Politika
NADREALNO! U BiH bilo pola miliona nevažećih listića
Na opštim izborima u BiH, održanim 2. oktobra 2022. godine, ukupan broj nevažećih glasačkih listića bio je 485.369, a više od polovine tih listića bilo je nepopunjeno, odnosno prazno (popularno zvani bijeli listići).
Naime, prema podacima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH u analizi prethodnog izbornog procesa, čak 264.782 glasačka listića ubačena su prazna (neoznačena) u predviđene glasačke kutije, što je 54,6 odsto od ukupnog broja listića koji se po zakonu smatraju nevažećim.
Ovo praktično znači da su “bijeli listići” prešli izborni census, koji je, podsjećanja radi, u BiH tri odsto, a to dalje znači i da bi evidentno mogli uticati na izborni rezultat da su bili važeći.
Treba napomenuti i da je broj nevažećih glasačkih listića na izborima 2022. bio dosta manji nego na opštim izborima 2018. i 2014. godine, ali je zabrinjavajuće što je broj praznih listića bio mnogo veći nego u prethodna dva izborna procesa.
“Na opštim izborima 2018. godine, od ukupno 526.426 nevažećih glasačkih listića, 48,56 odsto je bilo neoznačenih (praznih). Na opštim izborima 2014. godine od ukupno 545.020 nevažećih glasačkih listića, neoznačenih (praznih) je bilo 51,06 odsto”, saopšteno je iz CIK BiH.
Analiza je pokazala i da se procenat nevažećih glasačkih listića razlikuje po nivoima vlasti, a ubjedljivo najviše praznih pronađeno je u trci za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
“Za nivo parlamenta BiH evidentiran je 145.281 nevažeći listić. Od tog broja, čak 87.956 je bilo praznih listića, što je 60,54 odsto”, saopštili su iz CIK-a.
Nakon toga, najviše nevažećih listića bilo je u glasanju za izbor članova Predsjedništva BiH, a i u ovom slučaju, najviše je bilo onih praznih.
“Od ukupno 115.273 nevažeća glasačka listića za ovaj nivo, 68.371 bio je prazan, odnosno 59,3 odsto”, navodi se u analizi te dodaje da je više od polovine praznih nevažećih listića pronađeno i prilikom prebrojavanja glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.
“Za Parlament FBiH ukupno je bio 80.021 nevažeći glasački listić. Od toga 55,52 odsto je bilo praznih, to jeste 44.428.”
I kada je u pitanju Republika Srpska, slična je situacija. Za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, CIK BiH utvrdio je 38.939 nevažećih listića.
“Od tog broja, praznih listića bilo je 21.524, što je 55,3 odsto”, navode iz Centralne izborne komisije, dodajući da su brojke, kada je u pitanju Narodna skupština RS, gotovo identične.
“Ustanovljeno je da je prilikom glasanja za Narodnu skupštinu RS bilo 37.374 nevažećih glasačkih listića. Od toga 15.133 bilo je praznih, a to je 40,5 odsto.”
Ogroman broj nevažećih glasova evidentiran je i za popunu skupština kantona u Federaciji BiH.
“Od ukupno 68.481 nevažećeg glasačkog listića za ovaj nivo, praznih glasačkih listića bilo je 27.370 ili 40 odsto”, naglasili su iz CIK-a.
Iz Komisije poručuju da je teško odrediti razlog zbog kojeg je birač odlučio da svoj listić učini nevažećim, odnosno da jednostavno u kutiju ubaci prazan papir.
“Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično”, kazali su iz CIK BiH.
Oni dodaju da je osnovna karakteristika svih do sada sprovedenih izbora u BiH taj da je broj nevažećih glasačkih listića veći u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri odsto.
Nebojša Tojagić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne novine” da “bijeli listići” nikako nisu slučajni.
“Oni nisu posljedica greške pri biranju kandidata, već svjesne odluke da se izađe na izbore i da se nijednom od ponuđenih kandidata ne da podrška”, navodi on.
Takođe, Tojagić ističe da je to demokratski izraz volje i nezadovoljstva, ogorčenosti sa ponuđenim izborom, ali ujedno i potez koji ne doprinosi nikakvoj promjeni.
“Evo, na primjer, ništa se nije i ništa se neće promijeniti što je u Francuskoj na drugom krugu predsjedničkih izbora više miliona Francuza ubacilo ‘bijele listiće’. Ali, oni su poslali poruku da ni Makron ni Le Penova nisu po njihovoj volji. Tako je i ovdje”, pojašnjava Tojagić.
Sa druge strane, nastavlja on, nevažeći listići najviše udaraju prilikom glasanja za ulazak u parlament.
“Tada veći broj nevažećih listića najnepovoljnije utiče na male stranke. Jer ne samo da su ti glasovi mogli nekog pomjeriti preko crte, već i zato što se prelazak cenzusa računa u odnosu na broj izašlih na izbore, što znači da je kod veće izlaznosti veća i obaveza malih stranaka da imaju dovoljan broj glasača za cenzus”, kazao je Tojagić.
bl portal
Politika
POLOŽIO ZAKLETVU: Amidžić novi ministar finansija
SNSD-ov Srđan Amidžić imenovan je za ministra finansija u Savjetu ministara BiH.
Na hitnoj sjednici PD PS BiH potvrđeno je imenovanje ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića. Prema ranijem dogovoru stranaka koje čine koaliciju, ova pozicija pripada SNSD-u.
Za imenovanje Amidžić je dobio 23 glasa, a 18 je bilo protiv.
Ranije je Komisija za imenovanje sa sedam glasova za, dala preporuku za potvrđivanje Srđana Amidžića na ministarsku poziciju.
Amidžić na ovu poziciju dolazi nakon što je Zoran Tegeltija 15. juna preuzeo dužnost direktora UIO.
Amidžić je rekao da će mu prevashodni cilj na ovoj funkciji biti da što prije budu završeni operativni zadaci unutar Ministarstva u vezi sa pripremom budžeta za narednu godinu.
On je naglasio da ga čeka mnogo posla kada je riječ o budžetskom kalendaru koji je zgusnut, te da se mora raspravljati i o zahtjevima koje su dostavili budžetski korisnici.
– To je strašno mnogo posla sa uigranom ekipom, a ja treba samo da toj ekipi pomognem da se taj posao privede kraju – rekao je Amidžić.
Amidžić nije želio da komentariše navode da je njegovo imenovanje uslovljeno “političkom trgovinom”, naglašavajući da je ono što je bilo vezano za raspodjelu ministarstava u Savjetu ministara bilo dogovoreno ranije.
Politika
BOBANA ĆIBIĆ O TRGOVSKOJ GORI”Institucije Srpske i BiH dokazuju rizik, nema podrške EU”
Poslanik Narodne partije Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić izjavila je danas da nema sumnje da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali da teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope.
Ćibićeva je izjavila Srni da se problem u vezi sa namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na toj lokaciji mora rješavati u saradnji sa pravnim i ekspertskim timom i svim institucija Republike Srpske i BiH.
Ona je dodala da treba uzeti u obzir i da je u pitanju seizmološki aktivno područje.
-Ukoliko bi Hrvatska uspjela u namjeri da na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni i nuklearni otpad, to područje bilo bi crvena tačka na geografskoj karti, koju će izbjegavati svi investitori, a dovodi se u pitanje i poljoprivredna proizvodnja na tom području,, rekla je Ćibićeva, koja je juče prisustvovala tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine.
Ćibićeva je u ime skupštinskog Odbora za lokalnu samoupravu , čiji je ona predsjednik, potvrdila da su opštine u slivu rijeke Une, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i druge, spremne da aktivno pomognu napore institucija Republike Srpske da spriječe izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici BiH.
-Ne sumnjam da će se opštine aktivno uključiti u proces dodatnih istraživanja koji će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi se tamo izgradilo odlagalište nuklearnog otpada. Na žalost, teret tog dokazivanja nose pravni i ekspertski timovi i institucije Republike Srpske i BiH, bez razumijevanja i podrške institucionalne Evrope, rekla je Ćibićeva.
Ona je potvrdila da će Odbor Narodne skupštine za zaštitu životne sredine u narednih sedam do 10 dana donijeti zaključke sa tematske sjednice o aktivnostima nadležnih institucija Srpske i BiH povodom namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa Srpskom i BiH, te da će tom pitanju biti posvećena dodatna pažnja.
Politika
PROBILI USTAVNI ROK? Federacija BiH bez Vlade, Lendo ne da potpis Lidiji
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH uputila je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH odluku o imenovanju Vlade FBiH i pored toga što nije dobila potpis Refika Lende, potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.
U svojoj odluci, Bradara je navela da je zatražila saglasnost oba potpredsjednika FBiH te da je dobila saglasnost od Igora Stojanovića, potpredsjednika iz reda srpskog naroda. ali da Lendo odbija dati tu saglasnost.
Samo dan ranije, SDA iz koje dolazi i Lendo, zaprijetila je Bradari da će u slučaju da pošalje odluku o imenovanju Vlade FBiH pred Parlament, protiv nje podnijeti krivičnu prijavu.
Rok za imenovanje Vlade Federacije BiH po Ustavu FBiH ističe sutra, a s obzirom da Lendo neće da da svoj potpis, pitanje je kako će se sve završiti, odnosno hoće li taj rok biti probijen što ne bi bilo prvi put, ili će se rješenje tražiti u nametanju odluka od strane Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Pozovi radi pružanja konkretne pomoći ukrajinskoj vojsci
VUKANOVIĆ NAPAO I JOKIĆA “Ne treba nikada više ovamo doći, on i Micić su uobražene zvijezde!”
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi
STRAVIČNI SNIMCI IZ GRČKE – more “progutalo” automobil, turisti zarobljeni u hotelima
OVO NIKO NIJE OČEKIVAO! Moguće je da cijene goriva u BiH idu preko tri marke
ODLIČNI REZULTATI Ni kiša nije umanjila zaradu “Akvane”
Napad na slobodu medija: Boban Bogdanović uputio monstruozne prijetnje redakciji ,,Nacionalist”
Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije
Srpska bogatija za 32 bebe
