Connect with us

Svijet

NJUJORK USVOJIO ZAKON Zabranjeno je nošenje oružja na javnim mjestima

Published

on

Od kandidata za dozvolu se zahtjeva da dokažu svoje streljačko umijeće i dostave svoje naloge na društvenim mrežama na uvid.

Zakon, usvojen u petak na vanrednoj sjednici parlamenta, prouzrokovan je važnom prošlonedjeljnom odlukom Vrhovnog suda SAD kojom su poništeni restriktivni njujorški zakoni o dozvolama za oružje, podsjetio je Rojters.

Vrhovni sud SAD je 21. juna, po prvi put saopštio da Ustav SAD štiti pravo pojedinca da nosi pištolj u javnosti za samoodbranu, što je značajna pobjeda pobornika prava na oružje u naciji koja je duboko podjeljena oko toga kako da se izbori sa nasiljem izazvanim vatrenim oružjem.

Presudom, donijetom sa 6 glasova za i 3 protiv, poništeno je ograničenje države Njujork na nošenje skrivenog pištolja izvan kuće. Sud je utvrdio da je zakonom, usvojenim 1913. godine, prekršeno pravo osobe na držanje i nošenje oružja“ prema Drugom amandmanu Ustava SAD. Lideri demokrata u Njujorku kritikovali su ovu odluku i sud, i poručili da će nasilje eskalirati ako bude više ljudi koji nose oružje.

Oni su se složili da moraju da promijene propise u vezi izdavanja dozvola kako bi se pridržavali presude Vrhovnog suda, ali su u toj promjeni nastojali da zadrže što više ograničenja u ime javne bezbjednosti, navodi Rojters. Guvernerka Njujorka Keti Hočul, demokrata koja je sazvala vanrednu sjednicu u parlamentu, saopštila je da su propisi o dozvolama za naoružanje u ovoj državi doveli do toga da Njujork ima petu najnižu stopu smrtnih slučajeva od oružja od 50 američkih država.

Zakonom koji je usvojen u petak precizirano je kao krivično djelo nošenje oružja na većem broju javnih mesta, uključujući vladine zgrade, medicinske ustanove, bogomolje, biblioteke, igrališta, parkove, zoološke vrtove, škole, fakultete, ljetnje kampove,rehabilitacione centre, skloništa za beskućnike, staračke domove, javni prevoz uključujući njujorški metro, mjesta na kojima se konzumira alkohol ili marihuana, muzeje, pozorišta, stadione i druga mjesta, biračka mjesta i Tajms skver, navodi Rojters.

Republikanski poslanici su se žalili da zakon, koji treba da stupi na snagu 1. septembra, ograničava pravo na nošenje oružja u odnosu na druga ustavna prava, kao što su sloboda govora i vjeroispovesti. Nacionalno udruženje vlasnika oružja, uticajna grupacija čija je lokalna filijala bila vodeći tužilac u slučaju pred Vrhovnim sudom, nazvala je zakon Njujorka “flagrantnim kršenjem“ presude i stvaranjem više prepreka za prava Njujorčana na samoodbranu, što ukazuje da bi zakon uskoro mogao da bude osporen pred sudom, prenosi Rojters.

U desetinama masovnih pucnjava u SAD proteklih godina su stradale stotine ljudi. U poslijednjim najvećim pucnjavama, 19 učenika i dvije nastavnice ubijeni su 24. maja u osnovnoj školi u Juvaldeu u Teksasu, a 10 ljudi je ubijeno 14. maja u jednoj prodavnici u Bafalu, u Njujorku.

 

Nastavi čitati

Svijet

BUKNUO PLAMEN Zapalio cigaretu dok je točio gorivo (VIDEO)

Published

on

By

Jedan Rus izvadio je  cigaretu i upaljač dok je točio gorivo što je momentalno izazvalo veliki plamen koji je zahvatio njegov automobil.

Vozač panično sklanja crijevo, ulazi u auto i odlazi na sigurno.

Srećom, plamen nije zahvatio rezervoar, jer bi došlo do eksplozije, prenosi Glas Srpske.

Izvor: Srpskainfo.com

Nastavi čitati

Svijet

“Njemačka očajnički traži radnike”

Published

on

By

Bilo da se radi o industriji, bolnicama ili zanatu, manjak radne snage je sve veći problem u Njemačkoj, piše Dojče vele i ocjenjuje da priliv radnika iz inostranstva ne funkcioniše kao što se zamišljalo.

– Imao bih sto za Vas, ali nažalost nema ko da Vam kuva – rekao je vlasnik jednog restorana u telefonskom razgovoru, navodi njemački medij uz opasku da nije riječ o šali, jer u cijeloj Njemačkoj nema dovoljno kuvara, kuvarskih pomoćnika i konobara.

Radna snaga, dodaje dalje, nije problem samo u ugostiteljstvu.

– Vozovi se ukidaju, jer nema dovoljno mašinovođa. Na aerodromima se gomilaju koferi, jer nema ko da ih pretovara. Na bezbjednosnim kontrolama ljudi gube živce, jer zbog predugih redova ne stižu do svojih aviona. Obdaništa povlače svoje potvrde o prijemu djece, jer nema dovoljno vaspitača – konstatuje Dojče vele.

U anketi njemačke Industrijske i trgovinske komore, koja zastupa interese više miliona preduzeća, 56 odsto firmi se žali da nema dovoljno radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 profesija, a još 122 zanimanja su pod posebnom prismotrom. U prosjeku prođe osam mjeseci dok neki starački dom ne nađe njegovatelja. Građevinske firme prosječno čekaju pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani konkursi za više od 1,7 miliona slobodnih radnih mjesta, navodi Dojče vele.

– Prije pet do deset godina smo se oglašavali samo u reklamama, da bismo prodali naše usluge. Danas plaćamo oglase u medijima svih vrsta da bismo našli radnike – žali se Markus Vinter, direktor firme IDS u Baden-Virtembergu koja iznajmljuje radnike svih profila. Firma ima oko 750 zaposlenih i potrebno joj je osoblje u više od 20 zanimanja, od bravara do molera, od vozača viljuškara do vozača kombija za isporuku pića.

Manjak radne snage nije iskrsao iznenada.

– Sada smo u relativno dramatičnoj situaciji koju smo već odavno predvidjeli – kaže Herbert Briker, profesor na Institutu za tržište rada i izučavanje zanimanja u Nirnbergu. Prema njegovim zapažanjima, sada se jasno primjećuju demografske promjene.

Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci poput Brikera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam miliona radnika.

To je ogromna rupa. Da bi se ona popunila, potrebno je da u Njemačku dolazi, i u njoj ostane, oko 400.000 doseljenika godišnje. Dojče vele predočava da se misli na doseljenike iz zemalja van Evropske unije. Stručnjaci sa akademskim obrazovanjem od 2012. mogu da dolaze u Njemačku zahvaljujući takozvanoj “plavoj karti EU”.

U tekstu se napominje da je 2020. na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti. Ali, on ne djeluje kao što se očekivalo.

Herbert Briker govori o razočaranju i podsjeća da je 2020. u Njemačku došlo 30.000 radnika iz inostranstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20.000 radnika.

Njemačka vlada sada hoće da reformiše zakon tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svjedočanstvo – njima bi trebalo pružiti mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate.

Njemačka je ranije mnogo polagala na “jednaku vrijednost” diploma. To vrijeme je prošlo – sada će prilikom zapošljavanja firme slobodno procjenjivati da li je neko podesan ili ne, a diploma će biti u drugom planu.

Stvari će se u praksi, međutim, i dalje odvijati uz velike teškoće. Čak i sa radnim ugovorom u džepu, i dalje je teško dobiti termin za vađenje vize u njemačkoj ambasadi, kaže advokatica Betina Ofer, koja savjetuje preduzeća koja hoće da zaposle radnike iz inostranstva, i dodaje da provjera zahtjeva traje mjesecima.

– Vlasti stalno gaje sumnje da moji poslodavci hoće nekako da prošvercuju strance u Njemačku i neće da shvate da poslodavci traže radnu snagu. Јoš uvijek je potrebno boriti se protiv takvog stava i potrebna nam je promjena paradigme. Svaki radnik koji nam dođe je dobitak za našu zemlju – zaključuje Betina Ofer.

Nastavi čitati

Svijet

Tajanstveni oblici života naseljavaju vulkanske pećine na Havajima

Published

on

By

Na ostrvu Havaji, naučnici su nedavno pronašli čudesnu zbirku do sada nepoznatih mikroba koji uspijevaju u geotermalnim pećinama, na stalaktitima od lave i u vulkanskim otvorima.

Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i mogu se naći skoro svuda, čak i u hladnim vulkanskim pećinama koje više liče na marsovske predjele.

Ove podzemne strukture na Havajima nastale su prije 65 i 800 godina i u njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. U njima se mogu naći i toksični minerali i gasove. Ipak, havajske pećine od lave su prepune naslaga mikroba.

Uzorci ovih naslaga, uzeti između 2006. i 2009, a zatim ponovo između 2017. i 2019. godine, otkrivaju još više jedinstvenih oblika života nego što se očekivalo. Kada su istraživači sekvencirali 70 uzoraka za jedan gen RNK, koji se obično koristi za identifikaciju mikrobne raznolikosti, nisu mogli da uporede nijedan rezultat sa poznatim rodovima ili vrstama, barem ne sa visokom pouzdanošću.

“Ovo ukazuje da su u pećinama nastali nedovoljno istraženi različiti ekosistemi”, pišu autori studije, prenosi Sajens alert.

Za nauku potpuno nepoznate vrste

Mikrobi, poslije biljaka, čine većinu biomase naše planete i skoro svu biomasu u dubokoj Zemljinoj površini. Ipak, pošto su ovi organizmi tako sićušni i žive u tako ekstremnim okruženjima, naučnici su ih godinama previđali.

Posljednjih godina, naučnici su se više posvetili proučavanju pećinskih mikroba jer opstaju u sredinama koje su veoma slične onima na Marsu. Ali još je dug put do toga.

Nedavne procjene upućuju da je 99,99 odsto svih vrsta mikroba ostalo nepoznato, što je dovelo do toga da ih pojedini naučnici nazivaju “tamnom materijom”.

Novo istraživanje sa Havaja potvrđuje tezu koliko su ovi oblici života nejasni nauci.

Čudni oblici života

Raznovrsnost mikroba među lokacijama bila je ogromna. U otvorima koji su stari između 500 i 800 godina nađene su mnogo raznovrsnije populacije mikroba nego na geotermički aktivnim mjestima ili na onima koja su nastala prije manje od 400 godina.

Dok su ove starije lokacije bile raznovrsnije, mlađe i aktivnije lokacije uzoraka imale su složenije interakcije mikroba, vjerovatno zbog manje raznolikosti. Čini se kako mikrobi moraju da sarađuju međusobno kako bi opstali.

Istraživači pretpostavljaju da je potrebno neko vrijeme da mikrobi kolonizuju vulkanske bazalte, a kako se okruženje oko njih mijenja, mijenja se i struktura njihove zajednice. U hladnijim pećinama, na primjer, proteobakterije i aktinobakterije su zastupljenije.

“Ovo nas dovodi do pitanja, da li ekstremno okruženje pomaže u stvaranju interaktivnijih mikrobnih zajednica, sa mikroorganizmima koji više zavise jedni od drugih”, pita se mikrobiolog Rebeka Preskot sa Univerziteta Havaji u Manoi.

“I ako jeste, šta je to u ekstremnim okruženjima što doprinosi da se ovo dogodi?”

U mlađim pećinama od lave, mikrobi su težili da budu udaljeniji. Ovo sugeriše da je konkurencija jača sila u oštrijim okruženjima, i da ona smanjuje šanse da blisko srodne vrste žive jedna pored druge.

Oštra konkurencija u borbi za opstanak

Nekoliko klasa bakterija, kao što su hlorofleksi (Chloroflexia) i acidobakterije (Acidobacteria), postojale su na skoro svim mjestima, bez obzira na starost.

Čini se da su ovi mikrobi ključni igrači u svojim zajednicama. Autori ih nazivaju “čvorištem” jer spajaju druge mikrobe.

Moguće je da hlorofleksi mogu da obezbijede izvore ugljenika u ekosistemu iskorišćavanjem svjetlosne energije u relativno mračnim uslovima.

Ali, za sada, to su samo nagađanja. Pošto je samo jedan gen djelimično sekvencioniran u studiji, Preskotova i njene kolege ne mogu da kažu koja je uloga određenog mikroba u njihovoj podzemnoj zajednici.

“Sve u svemu, ova studija pomaže da se ilustruje koliko je važno proučavati mikrobe u ko-kulturi, umJesto da ih uzgajamo u laboratoriji (kao izolate)”, kaže Preskotova.

“U prirodi, mikrobi ne rastu izolovano. Umjesto toga, oni rastu, žive i stupaju u interakciju sa mnogim drugim mikroorganizmima u moru hemijskih reakcija sa drugim mikrobima. To onda može promijeniti njihov genski izraz, utičući na ono što su njihovi zadaci u zajednici”, zaključuje mikrobiološkinja.

Rezultati istraživanja Bacterial Phylogenetic Structure and Consortia in Hawaiian Lava Caves and Fumaroles objavljeni su u Frontiers in Microbiology.

(RTS)

Nastavi čitati

Aktuleno