Connect with us

Društvo

NIKO NE ZNA KOLIKO JE NOVCA ULOŽENO u izložbeno-prodajni salon u Lincu

Glasno najavljivani projekat, izložbeno-prodajni salon u Lincu čiji je glavni posao trebalo da bude poboljšanje kontakata i pristupa austrijskom tržištu, čini se da je propao.

Iako iz Predstavništva Republike Srpske u Austriji kažu da je još u funkciji, samo sa drugačijim aktivnostima, to ne djeluje tako. Novca nisu imali ni za osnovno, poput plaćanja prostora u kojima su trebali poslovati. Za sve je, kažu, kriva pandemija. Zato im je Vlada Srpske zakup prostora plaćala čak tri godine, iako je trebala samo jednu. Koliko para je u sve to uloženo niko ne zna, pa ni Mladen Filipović.

“On je aktivan, ali nije u svrhe sad za naše privrednike. Mi smo to stopirali iz razloga što je sve trajalo toliko.. Rekao sam da imamo podršku izvozno orijentisanih preduzeća kroz projekat koji ima tri faze. Novinar: Samo malo, ako nije za naše privrednike, za koga je on sad namijenjen? Ne, sad je, pa, u suštini projekat taj završen. Na drugi način radimo promociju naše privrede”, kaže šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović.

Zadatak da animiraju firme koje bi tamo izložile svoje proizvode imala je područna Privredna komora Banjaluka. Danas kažu da je to bio njihov jedini zadatak i da je sve ostalo bilo na Predstavništvu. Niti smo opremali prostor, niti prste u ugovoru o zakupu, predsjednik područne Privredne komore. Goran Račić tvrdi da se Predstavništvo projektom uopšte nije bavilo, kao da su mislili da to može raditi samo od sebe, i to je razlog propasti.

“Mi smo pomogli da se firme dole angažuju, a Predstavništvo je obećalo da će tim firmama pružiti svu potrebnu infrastrukturu, da će zaposliti ljude koji će raditi na promociji tih proizvoda, organizovati mjesečne izložbe, sajmove i ostalo, međutim pod izgovorom korone oni nisu ništa radili. Čak godinu i po dana nisu platili kiriju i onda je projetilo da dođe do tužbe, pa je na kraju Vlada doznačila novac da bi se taj problem riješio i sad to više nije u funkciji”, kaže Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka.

Koliko para je iz budžeta Srpske otišlo u ove svrhe, ne znaju ni iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saranju. Na naš upit su najmanje odgovorili ono što smo pitali, ali na kraju kažu da je Predstavništvo potpisalo Ugovor o iznajmljivanju prostora 1.1.2019., a da je isti raskinut 31.12.2021. godine. Što se ne poklapa sa informacijama šefa predstavništva. Po njemu je to dvije godine više.

“Izložbeno-prodajni prostor u Lincu otvoren je u maju 2019. godine kao prostor gdje je omogućeno izvozno orjentisanim privrednicima da predstave i izlože svoje proizvode potencijalnim kupcima i distributivnim partnerima iz Austrije, a u saradnji sa Područnom privrednom komorom Banjaluka, zakupljenog od strane Predstavništva Republike Srpske u Austriji”, poručuju iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.

U prostor od 500 kvadratnih metara u Lincu, Vlada Republike Srpske je uložila početnih 60 hiljada evra, rečeno je na dan otvaranja. Izložbeno-prodajni salon otvoren je u maju 2019. godine.

Društvo

Kako su čvarci postali luksuz?

Decenijama unazad kraj godine bio je rezervisan za pripremu mesa za zimu, a 29. novembar sinonim za svinjokolj. U neku ruku i razumljivo. Dan republike bio je neradan, pa su mnogi to koristili da odrade ovaj veliki i važan posao koji im obezbjeđivao hranu do proljeća.

Danas je svinjokolj u onom starom smislu samo ponegdje očuvan, a čini se da od njega nisu ostali ni čvarci. Bar ne da su dostupni onima sa plićim džepom.

Kada sam bila baš mala, nisam znala šta se tačno slavi, ali sam znala da tog 29. novembra niko ne radi i da idemo na selo kod babe i dede. Na svinjokolju je uvijek bilo rođaka, komšija, prijatelja… Svi su pomagali da se posao što prije odradi, a ujedno su se i družili. Nije bilo potrebe da se zadaci striktno dijele. Ko god je znao i htio sekao je meso, slaninu, pravio kobasice, pekao roštilj ili kuvao gulaš…

E, ali čvarke nije mogao da prvi bilo ko. To su mogli samo deda i mama, jer su morali da budu “po našoj mjeri i ukusu”. Svi približno jednake veličine – mali, a hrskavi kada se otope. Da mogu da se “grickaju” onako u prolazu i bez hljeba. Kao što se danas grickaju čips ili smoki. Ni slučajno nisu smjeli da budu veliki i masni!

Osim što su svi koji su se zatekli na svinjokolju, tog dana jeli i pili, običaj je bio i da im se po nešto spakuje da ponesu kućama. Neko je dobio malo mesa, neko kobasicu, bilo je i onih koji su tražili kožuru, ali nijedan paket nije bio bez čvaraka! Jer, ko uopšte može da pojede tolike kilograme čvaraka, a i to je, iskreno, nekako bio najjeftiniji dio svinje.

U to vrijeme važilo je pravilo da “sirotinja” jede čvarke i koristi mast, dok je ulje rezervisano za one sa boljim primanjima.

Nema više Jugoslavije, a nema ni jeftinih čvaraka

Od tada je prošlo 30-ak godina. Stvari su se potpuno preokrenule. Nema više Jugoslavije, 29. novembar nije praznik, ljudi su se otuđili i sve se manje druže, a čvarke danas “sirotinja” teško da može da priušti.

Postali su delikates! Deluks roba! U trgovinama se mogu naći u pakovanjima od 100, 200, 300 grama… Pa tako u zavisnosti od toga da li se radi o “običnim” ili duvan čvarcima koštaju i do 20 KM po kilogramu. Nešto su jeftiniji na manifestacijama ili pijacama. Ali, gdje god da se prodaju, skuplji su od kilograma buta. I to, čak do tri puta!

To nekada nije bilo zamislivo, jer gotovo niko nije kupovao čvarke. Oni koji su ih imali dijelili su ih “šakom i kapom”. A od najsitnijih ostataka, koje niste mogli nikome da date (mi smo ih u kući zvali roždine) pravile su se pogačice sa čvarcima. Teško da bi danas neko ko ovaj delikates kupuje po paprenoj cijeni, bio spreman da ga iskoristi za pogačice.

Foto: NSonline

Slično je i sa mašću. I ona je u međuvremenu postala “zdrava”, pa za kilogram nerijetko treba izdvojiti i dvostruko više para nego za litar ulja.

Stručnjaci imaju objašnjenje za ovu pojavu. Tvrde da je razlog tome sve manji broj svinja, kao i činjenica da one imaju sve manje masnoće… Ipak, čini se da su i marketing i promocija učinili svoje. Jer, čim se nešto proglasi zdravim tražnja počne da raste… Dobri menadžeri to znaju da iskoriste i da zarade! A zašto i ne bi, kada ima onih koji su spremni da plate i nerazumne iznose, samo zato što je to stvar prestiža!

Čvarci se danas mogu kupiti novcem, ali ne i ono što je nekada išlo uz njih. Iskrenost, osjećaj za druge, prijateljstvo, drugarstvo, zajedništvo… To je neprocjenjivo i sve više nam fali! A upravo je to ono što je “sirotinju” s početka priče činilo bogatijom nego što su i ona i bilo ko drugi tada vidjeli.

Ko zna možda će za 30-ak godina opet doći neko novo vrijeme… I možda će se čvarci opet, nakon disnatora i druženja, naveliko i naširoko dijeliti po komšiluku… Do tada starijoj i srednjoj generaciji ostaju samo sjećanja na Dan državnosti zemlje koja više ne postoji i činjenicu da su istopljeni komadići svinjske masnoće nekada bili dostupni svima, a ne privilegija bogatih!

RTS

Nastavi čitati

Društvo

Evo za koliko bi poslije posta mogli da poskupe prasići u Srpskoj

Kilogram prasića žive vage prije Božićneg posta u Srpskoj je koštao 6,5 KM, a tokom ovog posta cijena će, zbog manje potražnje, biti u padu.

Međutim, već po njegovom završetku, cijene prasića u Srpskoj mogle bi da eksplodiraju, i dosegnu devet, pa čak i 10 KM po kilogramu.

Na ovo upozoravaju iz Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, naglasivši da to diktira situacija u kojoj je potražnja daleko veća od ponude.

– Dogodilo se nešto na što odavno upozoravamo, a to je da je Evropa obustavila izvoz prasadi prema BiH. Čak su vraćene i avansne uplate. Kriza je, naime, nastala i u EU koja prasiće iz domaće proizvodnje čuva za svoje građane, a mi smo urušili svoju proizvodnju. Ako nemate domaće sigurnosti u hrani, u problemu ste, što se dešava nama. Domaće vlasti su bile samouvjerene da se ovo ne može desiti u EU, a, evo, dešava se – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.

Ističe da bi tokom posta cijena kilograma žive vage mogla da bude oko šest, a već pred katolički Božić i Novu godinu i do 10 KM.

– Jednostavno, uvoza nema, a domaća proizvodnja je u strašnom deficitu. U periodu poslije posta, kod nas je ulazilo bar desetak šlepera prasadi, tako da je ponuda bila veća. Sad, niti ima uvoza, niti prasića iz domaće proizvodnje – poručuje Maljčić.

Srpska info

Nastavi čitati

Društvo

MIŠIĆEVA IMA PRIJEDLOG! Da se sistem plata u Srpskoj uredi kroz kolektivni ugovor

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je danas da je neophodno urediti sistem plata u Srpskoj kroz kolektivni ugovor, što će se raditi u narednom periodu.
“Na tragu smo da za to dobijemo podršku Vlade Srpske. Očekujem da to bude u najkraćem mogućem roku kako bismo izbjegli svaku vrstu manipulacije sa najnižim iznosom plate”, rekla je Mišićeva novinarima u Banjaluci nakon konsultacija sa mandatarom za sastav nove Vlade Srpske Radovanom Viškovićem.

Ona je dodala da je ambicija da se to uradi na najbolji način kako bi se obračunalo sa sivom zonom, sa davanjem dijela plate u koverti, te izrazila uvjerenje da će sindikat za ovo dobiti podršku svih poštenih poslodavaca.

“Oni koji isplaćuju plate u kovertama su nelojalna konkurencija poštenim poslodavcima i ukoliko dođemo do toga da se sistem plata uredi, gdje bi se koeficijent u zavisnosti od stručne spreme množio sa iznosom najniže plate, došlo bi se do plate koju bi trebao imati svaki radnik i uz rezultate rada”, navela je Mišićeva, dodajući da sindikat nema ambiciju da ograničava granicu iznosa plate.

Ona je izrazila očekivanje da će Višković u posljednjoj sedmici decembra saopštiti iznos najniže plate za iduću godinu.

Mišićeva je navela da je za sindikat bitno i uređenje Ministarstva rada i ko će biti resorni ministar, kao i mijenjanje određenih stvari u Inspektoratu Republike Srpske radi boljeg poštivanja radničkih prava i suzbijanja sive ekonomije.

Višković je danas, osim sa Savezom sindikata Republike Srpske, održao konsultacije i sa delegacijama Ujedinjene Srpske, Privredne komore, Udruženja poslodavaca, Udruženja penzionera Srpske.

Nastavi čitati

Aktuleno