Connect with us

Društvo

OPET POTRAŽNJA za radnicima sa zapadnog Balkana

Reklamni prostor


Vlada Njemačke na jesen planira ponovo olakšati zakone i pravila o useljavanju stranih radnika, a najavila je i proširenje Pravila za zapadni Balkan, kojim je olakšano doseljavanje nekvalifikovane radne snage u Njemačku.

Kako pišu njemački mediji, Vlada već ima nekoliko radnih verzija u opticaju kada je u pitanju ne samo Pravilo, već i Zakon o doseljavanju kvalifikovane radne snage. Sve verzije predviđaju, barem sudeći po pisanju njemačkih medija, olakšavanje kriterijuma i za nekvalifikovane i za kvalifikovane radnike, posebno kada su u pitanju zanimanja tehničke i stručne srednje spreme, poput električara, kuvara, vozača ili medicinskog osoblja.

Njemački mediji takođe pišu da su poslodavci zadovoljni činjenicom da sada mogu lakše do radne snage, ali da smatraju da do sada usvojene mjere nisu dovoljne. Primjera radi, kako ističu u Udruženju njemačkih poslodavaca, nisu zadovoljni planovima Savezne vlade da se manjak kvalifikovane radne snage do 2026. godine smanji na “samo” 240.000 radnika, u odnosu na pola miliona, koliko je iznosila prethodna procjena.

Njemački privredni list “Handelsblatt” piše da Olaf Šolc, njemački kancelar, Pravilo za zapadni Balkan planira ne samo olakšati, nego i proširiti na dodatne zemlje.

“Iz Vladinih krugova ističu da je ovaj instrument izazvao veliki interes i kod preduzeća i kod radnika iz zemalja zapadnog Balkana”, navodi “Handelsblatt”.

Hubertus Hajl, savezni ministar rada Njemačke, u skicama je najavio kako bi trebalo da izgleda paket mjera koji će biti usvojen na jesen, a koji će sadržavati i strategiju kako privući još veći broj radnika u Njemačku.

Hajl je u intervjuu dnevnim novinama “Bild am Sontag” najavio da će radnici s odgovarajućom strukom za useljavanje u Njemačku dobiti “kartu šanse”, dokument s kriterijumima, a karta će uključivati i mogućnost napredovanja i dodatnog obrazovanja na radnom mjestu i pri firmama. Kako je istaknuto, četiri osnovna kriterijuma obuhvataju diplomu o završenom obrazovanju zemlje porijekla, radno iskustvo od najmanje tri godine u branši, sertifikat o znanju njemačkog ili dozvolu privremenog boravka i starost ispod 35 godina. Kako je rečeno, “kartu šansi” može dobiti osoba koja ispuni barem tri od četiri kriterijuma.

Njemački magazin “Spiegel” ističe da je njemački IFO institut objavio studiju po kojoj se u julu čak 49,7 odsto preduzeća požalilo da imaju problem s manjkom radne snage jer ne mogu naći radnike.

“Prema riječima Hansa Petera Volzajfera, predsjednika Komore zanatlija, u Njemačkoj nedostaje najmanje četvrtina miliona kvalifikovanih zanatlija. Svake godine ostane prazno između 15.000 i 20.000 mjesta za obuku kvalifikovanih radnika”, navodi “Spiegel”.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, za “Nezavisne” kaže da će nove mjere Njemačke, posebno kad je u pitanju kvalifikovana radna snaga, izazvati novi udar na privredu u RS i BiH.

“Nažalost, odlazi nam najbolji dio radne snage. Ovakva liberalizacija u Evropi će sigurno dovesti do toga da će se privreda RS suočiti s mnogo većim problemima. Plate jesu jedan od elemenata zbog kojeg ljudi odlaze, ali nisu jedini. Odlaze nam ljudi s rukovodećih pozicija i dobro plaćenih poslova. Moramo se zapitati zašto je to tako. Vjerovatno su političko stanje u BiH, odnosi i neizvjesnost faktori koji tjeraju ljude. To nije dobro ni za privredu ni za državu”, kaže on.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da mnogo ljudi s dobrim platama diže ruke i odlazi, a glavnog krivca vidi u političarima.

“Čini mi se da je većina svjesna da se proces iseljavanja odavde ne može zaustaviti, pitanje je samo da li će ga izborni rezultati ubrzati. Još kad imate otvorena vrata za zaposlenje u sređenim državama gdje vam ne traže člansku kartu partije i ne broje krvna zrnca, gotovo da ste pred kapitulacijom”, ističe ona.

Društvo

Delegacija BiH u Beču iskazala neslaganje sa odlukom Hrvatske o Trgovskoj gori

Reklamni prostor


Delegacija Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH danas je u Beču na plenarnoj sjednici Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) iskazala neslaganje sa namjerama Hrvatske da gradi skladište radioaktivnog otpada na Trgoskoj gori i zatražila da preispita ovu odluku.
Zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH Zoran Tešanović rekao je Srni da je predložena mogućnost traženja zajedničkog rješenja sa vlastima Slovenije na lokaciji Nuklearne elektrane “Krško”.

Tešanović, koji prisustvuje sjednici Generalne konferencije IAEA u Beču, naveo je da je u izjavi delegacije BiH istaknuta posebna zahvalnost IAEA za podršku institucijama u BiH kroz tehničku saradnju, u obliku edukacije, ali i kroz veliku pomoć u neophodnoj opremi, kao što je CT uređaj nedavno doniran bolnici “Srbija” u Kasindolu.

“Ocijenili smo značajnom i našu ulogu u aktivnostima Evropsko-centralnoazijske mreže za radijacionu i nuklearnu sigurnost, gdje BiH predsjedava Radnom grupom jedan, `Unapređenje radijaciona infrastrukture`”, rekao je Tešanović.

Generalna konferencija IAEA u Beču je iskorištena za održavanje i niza drugih važnih sastnaka, a jedan od najznačajnijih je bio sastanak regulatornih agencija za radijacionu sigurnost zemalja jugoistočnog Balkana.

“Ovo je bila odlična prilika da se razgovara o regionalnoj saradnji u ovoj oblasti, kao i da se otvori niz razgovora o drugim, međusobno važnim pitanjima. Sastanak je bio vrlo uspješan, a dogovoreno je da BiH bude domaćin sljedećeg ovakvog sastanka već u prvom kvartalu 2023. godine”, dodao je Tešanović.

Zasjedanju Generalne Konferencije u Beču prisustvuju predstavnici više od 180 zemalja.

Nastavi čitati

Društvo

Voda odnijela most u naselju Debeljaci

Reklamni prostor


Usljed obimnih padavina, koje su se izlile u Ulici Diane Budisavljević u naselju Debeljaci, došlo je do urušavanja mosta, odnosno njegovim urušavanjem stvorena je ogromna rupa, koja ugrožava bezbjednost mještana ovog dijela grada.
Naime, od urušavanja mosta je prošlo 20 dana, ali iako su nadležni postavili traku za oznaku opasnosti, još se čeka sanacija.

Radi se o glavnoj ulici ovog naselja, te kako kaže Dejan Štrbac, član Savjeta ove MZ, za “Nezavisne”, ovuda dnevno prođe i do 2.000 ljudi kao i veliki broj djece na putu za školu.

Kako je Štrbac objasnio, padavine su prouzrokovale rušenje mosta, a dio mosta je odnijela voda.

“Odnesena je ograda mosta, na mjestu gdje je bio most su ostale velike rupe, a kao posljedica ovoga došlo je i do propadanja puta”, ističe Štrbac.

Kako dodaje, nadležna gradska odjeljanja i inspekcije su izlazile na teren, označile trakom mjesto gdje je most bio, ali prema njegovim riječima, poslije toga nije ništa sanirano.

“Ovo predstavlja najveću opasnost za djecu koja ovdje prolaze kada idu u školu, a ako se ovo ne riješi može doći i do obustavljanja saobraćaja”, kaže Štrbac.

Kako je kazao jedan mještanin Debeljaka, pri urušavanju mosta jednu stranu je odnijela voda koja teče asfaltom kada pada kiša.

“Ovdje je prije bio odvodni kanal, koji je vodu odvodio do potoka, ali kada se radio vodovod njega je samo zatrpao izvođač radova, tako da sada voda teče saobraćajnicom”, kazao je on.

Ovdje se, prema njegovim riječima, javlja još jedan problema, a to je mogućnost nastanka klizišta.

“Ovim problemima su ugroženi đaci koji svaki dan idu u školu, zatim gradski autobus na liniji 3B, ali i ostala vozila jer na tom potezu ima više od 500 domaćinstava”, kazao je on.

Sa druge strane, iz grada najavljuju rješenje ovog problema, jer, kako kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer, most će u dogledno vrijeme biti saniran.

“Inspekcija je odmah izašla na teren, nakon čega je obaviješteno nadležno odjeljenje, tako da u zavisnosti od dinamike rada možemo očekivati sanaciju”, zaključuje Kresojević.

Foto: Saša Čavrag
bl-portal

Nastavi čitati

Društvo

DOBRODOŠLI U BOSNU! Direktor i profesori namiještali konkurs u školi

Reklamni prostor

Opštinski sud u Tuzli donio je prvostepenu presudu u krivičnom postupku protiv Jasenka Smajića, Omera Delalića i Adise Mehić iz Tuzle, kojom su proglašeni krivim za namještanje zaposlenja jednoj osobi u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli.

Kako je navedeno u presudi Opštinskog suda, spomenuti trojac proglašen je krivim jer su 31. avgusta 2018. godine, radeći kao odgovorne osobe u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli i to Smajić kao direktor, a Delalić i Mehić kao profesori, te zajedno kao članovi komisije za provođenje intervjua u postupku zapošljavanja u školi, postupili suprotno svojim ovlaštenjima.

Oni su, kako je pojašnjeno, postupili suprotno ovlaštenjima u namjeri da jednoj kandidatkinji pribave korist u vidu zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme, kao i da teže povrijede prava drugih kandidata koju su konkurisali za istu poziciju.

“Naime, obavljajući konkursnu proceduru imenovani nisu proveli razgovor sa ostalim kandidatima, a u zapisnik sa intervjua je lažno prikazano da su kandidatkima tom intervjuu postavili po tri stručna pitanja, iako su znali i bili svjesni da to nije bio slučaj, niti su kratko obrazložili dodijeljeni broj bodova, na koji način su kandidatkinjama koje sve imaju završenu VSS, dodijeli bodove u razmjeru od 1,5-2,5 boda dok su kandidatkinji koja ima završenu srednju stručnu spremu, dodijeli maksimalna 3 boda, čime su teže povrijedili prava ostalih kandidatkinja, jer su ih onemogućili da ravnopravno učestvuju u konkursnoj proceduri i na koji način su jednu kandidatkinju stavili u povoljniji položaj na rang listi kandidata, a temeljem koje liste je 5. septembra 2018. godine, direktor škole donio odluku o prijemu kandidata u radni odnos kao Saradnika za ekonomsko-finansijske poslove na puno i neodređeno radno vrijeme, pribavivši joj na taj način korist u vidu zasnivanja radnog odnosa i prava iz radnog odnosa na neodređeno vrijeme”, navedeno je iz Opštinskog suda u Tuzli.

Spomenutim osobama je za počinjeno krivično djelo izrečena uslovna osuda.

“Smajiću je utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, a Delaliću i Mehić kazne zatvora od po šest mjeseci, s tim da je određeno da se ta kazna neće izvršiti, ako imenovani za vrijeme od dvije godine, po pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo”, navedeno je iz suda, piše Klix.

Smajiću je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja dužnost direktora u Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli, kao i svim drugim osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, u trajanju od dvije godine. S obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna, stranke će imati pravo na žalbu.

   
Nastavi čitati

Aktuleno