biti oprezan i sa umjerenim konzumiranjem i ako se smatra da umjerena doza smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Svakako se najbolje posavjetovati sa lekarom o upotrebi alkohola.

Mliječni proizvodi

Sa godinama opada i tolerancija na varenje mlijeka i mliječnih proizvoda. To ne znači da ćemo morati da se odreknemo svih mliječnih proizvoda, neki se bolje podnose od drugih. Mnogi ljudi nemaju tegobe jer umjereno konzumiraju manje količine a postoje i proizvodi bez laktoze. Dobar izbor mogu biti nemasni sirevi i jogurt.

Kofein

Kod nekih osoba vremenom može izazvati preosjetljivost koja može da se ispolji kroz anksioznost, nervozu, povećan broj otkucaja srca ili probleme sa spavanjem. Ukoliko namjeravamo da smanjimo njegov unos to treba uraditi postepeno kako ne bi bilo propraćeno uz mučnine i glavobolje. Alternativa može biti i kafa bez kofeina ili biljni čajevi.

Meso i riba

I neki najzdraviji komadi mesa mogu praviti probleme prilikom žvakanja. Hamburgeri i prerađevine od mesa jesu manje zahtevnija opcija što se toga tiče ali su često i manje hranljiv izbor, pritom mogu da sadrže i znatno više masti. Najbolje bi bilo da se opredjelimo za govedinu, piletinu ili neku vrstu ribe, koje su i mnogo jednostavnije za žvakanje a i sadrže dosta proteina.

Hrana sa visokim sadržajem soli

Previše soli može da podigne krvni pritisak i tako poveća šanse od srčanog i moždanog udara. Prema preporukama, svi oni sa 50 i više godina spadaju u ovu rizičnu grupu. Najviše soli sadrži prerađena i smrznuta hrana, zatim različite grickalice i dodaci jelima. Pažljivo čitajte etikete i ukoliko ste u mogućnosti tražite alternative za ovakvu hranu.

Povrće iz roda krstašica

Ovo povrće u koje spada: brokoli, kupus, karfiol i kelj ima mnogo vitamina C, beta-karotena, vlakana, kalcijuma, gvožđa i folata. Mnogi su takođe bogati vitaminom A i vitaminom K i imaju malo kalorija. Ovo povrće svakako ne treba izjbegavati. Savjet je da ga u obroke treba dodavati postepeno, u manjim porcijama. Treba unositi i mnogo tečnosti, jer to takođe može da pomogne zbog problema sa gasovima i nadutošću.

Voće

Svježe voće sadrži obilje vitamina, vlakana i drugih važnih hranljivih materija. Međutim možda će nam biti teško da pojedemo onu čuvenu jednu jabuku dnevno ako imamo problema sa žvakanjem. Kao alternativa tvrđem voću moglo bi da bude voće iz konzerve bez dodatog šećera ili sirupa ili da jednostavno jedemo mekše voće: bobičasto voće, banane i dinje. Smuti od omiljenog voća takođe može biti dobra opcija.

Sirove klice

Sirove klice predstavljaju pretnju po zdravlje starijih osoba ali i svih ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Pošto se uzgajaju u toplim, vlažnim uslovima, postoji veća vjerovatnoća da klice, za razliku od drugih svježih proizvoda, sadrže bakterije. Bogate su vitaminima B i različitim hranljivim materijama pa ih ne treba potpuno isključiti iz ishrane već dobro skuvati prije jela kako bismo bezbjedno uživali u njima.

Sljedeće tri karakteristike, prema zaključcima mnogih naučnika, svako dijete nasljeđuje uglavnom od mame:

1. METABOLIZAM I DOBIJANjE VIŠKA KILOGRAMA

Metabolizam i njegov način rada nasljeđujemo od majke, prema riječima naučnika. Upravo ta činjenica utiče i na to da li ćemo biti skloni lakom gojenju ili ne.

Na primer, ukoliko majka ima prekomjernu tjelesnu težinu, mnogo je veća vjerovatnoća da će i dijete imati problema sa viškom kilograma.

2. NAČIN STARENjA

Majčini geni umnogome određuju način na koji ćemo stariti, istražili su njemački naučnici.

DNK iz mitohondrija ima značajan uticaj na to kako ćemo stariti, a njega nasljeđujemo isključivo od majke.

3. NIVO INTELIGENCIJE

A najviše od svega majčini gena utiču na nivo inteligencije, pokazalo je istraživanje na Univerzitetu u Glazgovu. Djetetov koeficient inteligencije varira svega oko 15 bodova u odnosu na majčin.

Osim toga, na nivo inteligencije mnogo utiče i učenje, stečeno obrazovanje, kao i socio-ekonomski status.

Mediteranska ishrana je dobila titulu najboljeg načina ishrane i to šestu godinu za redom, prema ocjenama za 2023. koje je u objavio U.S. News & World Report.

Obroci sa sunčanog Mediterana zauzeli su prvo mjesto u kategorijama najbolja dijeta za zdravu ishranu i najbolja ishrana na biljnoj bazi, navodi se u izvještaju.

Drugo mjesto dijele DASH dijeta kao najbolja za zdravlje kostiju i zglobova i fleksitarijanska ishrana, treće mjesto zauzima MIND dijeta, a četvrto TLC dijeta koja snižava holesterol.

– Uvijek tražimo više zdravstvenih stanja koje možemo da riješimo dijetom. Ali često nema dovoljno naučnih podataka koji objašnjavaju vezu ishrane i zdravstvenog stanja. Ipak, zdravlje kostiju i zglobova je oblast u kojoj postoji dosta naučne literature. Takođe prepoznajemo da naša populacija stari, pa je fokusiranje na ishranu koja može povećati kvalitet života starijih osoba važan momenat – rekla je Gretel Šuler, koja nadgleda godišnju rang listu ishrane U.S. News & World Reporta.

Ove godine u obzir su uzete samo 24 dijete umjesto 40-ak dijeta analiziranih prethodnih godina. Pet dijeta sa prošlogodišnje liste (vegetarijansku, vegansku, nordijsku, tradicionalnu azijsku i glikemijski indeks) su sudije integrisale u mediteransku i druge dijete zbog njihovih osnovnih principa zasnovanih na biljkama.

– Poenta je da se mediteranska ishrana zaista ne odnosi samo na hranu Mediterana. Možete uzeti principe mediteranskog načina ishrane i primijeniti ga na bilo koju kuhinju u bilo kojoj zemlji – kaže Šuler.

Taj pristup se ogleda u dvije nove dijete — Keyto i Pritikin.

– Sve više ljudi se okreće biljnoj ishrani ili barem pokušava. Keyto dijeta bi trebalo da bude fleksibilan mediteranski plan sa malo ugljenih hidrata. Pritikin dijeta se fokusira na ishranu neprerađenih namirnica sa niskim sadržajem masti i visokim sadržajem vlakana i prilično je fleksibilna. Vidimo trend ka jedenju više cjelovite, neprerađene hrane, što mislim da je odlična stvar – zaključuje Šuler.

Nova.rs