Connect with us

Društvo

NEVJEROVATAN PODATAK! BiH više uvezla NEGO IZVEZLA drva tokom prošle godine

Izvoz drvnog sektora BiH u prošloj godini iznosio je oko 1,8 milijardi KM i veći je za 10,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio oko 587,15 miliona KM, što je više za 27,4 odsto u odnosu na 2021, pokazuje analiza Spoljnotrgovinske komore BiH.

Najveći rast izvoza ostvarili su proizvodi šumarstva, ploče i furnir, građevinska stolarija, dok je zabilježen pad izvoza namještaja za 13,5 odsto, a iznosio je oko 683,85 miliona KM.

Iz Komore navode da je oko 92 odsto ukupnog izvoza drvne industrije u 2022. godini realizovano na top 20 izvoznih tržišta, među kojima su najznačajnija NJemačke, Hrvatske, Italije, Srbije, Slovenije, Austrije, Holandije i Francuske.

Osim zemalja EU, izvozilo se i u Kinu, Albaniju, Tursku, Švajcarsku, Veliku Britaniju, kao i zemlje zapadnog Balkana.

Kada je riječ o uvozu drvne industrije, u analizi je istaknuto da su sve grupe proizvoda ostvarile rast u prošloj godini, a najveći je bio proizvoda šumarstva, ploča i furnira, rezane građe i građevinske stolarije.

Proizvodi drvnog sektora najviše su uvoženi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Poljske, Češke, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Rumunije, Turske, Italije, Crne Gore, Ukrajine, Rusije, Kine, Belgije, Slovačke, Bugarske, Holandije i Sjeverne Makedonije.

Iz Komore navode da vizija drvne industrije treba da bude dostizanje i održavanje liderske pozicije izvoznika proizvoda višeg nivoa finalizacije u regionu, te podsjećaju da drvna industrija BiH ima višegodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i na druga tržišta.

“To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni sertifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima”, navedeno je u analizi.

U analizi je istaknuto da je drvna industrija BiH već prepoznatljiva po izvozu finalnih proizvoda, pretežno masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom od uvoza.

Iz Komore su naglasili da bi ciljevi drvnog sektora BiH trebalo da budu povećanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima, dugoročna stabilnost funkcionisanja lanca vrijednosti i razvoja drvne industrije, te razvoj ljudskih resursa prema potrebama drvnog sektora, prenosi Srna.

“Realizacijom ovih ciljeva biće omogućeno poboljšanje imidža drvne industrije i BiH u svijetu, povećanje deviznog priliva većim izvozom proizvoda više dodatne vrijednosti, restrukturisanje stanja u preradi drveta i podizanje stepena konkurentnosti kompanija, te održivo gospodarenje šumama i racionalnije korištenje sirovine, kao i veće zapošljavanje stručne radne snage pretežno u kompanijama višeg stepena finalizacije”, istaknuto je u analizi.
nezavisne

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno