Connect with us

Region

Ovo je 5 ključnih tema sa pregovora Vučića i Kurtija u Ohridu

Dogovor predsjednika Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija uz posredstvo EU na Ohridu iznjedrio je pet ključnih tema koje će u velikoj mejri odrediti rješavanje kosovskog pitanja.

Zašto nije bilo potpisa, zbog čega je važna Zajednica srpskih opština, koje teže stvari čekaju Srbiju u daljim pregovorima, da li smo na evropskom putu i ima li rokova za implementaciju dogovorenog, to su pet pitanja koja su se iskristalisala nakon subotnjeg sastanka i na koje će se tražiti odgovori u narednom periodu?

Nakon 12 sati razgovora Vučić i Kurti su se usmeno dogovorili o aneksu o implementaciji sporazuma što je u javnosti stvorilo brojne dileme u vezi sa daljim pregovorima i rešavanjem kosovskog pitanja. Na te dileme pokušao je da odgovori Vučić na konferenciji za medije, ali i analitičari Blica.

Zašto Vučić nije potpisao?
Vučić se na početku jučerašnjeg obraćanja javnosti, najprije, usredsredio na činjenicu da nije potpisao nijedan dokument na Ohridu. Taj njegov potez, po svemu sudeći, naljutio je Kurtija, koji se nadao da će se u Prištinu vratiti sa Vučićevim potpisom.

Zašto nisam potpisao? Pre svega zato što je Srbija međunarodno priznata država, ono što oni nazivaju Republika Kosovo nije. Kao predsjednik Republike, čak i moje izjave su obavezujuće za državu. Teško ćete pokazati da sporazum postoji bez potpisa, ali ja za svaki slučaj posle svakog susreta nedvosmisleno govorim o crvenim linijama Srbije. I danas sam to izgovorio, da niko nikad ne bi mogao da pomisli da može da nametne Srbiji. Upravo zbog toga nismo potpisali ni sporazum ni aneks. Ali Srbija je spremna da radi na implementaciji do crvenih linija – rekao je Vučić.

Potom je citirao član Bečke konvencije kako bi pokazao kakvu vrednost ima subotnji dogovor na Ohridu.

– Član Bečke konvencije kaže sljedeće: “Dodatni problem je što član 7 Bečke konvencije utvrđuju da verbalna saglasnost šefa države ima obaveznost.” Naravno, uvijek manje nego potpis, ali ima vrijednost. Zato sam odbijao da prihvatam glagolske imenice poput prihvatanje, ni adoption, ni acceptance, ni acknowlegment – ističe predsednik.

Bivši diplomata Zoran Milivojević ocjenjuje da nisu preuzete nikakve obaveze u vezi sa statusnim pitanjima.

– Kosovo je i dalje u onom statusu u kome je bilo po rezoluciji 1244. Vjerovatno je druga strana insistirala na statusnim pitanjima zbog čega su razgovori trajali 12 sati. Međutim, nema nikakvih promjena u međunarodno-pravnom smislu. Srbija je prihvatila samo da plan bude osnova za dalje razgovore, a juče se razgovaralo samo o tačkama koje nisu sporne. To je početak pravih pregovora o normalizaciji odnosa – analizira Milivojević.

S druge strane, predsjednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov podseća da su američki i evropski specijalni izaslanici Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak rekli prije sastanka na Ohridu da neće biti nikakvog potpisivanja dokumenta.

– Formalno u našoj javnosti bi potpisivanje sporazuma bilo doživljeno kao potpisivanje kapitulacije što bi vjerovatno vodilo još žešćim protestima u organizaciji desničarskih stranaka. Takođe, da je Vučić nešto potpisao nakon što je rekao da neće to učiniti upao bi u veliku nevolju. Ipak, to ne znači da se nije obavezao da će ispuniti dogovoreno na Ohridu – tvrdi Popov.

Zbog čega je važna Zajednica srpskih opština?
I poslije dogovora na Ohridu osnivanje Zajednice srpskih opština ostalo je prioritetno pitanje. Ali, čini se da i dalje postoji dilema koji če se model ZSO formirati iako je ta zajednica definisana sporazumima 2013. i 2015. godine.

Vučić je otkrio kako su tekli razgovori u Sjevernoj Makedoniji na temu ZSO.

– Kurti se pojavio i rekao imamo Ahtisari plan, nas to ne zanima, mi to nismo usvojili, to nije dio procesa dijaloga. Kurti je iznio svoja tri stuba i to nije prihvaćeno. Ja sam rekao nije problem, mogu samo da odem i onda nema smisla sve. Ovdje imate potpise na četiri sporazuma, oni se tiču ZSO – poručio je Vučić.

Kako je rekao, suština postojanja srpske zajednice na Kosovu je da “u zajednicu budu uključeni Srbi i sjeverno i južno od Ibra”.

– Zašto je ZSO važna za srpski narod? Svi ljudi koji žive južno od Ibra, žive kao u getu. Nemaju nikakav ni institucionalni okvir. Svi samo čekaju da se dočepaju Sjeverne Mitrovice. Nama je ZSO potrebna svuda gde Srbi žive, ali naravno mnogo više na jugu nego na sjeveru. Time će Srbi dobiti institucionalni okvir i skuptšinu, predsjednika koji će komunicirati i sa centralnim vlastima. Šta god vi pričali, ali ovo je ono što je za nas važno. Tada albanski predstavnici kažu ne, mi hoćemo na tri stuba to da formiramo: ustav Kosova, izjava Federike Mogerini Isi Mustafi i treći pismo uredništvo koji su potpisali Šole i Eskobar – preneo je Vučić.

Bivši diplomata Zoran Milivojević smatra da je ZSO važna kao prethodno pitanje.

– Zajednica je značajna za položaj srpskog naroda na Kosovu. Takođe, sa implementacijom ojačaće se pozicija Srbije dok će se suverenitet centralnih odnosno prištinskih vlasti na severu Kosova smanjiti pa nećemo više imati upade kosovske policija kao do sada. Za Srbiju je veoma važno da se formira ZSO na osnovu već potpisanih sporazuma iz 2013. i 2015. godine – objašnjava Milivojević.

Predsjednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov, pak, smatra da je ZSO značajan pre svega u simboličnom smislu.

-Mnogo zavisi i od toga koji će se model ZSO formirati. Lajčak je predložio nekih 15 modela. Ako to bude obična konferencija gradova kao što postoji u centralnoj Srbiji onda to nije ništa drugo nego nevladina organizacija. Ako bude imala veća pa čak i izvršna ovlašćenja onda će to već biti druga priča. To će, pre svega, značiti Srbima na sjeveru Kosova jer su Srbi južno od Ibra već integrisani – ocenjuje Popov.

Ostaje li Srbija na evropskom putu?
Dogovor na Ohridu omogućio je i Beogradu i Prištini da ostanu na evropskom putu.

– Sada znamo da od onoga što mi budemo radili i po ovom pitanju zavisiće naši evropski put. Ne mislim da ćemo ga završiti za tri-četiri godine. Ja sam predsjednik koji mora da vodi računa o državi i njenim interesima. Pošto imam cjelinu slike, dobro razumijem šta je to šta je potrebno da uradimo, smatram da je važno da budemo na evropskom putu – poručio je Vučić.

Bivši diplomata Zoran Milivojević kaže da je dogovorom na Ohridu verifikovan evropski put Srbije.

– Krenuli smo ka normalizaciji odnosa i pravno-obavezujućem sporazumu. Sad u EU ne mogu da nam kažu da nema napretka na putu evrointegracija. Naš evropski put zavisi isključivo od nas, a ne od drugoga. Stvoreni su konačno uslovi da se otvori neki novi klaster naročito u vezi sa poglavljem 35 koje se odnosi na pregovore Beograda i Prištine – analizira Milivojević.

Kako dodaje, na nama je sada da odlučimo da li smo za EU ili nismo.

– To je naše unutrašnje političko pitanje. Posle dogovora na Ohridu i dalje možemo da koristimo sve beneficije, prije svega, u ekonomskom smislu iz Brisela. Možemo da koristimo predpristupne fondove EU. To jeste šargarepa EU, a štap bi bio kada bismo ostali bez tih beneficija – ocenjuje Milivojević.

Predsednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov navodi da ne treba očekivati da će se Srbija i Kosova već prekosutra naći u EU.

– Činjenica da Beograd i Priština ostaju na evropskom putu omogućuje im da koriste sve benefite u procesu evrointegracija od korišćenja evropskih fondova, investicija do činjenice da neće biti izolovani – kađe Popov.

Da li će Srbiji biti sve teže u pregovorima?
Vučić je istakao da su rundu dijaloga na Ohridu evropski i svetski moćnici napravili medijski prominentnom i važnom.

– Razgovori nikada nisu laki jer se radi o stranama koje imaju najčešće suprostavljene interese, biće nam težih stvari u budućnosti. Za nas je bitno da ne zavisimo više od prištinske dobre volje, što je pozitivna promjena, već i od onoga koliko smo mi spremni da određene stvari uradimo, kada govorimo o evropskom putu – poručio je Vučić.

Bivši diplomata Zoran Milivojević podsjeća da je Priština ušla u dijalog u vezi sa pitanjima od životnog značaja.

– Jedno od tih pitanja je i pitanje nestalih. Kako se dalje budu odvijali pregovori tako će doći na dnevni red i teme na kojima insistira druga strana uz podršku EU, a to je, recimo, ulazak Kosova u međunarodne institucije. Vidjećemo dokle ćemo doći – analizira Milivojević.

Predsjednik Centra za regionalizam da je najspornija tačka evropskog predloga u kojoj se predviđa ulazak Kosova u međunarodne institucije.

– EU je, po svemu sudeći, namerno umotao implicitno priznanje Kosova u deset članova da građani ne znaju o čemu se tu radi. Mi se uglavnom hvatamo za formu, a ne suštinu. Svakako da će razgovori na tu temu biti najteži dio pregovora – ocenjuje Milivojević.

Da li se očekuje konačan dogovor ove godine?
Uoči razgovora u Briselu i na Ohridu u javnosti se provlačila želja zapadnih zvaničnika da se sve u vezi sa evropskim planom za rješenje kosovskog pitanja završi tokom ove godine jer sljedeće godine EU i SAD očekuju izbori.

Ipak, Vučić smatra da to neće tako brzo ići. Kako je rekao, tek je počeo proces formiranja ZSO, a koliko će da traje “ne zna”.

– I ako me pitate, dobro je što ne piše završiće se za 15 dana, poslije 15 dana ovo zato što bi to dovelo sve u propast posle dva roka. I to smo im i jedan i drugi rekli. Ajde bre ljudi, nemoguće je. Nema rokova, dobro, zato neće da nam otvaraju mnogo klastera, poglavlja, šta ja tu da radim kao da do sada jesu. Ali smo mi na evropskom putu i mi smo dobro iskoristili sve i za dobre zakone i u pravosuđu i za snaženje demokratskih institucija i posebno za privlačenje investicija. To je ono što je najvažnije “use i u svoje kljuse”, ali nam je potrebna interakcija sa svetom pozitivna da bismo napravili najbolji mogući prostor za njihov dolazak ovde – rekao je Vučić.

I bivši diplomata Zoran Milivojević smatra da rokovi u pregovorima nemaju nikakvog smisla.

– To što zapadni zvaničnici insistiraju da se sve završi tokom ove godine nema zdravu osnovu. Svakako je bolje imati dijalog nego nemati. Jer dijalog omogućuje visok stepen bezbjednosti i ostajanje na evropskom putu. Sve drugo nisu stvari koje se presjecaju preko koljena. Ono što je bitno jeste da Srbija nije odgovorna za nastavak dijaloga nego Priština koja mora prvo da osnuje ZSO. Ako se u Prištini pomire da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova može se napredovati u dijalogu o životnim pitanjima – zaključuje Milivojević.

S druge strane, predsjednik Centra za regionalizam tvrdi da ako ove godine ne dođe do potpunog sporazuma Beograda i Prištine onda od tog sporazuma neće biti ništa.

– Sljedeće godine su izbori u EU i SAD-u zato mislim da će Zapad insistirati na prioritetnim zadacima i rješenjima tokom ove godine. Takođe, diktiraće tempo i redosled poteza – analizira Popov, prenosi Blic.

Region

VOLI PJEVAČICE, IMA MILIONE: Upoznajte Blaža Đukanovića, sina bivšeg crnogorskog premijera

Blažo Đukanović (32) je jedini sin odlazećeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, od koga je naslijedio ljubav prema moći i sklonost ka sklapanju unosnih poslova, koji su mu donijeli veliko bogatstvo.

Blažo je, kao i njegov otac, izgradio veliku imperiju. Ali ko je Blažo Đukanović, sin crnogorskog predsjednika i kako je uopšte došao do svog enormnog bogatstva?

Prvi veliki posao u kome se pominje Blažovo ime podrazumijeva vlasništvo dva poslovna prostora ukupne površine od oko 450 kvadratnih metara u Vektri, popularnom podgoričkom poslovnom kompleksu.

Prema zvaničnim podacima objavljenim u crnogorskim medijima, Blažo je ovu imovinu dobio na poklon 2006. od strica Ace Đukanovića kada je postao punoljetan. Od izdavanja te dvije prostorije mjesečno zarađuje 2.340 evra, prenose crnogorski mediji.

Blažo, kome su ime dali po Đukanovićevom pradjedu koji je bio ban Zetske banovine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i četnički general tokom rata, je 2013. postao suosnivač kompanije “BB Solar” sa poslovnim partnerom Ivanom Burzanovićem, a prema navodima Centralnog registra Privrednog suda, osnivački kapital ove firme iznosio je svega jedan evro, što znači da su i Đukanović i Burzanović u nju uložili svega po pedeset centi.

Kako je prije par godina u analizi o poslovanju “BB Solar” pisao crnogorski list “Monitor”, tih pola evra pretvorile su mladog Đukanovića u vodećeg biznismena u oblasti solarne i hidroenergije u Crnoj Gori za svega nekoliko godina.

Prema izvještaju o poslovanju iz 2021. godine “BB Solar” poslovala je sa dobitkom od 765 hiljada evra, dok je godinu ranije imala 1,4 miliona evra dobiti. Firma je lani prihodovala 9,68 miliona evra, a godinu ranije 11,28 miliona.

Nakon toga je Blažo Đukanović postao i vlasnik firme “BB Hidro”, pa se tako upustio u svijet poslovanja sa mini hidroelektranama. Zbog poslova oko izgradnje ovih stanica, Đukanović junior se čak zamjerio i mještanima sela kod Kolašina, nakon što im je zabranjen prolaz preko zemljišta koje je kupio za gradnju hidroelektrane.

Kako je tada analizirao “Monitor”, sin jedinac je “crnogorski san” ostvario uz malu pomoć strica bankara i tate premijera i predsjednika, jer mu je prvi dodjeljivao kredite, a drugi koncesije i subvencije. Ali, to nije sve.

Blažo Đukanović je u junu 2018. od oca preuzeo vlasništvo i rukovođenje firmom “Kapital invest”, nakon što je Milo ponovo izabran za šefa države. Istog dana upisao se u Centralni registar privrednih subjekata kao suosnivač u firmi “Kodio” sa 40 odsto akcijskog kapitala.

Čak je i njegov otac jednom rekao kako je Blažo daleko bogatiji od njega, pisale su jednom prilikom podgoričke “Vijesti”.

Blažo je svojim bogatstvom navodno podmirio i Milove dugove “Atlas banci” čiji vlasnik biznismen Duško Knežević, koji je nekada bio prijatelj Đukanovića, a poslije toga su ušli u sukob.

Blažo je, kako se tada navodilo u medijima, ocu poklonio 17 hiljada evra. Ovaj poklon od sina je razbjesnio Crnogorce, koji su nedjeljama protestovali na ulicama protiv vlade. Milo Đukanović je prekršio zakon, jer nije prijavio taj poklon, ali ga Agencija za sprečavanje korupcije nije kaznila zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.

Međutim, i sam Blažo je u dugovima. Javnosti je poznato da je kod Hipotekarne banke uzeo kredit od milion i po evra. Kako su tada izvijestile “Vijesti”, on je kao garanciju, osim svoja dva poslovna prostora u zgradi Vektra u Podgorici, založio i luksuzni dupleks od 199 kvadrata i garažu u zgradi na Žabljaku, koje je navodno kupio prihodima od izdavanja ovih poslovnih prostora.

Procjene bogatstva Mila Đukanovića variraju od desetina, preko stotina miliona, i posljednje milijardu evra. I ne samo njegovog. Procjenjuje se da milione na svojim računima imaju i drugi članovi porodice Đukanović, poput brata Ace, sestre Ane, ali podmladak – Blažo Đukanović.

U “Rajskim papirima”, aferi koja je odjeknula 2017. godine kada je iz dvije agencije za pružanje ofšor usluga i poslovnih registara procurilo 13 miliona dokumenata o ofšor biznisu moćnih ljudi širom svijeta, se navodi da su Milo Đukanović, njegova supruga Lidija i sin Blažo, prema tadašnjim podacima, raspolagali sa desetak stanova u Crnoj Gori.

Blažo Đukanović je prije tri godine na poklon dobio komforni stan od 201 kvadrata na petom spratu zgrade Zetagradnja na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. U katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine ne navodi se od koga je mlađi Đukanović dobio na poklon skupocjeni stan.

Jedine nekretnine do sada ubilježene na njegovo ime u Podgorici su dva poslovna prostora u zgradi Vektra – od 412 i 47 kvadrata. Osim nekretnina u Podgorici, posjeduje i dupleks od 199 kvadrata i garažu od 17 kvadrata na Žabljaku.

Kao što su mediji često Mila Đukanovića povezivali sa pripadnicama srpske estrade, kao što je pjevačica Jasna Milenković Jami, tako i njegov sin je pokazivao interesovanje prema srpskim pjevačicama.

Blažo važi za velikog zavodnika, a svoj privatni život uvijek je čuvao daleko od blica fotografa, a nema ni javne profile na društvenim mrežama. Prije šest godine je snimljen u društvu popularnih pjevačica, a snimak je osvanuo na Instagramu.

U septembru 2019. godine oženio sa Milenom Popović. Svadba je organizovana na Svetom Stefanu i imala je više od 400 zvanica, a slavilo se narednog dana do osam sati ujutru.

Na svadbi su pjevali srpski pjevači Aco Pejović, Aleksandra Prijović i Milica Pavlović, dok je iz BiH kao specijalni gost bio Hari Mata Hari.

Blažo Đukanović ima sina koji se rodio 2020. godine i koji nosi ime svog djeda, kao i drugog nasljednika koji je na svijet stigao 2022.

Nastavi čitati

Region

MILO ĐUKANOVIĆ PODNIO OSTAVKU!

Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) podnio je ostavku na ovu partijsku funkciju, pišu podgoričke “Vijesti”.
Đukanović se na čelu DPS-a nalazio od 1998. godine.

Posljednji predsjednički izbori u prošlu nedjelju, na kojima je učestvovao Đukanović pokazali su da DPS više nije jak koliko je bio. Đukanovića je ubjedljivom razlikom pobijedio Jakov Milatović iz pokreta Evropa sad.
Ova ostavka stiže pred parlamentarne izbore, a iza predsjedničkih. Crnu Goru upravo potresa nova afera u kojoj je Đukanović zajedno sa članovima svoje porodice, glavni akter.
Bivši predsjenik je kod Nikšića nelegalno gradio kuće i druge prostorije, a sada je republička inspekcija naredila da se nelegalno i sruši.

Nastavi čitati

Region

ABAZOVIĆ JASAN: Milo neka ruši sam nelegalno sagrađeno ili mu ruši država!

Dritan Abazović, predsjednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu rekao je danas da je za predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića pitanje “šta je gradio na divlje” i istakao da ima rok od 20 dana da poruši nelegalno podignute objekte i tako pomogne građevinskoj inspekciji.

– Preduzeli smo veliku akciju rušenja nelegalnih objekata širom Crne Gore. Juče su rušeni objekti u Utjehi. Biće takvih intervencija i u drugim dijelovima države. Rušili smo baze za nelegalnu eksploataciju šljunka. Mene ljudi imenom i prezimenom ne interesuju. Da li je vlasnik objekta Milo Đukanović, Dritan Abazović ili ne znam ko, rekao je Abazović.

Inspekcija, kaže, mora da postupa u skladu sa zakonom.

– Šta je čekala do sad, nije pitanje za mene. Sve što sam našao, pokušao sam u najbržem roku da riješim. Računajući i korumpirane ljude unutar javne administracije. Da je donijela rješenje prije predsjedničkih izbora, rekli bi namjerno zbog izbora. Sad prije parlamentarnih. Mi smo svaka dva mjeseca u izborima, kazao je premijer.

Primjetio je da ništa ne bi moglo da se radi ako bi se vodilo tom logikom.

– Pitanje nije za vladu, niti za Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja. Pitanje je za Đukanovića šta je gradio na divlje, rekao je Abazović.

On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara zašto se do sada čekalo na Rješenje Urbanističko-građevinske inspekcije da Đukanović sruši svoje nelegalne objekte u Kočanima kod Nikšića, kao i da li to ima veze sa predstojećim izborima (parlamentarni izbori 11. juna), te da li će se tako postupiti i u slučaju bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Carevića.

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na čijem čelu se nalazi ministarka Ana Novaković Đurović, donijela je juče Rješenje kojim se naređuje odlazećem predsjedniku Milu Đukanoviću da poruši dva nelegalno izgrađena objekta u KO Kočani u Nikšiću.

– Đukanoviću se naređuje da poruši nelegalno izgrađene objekte u Kočanima, u suprotnom će to učiniti država, navodi se u rješenju u kojem je naznačen rok za izvršenje naredbe u trajanju 20 dana od dana prijema rješenja.

Ako Đukanović ne sruši objekte u predviđenom roku to će učiniti država o njegovom trošku.

Abazović je novinarima u Beranama kazao da Đukanović ima 20 dana da nelegalne objekte ukloni i na taj način pomogne građevinskoj inspekciji.

– Da ne izlazimo na teren i rušimo. Ima mogućnost da sam to ukloni kao neko ko je sad odgovoran građanin, rekao je Abazović, prenijele su podgoričke Vijesti.

Nastavi čitati

Aktuleno