Connect with us

Društvo

Osnovne namirnice plaćamo 170 KM više

Cijene nekih od najosnovnijih životnih namirnica neophodnih za mjesečno “preživljavanje” jedne prosječne porodice u Srpskoj, poput mlijeka, ulja, hljeba, jaja, mesa i povrća, porasle su, zbirno gledajući, za oko 100 maraka u posljednjih godinu dana, odnosno za 170 maraka ako se uporede cijene sa kraja 2020. i 2022. godine.

Pokazuju ovo podaci do kojih je došao “Glas Srpske” u analizi, odnosno matematičkoj računici, urađenoj samo na šest “ključnih” namirnica bez kojih se život jednog domaćinstva nikako ne može zamisliti, pri tome kalkulišući i praveći ovu računicu i uzimajući zvanične statističke podatke, s pretpostavkom da jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj minimalno potroši, recimo, 30 hljebova dnevno, 12 kilograma mesa, od čega najviše piletine, 10 litara mlijeka, 40 jaja i 30 kilograma raznog povrća: krompira, paradajza, paprike, luka…

Kada se podvuče crta, može se vidjeti da je za pomenutih šest prehrambenih stavki, na mjesečnom nivou, krajem 2020. bilo potrebno izdvojiti 237 maraka, godinu dana kasnije 330, a krajem prošle i početkom ove godine čak 410 maraka, što je rast od oko 70 odsto.

Ukoliko to uporedimo sa kretanjem prosječne plate u posmatranom periodu, a ona je 2020. iznosila 956, a početkom ove godine 1.217 maraka, proizlazi da je samo rast cijena pomenutih šest namirnica “pojeo” većinu od 260 maraka, koliko je iznosio rast plata u posljednje tri godine, odnosno više od 60 odsto ovog povećanja.

Prema riječima Banjalučanke V. Z., ona i suprug sve teže izlaze na kraj sa svim poskupljenjima jer, kako je pojasnila, s penzijom od 580 maraka svaka kupovina postaje noćna mora.

– Pojedini tržni centri imaju ponedjeljkom sniženja za penzionere. Koristim to, ali i akcije koje se s vremena na vrijeme organizuju. Ali, i pored toga, suprug i ja smo prinuđeni da režemo troškove gdje god možemo, pa čak i na hrani. Kada platimo režije i kupimo lijekove, malo toga ostane. Kupuje se samo ono najosnovnije, ali bukvalno, i to u manjim količinama nego do sada. Da nije djece, stvarno ne znam kako bismo preživjeli sve ovo, jer je ovo stvarno postalo puko preživljavanje. Jedne cijene danas, sutra druge i tako u nedogled. Ono što me brine jeste što se ovim poskupljenjima ne vidi kraj – kaže ova ogorčena Banjalučanka.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora Murisa Marić kaže da, iako je došlo do određenog rasta penzija i plata, on ne može pratiti rast cijena hrane, ali ni ostalih komunalnih usluga.

Navodi da su zbog toga promijenjene i potrošačke navike građana, te se tako sve više kupuju, uslovno rečeno, jeftiniji proizvodi. Kako je pojasnila, ne gleda se na kvalitet, nego se kupuje ono što je dostupno i pristupačno količini novca, odnosno kućnom budžetu jednog domaćinstva.

Da je ovaj rast cijena uticao na kupovnu moć građana, ukazuju i posljednji podaci koji govore da je, nakon što je proteklih godina bio evidentan rast potrošnje u maloprodaji, u međuvremeni došlo do velikog pada, što je, kako ističu pojedini analitičari, rezultat ogromnog rasta cijena, ali i posljedica nedostatka značajnije pomoći građanima.

Iako je Vlada Srpske uvela ograničenja trgovinskih marža za neke od pomenutih namirnica, očigledno je da ih mnogi trgovci ne poštuju, o čemu svjedoči i podatak da je samo tokom prošle godine izrečeno oko pola miliona maraka kazni. To očigledno nije spriječilo mnoge da nastave sa ovom praksom podizanja cijena, jer su pojedini trgovci procijenili da im je isplativije platiti kaznu, nego spustiti cijene, što dobrim dijelom rade i trgovci naftnim derivatima.

Statistika

Da je došlo do značajnog rasta cijena hrane, ali i troškova života, ilustruju i podaci koje na mjesečnom nivou objavljuje Savez sindikata Srpske, a vezani su za kretanje vrijednosti potrošačke korpe. Prema njihovim podacima za januar 2023. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosila je 2.404 marke, od čega se na prehranu odnosilo 44 odsto, odnosno 1.068 maraka, što je za 273 marke više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno 340 KM ukoliko napravimo poređenje s početkom 2020. godine.

Francuska

Velika inflacija potresa i većinu evropskih zemalja, u kojima su cijene nekih osnovnih životnih namirnica, poput mlijeka i voća, porasle više nego ikad. U Francuskoj su se zbog toga predstavnici vlasti dogovorili s vlasnicima lanaca supermarketa da se kupcima uvedu “najniže moguće cijene” u periodu od tri mjeseca, za artikle koje će sami odabrati.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno