Connect with us

Zdravlje

Ovo je pet najboljih navika u ishrani koje mogu produžiti vaš životni vijek

Reklamni prostor

Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže.

Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, itekako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmakloj dobi, prenosi Eat This Not That.

Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte i o kojim o njima je riječ.

Konzumirajte velike količine nerafiniranih ugljikohidrata

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 sudionika, niska potrošnja ugljikohidrata sa manje od 40 posto energije i visoka potrošnja ugljikohidrata sa više od 70 posto energije povećali su rizik smrtnosti u usporedbi s umjerenim unosom ugljikohidrata.

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljikohidrata.

Nerafinirani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični kruh, smeđa riža i kvinoja.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 posto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljikohidrate. Međutim, rizik je bio oko 18 posto manji kada su ugljikohidrate zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti također podrazumijeva unos “dovoljne količine proteina” koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, također radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u usporedbi s onima koji jedu meso. Također, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u usporedbi s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 posto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 posto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji promiču dugovječnost. Sjajni izvori biljne energije uključuju grah, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera – ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa duljim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa pretilošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je osobito visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje razdoblje ishrane s idealnim rasponom od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo što izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi se dijeta za dugovjelnost trebala biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih stanica.

Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim, izvedivim i učinkovitim.

Zdravlje

Moždani udari zapaženi i kod mladih oboljelih od korone

Reklamni prostor


U Centru za vaskularna oboljenja mozga, pri Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, moždani udar u toku i nakon preležane korone zapažen je kod mladih, koji imaju između 25 i 35 godina.

“Godinu dana i tri meseca u okviru Instituta za kardiovaskularne bolesti ‘Dedinje’ postoji Centar za vaskularna oboljenja mozga, a u tom periodu imali smo oko 600 pacijenata sa nasloženijim oboljenima krvnih sudova mozga i kičmene moždine i vrata. Sve intervencije koje se rade u svetu, mogu i u našem Centru. Pre svega to su moždane aneurizme, arterijuvenske malformacije mozga i kičmene moždine, suženje krvnih sudova mozga, karotivno-kavernozne fistule, suženje krvnih sudova vrata i mozga, kao i pacijenti koji imaju aktutni moždani udar”, rekao je za Tanjug Slobodan Ćulafić, interventi neuroradiolog.

“Mi smo primetili da se kod 70 pacijenata koji su preležali koronu ili u toku samog virusa, razvio akutni moždani udar. To je za nas bilo iznenađenje, jer je reč o mladim ljudima između 25 i 35 godina. Čak smo imali jednu pacijentkinju koja ima 28 godina, a koja je bila u petom mesecu trudnoće”, rekao je Ćulafić.

“Za ove pacijente koji imaju akutni moždani udar je veoma važno da dođu u prvih šest sati, kada možemo uspešno da radimo endovaskularnu intervenciju i sprečimo posledice šloga i svedemo na minimalno moguće kompilikacije”, rekao je on.

Dodao je da su najčešći uzroci moždanog udara da pacijenti imaju srčana oboljenja ili aritmije, na osnovu čega se razvija moždani udar ili u 20 odsto slučajeva dolazi do promjene na krvnim sudovima vrata i mozga.

“Tu je i grupa sa povećanim masnoćama, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, razni uzroci i faktori mogu biti”, rekao je Ćulafić. Poručio je da prevencija podrazumijeva dobru kardiološku zaštitu kao i da se obavljaju dijagnostičke procedure.

Nastavi čitati

Zdravlje

Stručnjaci riješili dilemu: Evo kako spavanje u čarapama utiče na cirkulaciju!

Reklamni prostor


Konačno znamo da li spavanje sa čarapama šteti ili doprinosi zdravlju.

Temperature su se spustile, znatno je hladnije, a mnogi ljudi se nimalo ne raduju tome. Ako stalno “cvokoćete”, možda je potrebno da se obratite ljekaru, naročito ako su vam stalno hladna stopala.

Ipak, spavanje sa čarapama je brza opcija kojoj pribjegavamo, trudeći se da zadržimo toplotu što je više moguće. Postoje oprečna mišljenja o spavanju sa čarapama – neki ovaj potez smatraju lošim po cirkulaciju, dok nova istraživanja pokazuju drugačije.

Mar De Karlo, stručnjak za spavanje, smatra da postoji više prednosti spavanja u čarapama tokom zime. Čarape mogu pomoći ljudima da brže utonu u san i spavaju duže uslijed procesa koji se zove distalna vazodilatacija. Rezultati su pokazali da nošenje čarapa povećava dotok i cirkulaciju krvi.

Jedna studija, koja je uključivala manji broj ispitanika, pokazala je da su oni koji su nosili čarape tonuli u san oko 7,5 minuta brže, spavali 32 minuta duže i budili se 7,5 puta manje tokom noći od onih koji su spavali bosi.

“Niže tjelesne temperature povezane su s pospanošću, a dokazi upućuju na to da korišćenje čarapa ili drugih metoda grijanja stopala može da snizi tjelesnu temperaturu i pomogne nam da brže zaspimo”, smatraju stručnjaci.

Podsjetimo, hirurg Armen Avakjan je jednom prilikom otkrio za koga je ova navika pogubna. Kako je istakao, u nekim slučajevima i kod određenih pacijenata, ona može da izazove infekcije, pa čak i nekrozu, odnosno odumiranje, truljenje tkiva. Zato je izdvojio one koji ni u kom slučaju ne bi trebalo da idu u krevet u čarapama.

Nastavi čitati

Zdravlje

VODEĆI UZROK SMRTNOSTI U SRPSKOJ: Stres može da udvostruči rizik od srčanog udara

Reklamni prostor


Od ukupnog broja preminulih za godinu dana u Srpskoj, gotovo svaki drugi bitku izgubi zbog bolesti cirkulatornog sistema.

Prema poslednjim dostupnim podacima, u Srpskoj su u 2020. godini preminule 16.582 osobe, od čega je od kardiovaskuranih bolesti umrlo njih 7.602.

Stručnjaci upozoravaju da psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara, dok vježbanje, i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa.

Naglašavaju da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti uticanjem na faktore rizika koji su povezani sa ponašanjem pojedinca, kao što su upotreba duvana, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.

U Institutu za javno zdravstvo RS kažu da je grupa kardiovaskularnih bolesti na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti u Srpskoj.

Ističu da najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca, jesu nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola.

– Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost. Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija – ističe specijalista socijalne medicine Dragana Grujić-Vujmilović.

Prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

– Pored toga, liječenje dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i visokih lipida u krvi može biti neophodno za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprečavanje srčanog i moždanog udara. Oni koji žive sa dijabetesom tip 2 imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti i moždanog udara u poređenju sa pacijentima bez dijabetesa – rekla je Grujić Vujmilović, povodom obolježavanja Svjetskog dana srca, 29. septembra.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuleno