Connect with us

Društvo

Novo rukovodstvo Agencije za lijekove BiH čekaju stari problemi

Manjak zaposlenih stručnih kadrova i loš materijalni status radnika problemi su koji godinama “guše” Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, a na njima će, kako kažu iz sindikata ove ustanove, morati da radi novo rukovodstvo ove ustanove, čiji je postupak izbora još u toku.

Takođe, sindikat smatra da bi nova uprava trebalo da insistira i na promjeni statusa Agencije, koji bi značio da ona ubuduće funkcioniše kao samostalno regulatorno tijelo, a ne da politika upravlja njome, kao što je to sada slučaj.

Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata Agencije, kaže za “Nezavisne novine” da svi sektori unutar ove ustanove imaju nedostatak radnika, a da nadležni godinama unazad ne obraćaju pažnju na njihova upozorenja o tome da je neophodno izmijeniti Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta.

“Mi imamo stalni problem sa prijemom stručnih ljudi, ljekara, farmaceutskih tehničara, analitičara… Pravilnik je donesen davno, a nikada nije doživio svoju izmjenu. Zašto nije, ja ne mogu dati odgovor. Mi smo se zaustavili na 103 radnika. Neko je u Vijeću ministara BiH odlučio da nam trebaju 103 čovjeka i tako je ostalo do danas. Trenutna sistematizacija ne može pratiti sve nadležnosti Agencije koje se u ovom trenutku iziskuju”, pojašnjava Rustemović.

On tvrdi da su problemi sa nedostatkom radnika posebno izraženi u prethodne dvije godine, jer su mnoga radna mjesta ostala upražnjena zbog odlaska ljudi u penziju, lošeg materijalnog statusa, pa čak i smrti.

“Nekad se po automatizmu popunjavalo radno mjesto, a mi to nismo uradili. Ipak, zadnjih dana se desilo da imamo popunjavanje tih pozicija, konkursi su raspisani. Da li se sada nekom žuri ili ne, ja ne znam, ali znam da je i dalje u određenim sektorima Agencije neophodno zapošljavanje. Ali, činjenica je da u ovom trenutku u radnom odnosu nemamo taj predviđeni broj od 103 radnika”, navodi Rustemović.

Od novog rukovodstva Agencije predstavnici radnika očekuju da rade i na promjeni statusa ustanove, a za takvo nešto, tvrde, postoje valjani razlozi.

“Agencija za lijekove BiH pravi novac. Godišnje zarađuje oko 15 miliona KM. Zato smatram da bi morala da ima drugačiji tretman, jer ovdje rade ljudi koji kontrolišu vakcine, lijekove itd. Agencije u okruženju su Regulatorno tijelo, i ova agencija je to po svojoj formi, ali nikada nije zaživjela kao takvo tijelo, što bi značilo da samostalno odlučuje o svom budžetu, jer zarađuje novac i logično je da sama planira prijem ljudi, edukacije, opremu i slično. Ovo je agencija pacijenata, a ne nikoga od nas. A najmanje treba da bude agencija politike, ona treba da doživi svoju samostalnost”, ističe Rustemović.

Da je Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH neophodna nezavisnost u radu, prvenstveno po pitanju uplitanja politike, saglasan je i Aleksandar Zolak, još aktuelni direktor ove ustanove.

“Sav normalan svijet uređen je na taj način. Jer, u svim ‘normalnim’ zemljama su ove agencije nezavisne. Naravno da politika uvijek mora da ima nadzor nad radom, ali ovo što je Agencija zbog politike prinuđena da na neki način trpi, dovelo je do toga da Agencije ima više na papiru nego što je ima na terenu”, kaže Zolak za “Nezavisne novine”, potvrđujući da imaju problem sa manjkom zaposlenih.

“Agencija čak ima manji broj ljudi nego prije 13-14 godina kada je osnovana, dok se u međuvremenu posao udvostručio. Rijetke su situacije u kojima se sve politike koje vrše vlast na nivou BiH mogu dogovoriti oko osnovnih stvari. Sve su to razlozi zbog čega Agencija jedino može da funkcioniše kao nezavisna, i da radi sve one nadležnosti koje joj je država povjerila”, naglašava Zolak.

“Kada postoji volja, to se može riješiti praktično u par mjeseci. Ali za volju ne mogu pomoći, jer sve što je izgledno u BiH na kraju ne bude”, zaključio je Zolak.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno