Vatikan je vratio Grčkoj tri fragmenta skulptura Partenona. Odluku o povratku 2.500 godina starih mramora objavio je prošle godine papa Franjo, koji je tu odluku opisao kao gest prijateljstva. Jedan od fragmenata prikazuje glavu dječaka, drugi glavu konja, a treći glavu čovjeka s bradom.

Vraćeni fragmenti predstavljeni su na svečanosti u Muzeju Akropolja u Atini, izložbenom prostoru koji je namjenski izgrađen za smještaj partenonskih mramora.

Grčki zvaničnici su istakli kako je povrat fragmenata korak prema daljnjem povratku skulptura Partenona, prvenstveno misleći na mnogo veću zbirku koja se čuva u Britiš Mjuziem i koju Grčka decenijama pokušava vratiti

Dvije zemlje bile su u sukobu oko skulptura koje je iz hrama Lord Elgin, tadašnji britanski ambasador u Osmanskom Carstvu, koji ih je potom prodao britanskoj vladi.

Mramorne skulpture, također poznato kao Elginovi mramori, izloženi su u Britanskom muzeju gdje i ostaju. Njihov povratak u Grčku jedan je od najprofilnijih slučajeva restitucije u svijetu umjetnosti.

Grčka ministrica kulture, Lina Mendoni, opisala je odluku kao herojsku dodajući da “inicijative poput ovih pokazuju put koji možemo slijediti…. kako bi se obnovilo jedinstvo Partenona.” U početnom pokušaju da izbjegne kontroverze, Vatikan je pazio da povrat naziva “donacijom” pravoslavnom nadbiskupu Atine i cijele Grčke, Jeronimu Drugom, a ne prijenosom s države na državu.

Ponudu je odmah prihvatio Jeronim Drugi koji je rekao da će fragmenti ići u Muzej Akropolja. Na ceremoniji u Atini opisao je gest pape Franje kao “od historijskog značaja”. Izrazio je i želju “da se i drugi ugledaju na to”.

Britanski muzej je zakonom spriječen trajno vratiti umjetnine u Grčku, ali izvještaj iz prošle godine sugeriše da je postignut napredak u pronalaženju rješenja.

U januaru je britanski Dejli Telegraf prenio da je sastavljen sporazum između predsjednika muzeja, bivšeg kancelara Džordž Ozborn, kako bi se omogućilo njihovo vraćanje kao dio dogovora o zamjeni.

Rastuća podrška javnog mnijenja u Britaniji takođe je pozdravljena kao optimističan znak u Grčkoj.

Obraćajući se na ceremoniji repatrijacije kao voditelj vatikanskog izaslanstva, biskup Brajan Farel rekao je da ta gest “ima posebno značenje u sve jačem potvrđivanju prijateljstva i duhovne bliskosti između naših Crkava”, piše CNN.

Zanimljiva mapa podijeljena na Instagramu i TikToku prikazuje prosječnu dob ljudi u kojoj napuštaju dom svojih roditelja, a za BiH je to dob od 30 godina.

Najviše godina kad napuštaju dom roditelja imaju Crnogorci, a prosječna dob iznosi 33 godine prema spomenutoj mapi. U suprotnosti s Crnom Gorom, najranije se osamostaljuju Šveđani i to sa 17 godina u prosjeku.

Kada se radi o Bosni i Hercegovini prosjek godina u kojima napuštaju dom svojih roditelja iznosi 30, a isti prosjek godina važi za Italiju i Portugal.

Uzevši u obzir podatke za ostale zemlje Evrope, BiH spada među zemlje na vrhu liste – odnosno one u kojima mladi najkasnije napuštaju roditelje. Ispred su samo Hrvatska i Crna Gora.

Govoreći o zemljama Balkana – u Hrvatskoj je prosjek godina za osamostaljivanje 32, Srbiji 29, a Albanija, Makedonija, Grčka i Bugarska imaju istu prosječnu dob – 28 godina.

Među državama u kojima mladi najranije napuštaju dom roditelja su prethodno spomenuta Švedska s prosjekom od 17 godina, slijede Norveška s 20, Danska s 21, Finska s 22, Potom Belgija, Islad i Estonija s 23.