Connect with us

Društvo

POČEO “LOV” NA SEZONCE u Hrvatskoj! Nema plate ispod 1000 EVRA

Potraga za sezonskim radnicima u turizmu u Hrvatskoj počela je nikad ranije, poslodavci nude nikad bolje uslove, a ako je vjerovati najavama, perjanica hrvatske privrede ove će godine trebati oko 60.000 sezonskih radnika.
Sigurna plata (54 odsto) i mogućnost smještaja (42 odsto) dva su preduslova od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca, navode sezonski radnici, koji na Jadran na rad u sezoni ne dolaze samo iz različitih područja Hrvatske, nego sve više iz cijelog svijeta.

Minimalna mjesečna plata koju ove godine tokom rada u sezoni očekuju konobari, kuvari, sobarice, recepcioneri, prodavači i ostali iznosi u prosjeku 1.231 evro neto (oko 9.300 kuna), što je čak 30 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Većim platama posebno se nadaju kuvari, koji smatraju kako minimalna plata u sezoni za njihov rad ove godine treba iznositi 1.540 evra neto ili oko 11.600 kuna.

Istraživanje
Do tih su zanimljivih podataka došli istraživači s portala MojPosao, koji su predstavili rezultate ankete provedene među 500 radnika iz Hrvatske, od kojih je njih 81 odsto najmanje jednom radilo u sezoni – bilo tokom školovanja i studija, bilo prije pronalaska posla u struci, u pauzi između stalnih poslova ili u nadi da će u toj “branši” ostati za stalno. Svaki peti ispitanik, pokazalo je istraživanje, izjavio je kako je sezonski posao “baš po njegovoj mjeri” te da mu odgovara takav način rada.

“I naše ranije analize pokazale su kako poslodavci sve ranije kreću u potragu za sezoncima i počinju se za sezonu pripremati na vrijeme”, ističu.

“Neki poslodavci, pogotovo hotelijeri koji zapošljavaju veći broj tih radnika, počeli su i više ulagati u ljude koji im trebaju. Vidimo prema klijentima u hotelijerstvu kako neki od njih radnicima nude mogućnost da ostanu stalni sezonci, pa tokom “mirovanja” troše dane godišnjeg odmora, a neki dobijaju i bonuse kako bi se vratili. Takođe, povećava se i broj ugovora za stalno, naprimjer, prema informacijama iz jednog hotelijerskog lanca, plan im je broj ugovora za stalno povećati deset do 15 odsto u odnosu na prošlu godinu”, prepričava Matea Grbac s portala MojPosao.

Iako sezona zapravo još nije počela, na tom su portalu od početka godine do sredine marta objavljena već 2.802 oglasa za zapošljavanje turističkih radnika, dok ih je u cijeloj prošloj godini bilo 10.000. I ta brojka u 2022. godini predstavljala je 17-odstotni porast broja oglasa u odnosu na godinu ranije i devet odsto više nego rekordne 2019. godine, prenosi N1.

“Ove godine u februaru samo u jednom danu imali smo aktivnih oko 1.500 oglasa u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo, što je veoma visok broj”, otkriva Matea Grbac.

Radnicima koji žele raditi na sezonskim poslovima najvažniji su sigurna plata i mogućnost smještaja, a tek na trećem mjestu je visina plate (39 odsto). Još manje će u tom “vaganju” između poslodavaca kod kojih žele raditi presudnu riječ imati mogućnost slobodnih dana, radno vrijeme ili ime poslodavca/firme, dok najmanje važnim u tom odabiru smatraju lokaciju radnog mjesta (presudna je za tek 14 odsto sezonaca).

Boravak na moru
Zanimljivo je i da čak 60 odsto ispitanika među prednostima sezonskog posla navodi sticanje novih znanja i vještina kao i mogućnost upoznavanja novih ljudi (50 odsto), a tek onda platu, koja je za polovinu sezonaca ipak viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja. Njih oko 38 odsto raduje se mogućnosti boravka na moru.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno