Connect with us

Društvo

NEGATIVNA REVIZORSKA OCJENA BOLNICI TREBINJE “Nezakoniti v.d. direktora isplaćuje sebi uvećanu naknadu”

Vršilac dužnosti direktora bolnice u Trebinju ovu dužnost obavlja znatno duže nego što to zakon definiše. Ovom javnom funkcioneru se isplaćuje naknada za pripravnost za sve dane vikenda iako u evidenciji ne stoji da je bio pripravan.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS dala negativno mišljenje o finansijskom poslovanju javne zdravstvene ustanove Bolnica Trebinje za 2021. godinu.

Vršilac dužnosti direktora bolnice imenovan je 9. decembra 2020. godine na period od 60 dana, a po isteku navedenog perioda imenovanje iste osobe za vršioca dužnosti rađeno je u kontinuitetu, do završetka ove revizije, što nije u skladu sa članom Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske kojim je propisano da se imenovanja na kraći period (najviše dva mjeseca) ne mogu ponoviti.

Ovo su naveli revizori, a vršilac dužnosti direktora trebinjske bolnice od 9. decembra 2020. godine je Nedeljko Lambeta. Dakle, tu funkciju obavlja već duže od dvije godine. Imenovanje direktora bolnice nije provedeno po javnom konkursu, kako je to propisano članom Zakonom o sistemu javnim Statutom javne zdravstvene ustanove Bolnica Trebinje – upozorili su revizori.

Osim toga, revzori su upozorili na još jednu nezakonitost – bolnica je u toku 2021. godine zaključila ugovore o privremenim i povremenim poslovima za obavljanje poslova medicinskog tehničara koji su po svojoj prirodi takvi da traju duže od 90 dana, što nije u skladu Zakonom o radu. Takođe, po osnovu ugovora o djelu angažovani su izvršioci za poslove patologa, biohemičara, nutricioniste, medicinskog tehničara i druge poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost bolnice, što takođe nije u skladu sa članom Zakonom o radu – napominju revizori.

Obračun plata i ostalih primanja zaposlenim u Bolnici nije u potpunosti vršen u skladu sa Zakonom o platama zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva RS i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti zdravstva.

Tako je obračun naknade za pripravnost direktoru i glavnoj sestri (utvrđena odlukom o pripravnosti od 1.marta 2009. godine) u iznosu od 1,5 odsto osnovne plate vršen je za sve dane vikenda, iako navedeni dani u evidenciji o prisustvu zaposlenih na radunisu evidentirani kao vrijeme provedeno u pripravnosti – objašnjavaju revizori.

Dalje, obračun plate zaposlenom vršen je za puno radno vrijeme, iako je u evidenciji prisustva zaposlenog na radu evidentiran znatno manji broj časova rada.– Zaposlenima su prekovremeni sati obračunavani kao redovan rad, što nije u skladu sa Zakonom o platama. Propisano je da se prekovremeni rad preračunava tromjesečno u slobodne dane i sate – ističu revizori.

Obračun uvećanja plate od 20 odsto rukovodiocima osnovnih organizacionih jedinica vršen je na osnovnu platu zaposlenog, što nije u skladu sa Zakonom o platama kojim je propisano da se uvećanje primjenjuje na prosječnu platu zaposlenih sa visokom stručnom spremom te organizacione jedinice. Neusklađenost je otklonjena do završetka revizije i shodno tome nije data preporuka.

Osnovna plata zaposlenima za rad na dane državnog praznika i druge dane u koje se po zakonu ne radi uvećana je za 150 odsto, što nije u skladu sa članom Posebnim kolektivnim ugovorom kojim je propisano da se plata radnika po navedenom osnovu uvećava za 50 odsto.

Naknada troškova prevoza zaposlenima kod dolaska na posao i povratka s posla u 2021. godini isplaćivana je u fiksnom iznosu, koji ne predstavlja iznos pune cijene prevozne karte u javnom saobraćaju shodno Posebnom kolektivnom ugovoru.

Internim aktom nisu definisani uslovi i način korišćenja sredstava reprezentacije, niti pravo na naknadu troškova mobilnog telefona.

Inače, trebinjska bolnica nalazi se na listi najvećih poreskih dužnika i na kraju novembra, po podacima Poreske uprave RS, duguju oko 6,9 miliona KM.

Društvo

ZBOG OLUJNOG VJETRA: Izdato narandžasto upozorenje za cijelu BiH

ederalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine izdao je narandžasto upozorenje za područje cijele BiH.
Upozorenje je izdato zbog vjetra čiji intenzitet može biti umjeren do pojačan, a na trenutke i olujan brzine 60 km/h i više.

Svjetska meteorološka organizacija inače preporučuje da građani budu spremni da zaštitite sebe i svoju imovinu. Moguće su smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar.
Vremenski interval za koji se izdaje upozorenje je od 4. februara 2023. od 00:00 sati do 4. februara 2023. do 23.59.

Stručnjaci ističu da narandžasti meteoalarm označava predviđanje opasnih vremenskih pojava koje mogu biti takvog intenziteta da uzrokuju materijalnu štetu i izazivaju opasnost po ljude. U tom slučaju se preporučuje poseban oprez kao i praćenje vremenske prognoze.

Izvor: banjaluka.net

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA OBLAČNO SA PADAVINAMA! Na planinama novi snijeg

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, mjestimično sa padavinama.
U nižim predjelima očekuje se kiša, a u višim snijeg, sa najvišom temperaturom od četiri do devet stepeni Celzijusovih.

Na jugu će biti suvo uz sunčane periode i toplije nego u ostalim predjelima dok se uveče od zapada preko centralnih predjela sve do istoka očekuje snijeg.

U centralnim i istočnim predjelima očekuju se padavine i tokom naredne noći, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

U Srpskoj od karcinoma umrlo blizu tri hiljade ljudi

U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.

Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.

Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.

“Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća – 558 slučajeva, kolon i rektum – 437 slučajeva i prostata – 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka – 540, kolon i rektum – 273 i grlić materice – 203”, navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.

Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.

Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.

Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka “Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi” (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.

Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.

Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.

Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.

Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.

Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.

Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.

Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.

(SRNA)

Nastavi čitati

Aktuleno