Connect with us

Politika

Nema mjesta za Komšića, a visi i SDA

HDZ kao stranka koja je dobila najveću podršku hrvatskog naroda na izborima, prilikom razgovora o formiranju nove vlasti na nivou BiH razgovaraće sa svim bošnjačkim strankama koje novoj parlamentarnoj većini mogu dati puni legitimitet za formiranje budućeg saziva Savjeta ministara. U taj krug ne ubrajaju Demokratsku frontu Željka Komšića.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” visoki funkcioner HDZ-a Predrag Kožul navodeći kako zbog ponovljenog izbornog inženjeringa prilikom izbora Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i njegovih izjava i poruka, ne dolazi u obzir bilo kakav koalicioni dogovor sa DF-om.

Na pitanje da li će HDZ zajedno sa SNSD-om, s obzirom na to da SDA bez DF-a ne može obezbijediti neophodnu bošnjačku većinu za novu vlast na državnom nivou, ući u pregovore sa predstavnicima “Trojke”, koju čine partije Narod i pravda, SDP BiH i Naša stranka, Kožul nije htio otvoreno da odgovori. Kako je rekao, još je rano o tome govoriti iako, kako je dodao, u HDZ-u su već počeli sa pravljenjem određenih matematika i kalkulacija.

– Hajde da malo prvo pričekamo, da vidimo konačne rezultate. Naš stav je da ćemo sa svima razgovarati, osim sa DF-om. Ako SDA može bez njih imati neophodnu bošnjačku većinu, znači određeni broj ruku i stolica u Parlamentu BiH, onda možemo i sa njima. Što se tiče HDZ-a, sve karte su otvorene. Prihvatićemo sva logična i razumna rješenja – dodao je Kožul poručujući da mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara ovog puta pripada nekom od hrvatskih zvaničnika i da je to nešto što nije uslov HDZ-a, već logika stvari.

Da bi SDA mogla biti najveći tragičar ovih izbora, te da je na sceni uvod u eventualni pad dinastije Izetbegović, govori i matematika koju je nakon izbora iznio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković navodeći da “Trojka” ima veći koalicioni kapacitet u Parlamentu BiH od SDA. On je rekao da njegova stranka planira da razgovara s drugim bošnjačkim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića kako bi bio formiran blok partija koje bi otpočele razgovore sa liderima HDZ-a BiH i SNSD-a.

Ova računica Konakovića nije nimalo bez osnova. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH SDA će najvjerovatnije imati osam poslanika, a sarajevska “Trojka” – SDP, NiP i Naša stranka devet. Ukoliko bi im se pridružili PDA i NES koji će imati po jednog, taj bošnjački blok imao bi 11 poslanika. Čak i kad bi se SDA pridružila dva poslanika Komšićevog DF-a, blok koji bi predvodila sarajevska “Trojka” imao bi bošnjački legitimitet da formira vlast sa HDZ-om i SNSD-om.

Kada se podvuče crta, sa pet poslanika HDZ-a, te najvjerovatnije šest SNSD-ovih, nova većina imala bi više nego komotnu situaciju. Jedini uslov koji bi HDZ navodno mogao postaviti pred “Trojku”, a kako su objavili pojedini hrvatski portali, jeste da se u Parlamentu BiH podrži izmjena Izbornog zakona prema presudi Ustavnog suda u predmetu “Ljubić”. To znači osiguranje izbora legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH i Predsjedništvu BiH.

Startne pozicije

Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je još preuranjeno govoriti o postizbornim koalicijama i formiranju nove vlasti, te da su izjave koje se mogu čuti posljednjih nekoliko dana, u stvari, zauzimanje što boljih startnih pozicija.

– Doduše, ove izjave govore i o eventualnim planovima pojedinih partija, pa i HDZ-a. Stranke okupljene oko HDZ-a neće više dozvoliti da budu predmet manipulacija, uslovljavanja i igara od strane SDA. Uostalom, ubuduće to više neće biti ni moguće, jer su nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita dale jednu vrstu zaštite Hrvatima, osnaživši mehanizme zaštite – kaže Gašparević.

Politika

Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH

Članovi Predsjedništva BiH sastaće se danas u Sarajevu sa komesarom EU za susjedske odnose i proširenje Oliverom Varheljijem, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

Iz Varheljijevog kabineta Srni je ranije potvrđeno, da će evropski komesar tokom dvodnevne posjete razgovarati sa zvaničnicima BiH o reformama i narednim koracima na evropskom putu BiH.

Varheljijeva posjeta odvija se u trenutku važnom za put BiH ka Uniji nakon preporuke Evropske komisije za dodjelu kandidatskog statusa.

Dodjeljivanje BiH statusa kandidata EU već duže vrijeme se najavljuje, ali se često previdi činjenica da će to biti uslovljeno strogim zahtjevima, kao i novim pritiscima na Republiku Srpsku da odustane od svoje ustavne pozicije, poruke su iz Srpske, dan uoči sastanka.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNI SISTEM U BIH Jesu li skeneri rješenje za izbornu reformu?

Iako se svi stručnjaci za izborno zakonodavstvo slažu da su potrebna poboljšanja izbornog sistema u BiH, ne postoji saglasnost o nivou, dubini i načinu na koji bi te promjene trebalo provesti.

Vehid Šehić i Branko Petrić, dva bivša predsjednika Centralne izborne komisije BiH, imaju dijametralno suprotne stavove o vrsti i obimu reformi koje treba provesti.

Šehić ističe da je krajnje vrijeme da se u izborni sistem uvedu skeneri za identifikaciju birača i skeneri za skeniranje glasačkih listića. Kaže da je uvjeren da će naredne izbore pratiti još veća apstinencija ako ne dođe do tehničkih poboljšanja, jer smatra da u javnosti postoji nepovjerenje u trenutni sistem.

Petrić, pak, kaže da bi skeneri i slična tehnologija na način kako se zagovara u Sarajevu bili besmisleni jer je, kako on ističe, izborni sistem trenutno previše komplikovan, a to se, smatra on, ne može riješiti skenerima, već dubljom reformom. On smatra da je postojeći Izborni zakon BiH mijenjan u mnogo navrata i da je zbog svih tih izmjena i intervencija visokih predstavnika izgubio smisao jer postoji mnogo nedorečenih i kontradiktornih rješenja. Kako on smatra, Izborni zakon krši entitetske ustave i stvorio je konfuziju.

Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo donijeti novi izborni zakon na nivou BiH koji bi se ticao nivoa koji se biraju na nivou države, dok bi novi entitetski izborni zakoni regulisali izbore na tim nivoima vlasti.

Ja sam bio na izborima u Južnoj Koreji, Maleziji, Norveškoj, Indoneziji, Meksiku, Rusiji, Albaniji, Bugarskoj, a nigdje nisam vidio ovo što se ovdje kod nas priča. Fotografisanje 13 miliona listića neće ništa riješiti. Opet to neko mora brojati”, kaže on.

Petrić ističe da bi najbolje poboljšanje bilo pojednostavljenje izbornog sistema, kroz ukidanje otvorenih lista i smanjenje glasačkih listića.

“Najviše se ‘brlja’ na ovim listama. Nikakav skener ne može progutati tu listu. Sve veće od formata A4 nema nigdje na svijetu, a kod nas je format A1+. Ne postoji skener kroz koji bi se mogao provući taj list. Ne postoji način da se tehnički unaprijedi izborni proces bez pojednostavljenja”, smatra on.

Šehić, s druge strane, smatra da bi tehnička poboljšanja, ali i ispunjavanje međunarodnih obaveza morali biti prvi prioritet novih vlasti nakon uspostavljanja parlamenta BiH.

“Nas čeka obaveza po odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Ja se nadam da će političari pokazati visok stepen odgovornosti i konačno ispuniti obaveze iz 2002. godine kada smo primljeni u Vijeće Evrope, a nismo ispunili obaveze koje smo tada prihvatili”, kaže on.

Šehić, osim toga, kaže da bi predstojeća odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit koga RS ne priznaje trebalo da zaštiti ustavnost svih zakona i nametnutih rješenja.

“Teško je pretpostaviti kakva će biti odluka jer je bilo i iznenađujućih odluka u prošlosti. Ja pripadam onima koji poštuju odluke ustavnih i drugih sudova, sviđale se one meni ili ne”, kaže on.

Podsjećanja radi, Šmit je nametnuo dio tehničkih rješenja, a nametnuo je i rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH, za koja Bošnjaci smatraju da idu naruku Hrvatima.

Nastavi čitati

Politika

Ključna sedmica u postizbornom periodu u BiH NEMA NEMOGUĆIH KOMBINACIJA

Ko će u vlast, a ko u opozicione redove na nivou BiH moglo bi da bude poznato do kraja sedmice u kojoj bi trebalo da budu stavljeni potpisi na dosadašnje postizborne međustranačke dogovore te održana konstitutivna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a na dnevnom redu je izbor predsjedavajućeg i njegovih zamjenika što će, takođe, mnogo toga otkriti.

Sjednica je zakazana za četvrtak, a SNSD i HDZ BiH su, prema rezultatima i dogovorima, sigurni partneri i imaju čak i mogućnost da biraju partnere iz bošnjačkog bloka. Sve je izvjesnije da bi to mogla biti “osmorka” odnosno grupacija okupljena oko SDP-a BiH čiji je kandidat Denis Bećirović zasjeo u fotelju člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka, nakon što je pobijedio na izborima lidera SDA Bakira Izetbegovića u trci za to mjesto, ali je SDA kao stranka i poslije ovog izbornog ciklusa najjača bošnjačka partija po broju osvojenih mandata u Parlamentu BiH i u FBiH.

Grupa oko SDP-a, ipak, u vlasti ne želi da vidi SDA, pozvali su DF Željka Komšića koji je reizabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok su sa HDZ-om na korak do konačnog dogovora. Za sutra je najavljeno da će predsjednik HDZ-a Dragan Čović i lider SDP-a Nermin Nikšić, u ime svih partija bloka, potpisati dokument “Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti do 2026. godine”. Međutim, ostaje pitanje kako će i da li će zajednički jezik pronaći HDZ i DF jer Komšić, kao član Predsjedništva BiH, treba u procesu formiranja vlasti, odnosno Savjeta ministara dati saglasnost za izbor mandatara za sastav novog saziva, a prema nepisanom pravilu to bi trebalo da bude upravo kadar HDZ-a.

Veliku ulogu imaće i rasplet u Domu naroda u federalnom parlamentu jer će, kako ističu analitičari, legalan predstavnik naroda biti onaj ko u tamošnjem Klubu Bošnjaka bude imao 13 delegata.

S ključnim predstavnicima SDP-a i HDZ-a BiH nismo uspjeli da stupimo u kontakt, ali u SDA vjeruju da ništa nije gotovo te se ne mire s tim da bi u ovom mandatu mogli biti opozicija. To je juče jasno podvukao Izetbegović koji je za federalne medije rekao da je SDA pobjednik izbora i da ima obavezu da zastupa najbrojniju grupu birača, te da su i ranije ponude za SDP i DF koje su još na stolu.

– Ako najjaču stranku zamijeni skup desetak heterogenih stranaka, aktivno ćemo raditi na tome da se takav neprirodni savez tokom mandata raspe i presloži na ispravan način – rekao je Izetbegović i dodao da će sa Čovićem razgovarati kada bude okončan izbor delegata u federalni Dom naroda.

Smatra da bi široka probosanska koalicija u kojoj bi osnovu činile SDA, SDP i DF bio najbolji odgovor na politike SNSD-a i HDZ-a.

Politički analitičar Pejo Gašparević ne isključuje mogućnost da u svemu može biti pozadinskih signala iz OHR-a da bude formirana kakva-takva vlast, a za “Glas” kaže da je moguće i da prorade političke nesuglasice među domaćim akterima koje su trenutno možda nevidljive javnosti.

– U BiH i ovaj put kao i nakon ranijih izbora, sve je moguće i očekivano – rekao je Gašparević.

I on ne krije da je SDA bliže opoziciji, ali da to nije kraj za njih jer je to velika stranka koja se neće miriti sa nikakvom marginalizacijom, a uz to, ne treba zaboraviti da ima veliku podršku Turske i njenog predsjednika.

Ističući da ne vjeruje u pomirenje DF-a i HDZ-a BiH, dodaje kako je moguće da se pod pritiskom međunarodne zajednice dogodi “kadrovska kombinatorika” koja bi potisnula nesuglasice između te dvije partije.

Dio vlasti na nivou BiH bi i opozicione stranke u Srpskoj, čije će se delegacije danas, prema najavama, sastati sa predstavnicima SDP-a. Delegati

O vlasti na nivou BiH pričaće se u srijedu i u Narodnoj skupštini Srpske jer je tema prve posebne sjednice izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH. SNSD želi četiri predstavnika od pet, koliko ih bira republički parlament, a opozicija da ih spriječi u tome. Kandidata ima i Pokret za državu.

Nastavi čitati

Aktuleno