Connect with us

Društvo

Novinari nikad neće pristati na kriminalizaciju klevete

Jedino rješenje koje je za novinarsku zajednicu u Srpskoj prihvatljivo jeste da kleveta i uvreda uopšte ne uđu u Krivični zakonik Republike Srpske.

To su za “Nezavisne novine” poručili novinari iz Srpske, govoreći o predstojećoj dvomjesečnoj javnoj raspravi koja će uslijediti nakon što je Narodna skupština Republike Srpske u četvrtak usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazeera Balkansa, kaže da niko nije protiv uređenja javnog prostora i izražavanja, ali se to, dodaje, ne radi krivičnim zakonikom.

“Dakle, zahtjev je i dalje da Vlada odustane od dalje procedure kad je riječ o ovom nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika. Ako budemo na javnoj raspravi, to će biti ono što ćemo reći. Kriminalizacija klevete nas vraća više od 20 godina unazad. Imamo Zakon o zaštiti od klevete, koji političari naročito koriste. Imamo ‘grubo vrijeđanje’ u Zakonu o javnom redu i miru i čak i u Krivičnom zakoniku. Dakle, grubo vrijeđanje je već krivično djelo”, ističe Smiljanićeva za “Nezavisne novine”.

Snežana Mitrović, novinarka televizije N1, kaže da je, za početak, neophodno odustajanje od usvojenog nacrta.

“Ukoliko žele pokazati dobru volju, vratiti povjerenje, moraćemo sve iz početka. Potrebno je donijeti set medijskih zakona koji su i u EU uslovi, pa tek onda pričati o Krivičnom zakoniku. Sporno je sve, od dualizma zakona do kazni i ogromne diskrecione slobode tužilaca”, navela je Mitrovićeva za “Nezavisne novine”.

Goran Dakić, novinar “Oslobođenja”, kaže da na ovakav nacrt zakona novinari nikada ne treba da pristanu.

“Nema pregovaranja sa Dodikom, jer ko god pregovara sa Dodikom, to čini zato što to Dodiku tako odgovara, a ne njegovom ‘partneru’. Čak i ako se eliminiše prva poznata, a to je lider SNSD-a, ostaje nam traljav, neprecizan i diskriminatorski zakon koji će da puca u slobodu i mišljenja i govora. Stanje u medijima se mora poboljšati, u to nema nikakve sumnje, ali kriminalizacija klevete i uvrede nije način da se to uradi”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

Prema mišljenju Slobodana Popadića, novinara “EuroBlica” i portala “Srpskainfo”, ukoliko novinarska, odnosno medijska zajednica bude učestvovala u javnoj raspravi, ne smije ići ispod toga da iz zakona bude izbačeno poglavlje koje se odnosi na krivična djela protiv časti i ugleda.

Kako Popadić dodaje, kriminalizaciji klevete, uvrede i ostalog što to poglavlje predviđa, nije mjesto u Krivičnom zakoniku RS, ni u kom obliku.

“Razloge smo obrazložili u proteklom periodu i nema prostora da ih ponavljamo. Postoji mogućnost da Vlada RS utvrdi izmjene i dopune postojećeg Zakona o kleveti, a nikako da djeluje putem Krivičnog zakonika na način da to može da dovede do gušenja javne riječi i gašenja medija. Osim što je to nedemokratski čin, takav potez bio bi nespojiv sa kandidatskim statusom i uslovima koje EU postavlja, a koje BiH, navodno, želi da ispuni na tzv. evropskom putu”, kaže Popadić.

Novinar “Nezavisnih novina” Dejan Šajinović ističe da novinarska zajednica, zarad slobode javnog govora i izražavanja, ne može i ne smije popustiti i mora insistirati na tome da se kriminalizacija ne može naći u ovom zakonu.

“Ovo je važno, ne samo zbog medija i novinara, nego i zbog svakog građanina Republike Srpske koji bi se sutra mogao naći pod udarom ovog represivnog zakona samo zato što je izrazio neko svoje mišljenje koje se možda neće svidjeti nekome na vlasti”, ističe Šajinović.

Evropska unija pozvala je Republiku Srpsku da povuče izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske koje su izglasane na sjednici Narodne skupštine RS (NS RS) i osigura punu zaštitu slobode izražavanja i medija.

“Ta odluka je nesporno korak u pogrešnom smjeru sa užasavajućim efektom na slobodu medija u Republici Srpskoj, dok istovremeno dovodi u pitanje stratešku opredijeljenost vladajućih stranaka u Republici Srpskoj za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji”, stoji u saopštenju EU.

Oglasio se i Oliver Varheji, komesar za proširenje Evropske komisije, koji ističe da je za žaljenje to što je Narodna skupština Republike Srpske glasala za amandmane kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu.

“Ovo je korak u pogrešnom pravcu. EU poziva RS da povuče amandman kako bi se osigurala sloboda izražavanja i medija”, napisao je Varheji.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno