Connect with us

Društvo

Pojačan priliv migranata u BiH, situacija u prihvatnim centrima pod kontrolom

Priliv migranata pojačan je u prethodna dva mjeseca, a u četiri prihvatna centra u BiH trenutno je smješteno više od 3.000 osoba – potvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić, prenosi FENA.

Takođe, prema izvještajima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nekoliko stotina ljudi i dalje boravi u takozvanim improvizovanim kampovima i na javnim površinama, naročito u graničnom pojasu sa Republikom Hrvatskom.

„Evidentno je povećanje priliva migranata u septembru i oktobru. U septembru smo imali i više od 200 pojedinačnih ulazaka ilegalnih migranata na dnevnoj bazi, dok je u oktobru taj broj bio ipak manji. Oko 90 posto tih ulazaka bilo je preko graničnog pojasa s Republikom Srbijom, gdje po našim podacima trenutno boravi između 12 i 15 hiljada migranata. Takva situacija je naravno uslovila i povećanje broja korisnika usluga četiri bosanskohercegovačka prihvatna centra, gdje je s obzirom na svakodnevnu promjenjivost te situacije, smješteno između tri i tri i po hiljade ljudi. Naravno, govorimo o Blažuju i Ušivku u Sarajevu, kao i Lipi, odnosno Borićima u Bihaću“, izjavio je Feni Ujić.

Najveći broj trenutnih migranata u Bosni i Hercegovini državljani su Afganistana, Burundija i Pakistana.

„Sporazum o readmisiji s Pakistanom definitivno daje određeni rezultat, s obzirom da smo prošle godine najviše migranata imali upravo iz te zemlje. Sada su oni treća ili četvrta najbrojnija skupina iza državljana Afganistana, Burundija… Određeni problem predstavlja i to što je Srbija omogućila bezvizni režim za državljane Indije, Šri Lanke i još nekih država. Ti ljudi legalno dođu u Srbiju, a nakon toga svjesno bez dokumenata nastavljaju put prema zemljama zapadne Evrope“, istakao je Ujić.

U prihvatnim centrima Lipa i Borići u Bihaću trenutno boravi oko 1.150 migranata. Skoro 700 osoba smješteno je u Lipi, dok ih više od 400 boravi u centru za porodice i ranjive kategorije Borići, što je primijetno povećan broj u odnosu na ljetni period.

Pretpostavka je i da najveći broj od nekoliko stotina migranata koji borave u takozvanim improvizovanim kampovima i na javnim površinama je upravo na području Velike Kladuše i graničnog pojasa sa Republikom Hrvatskom.

Iz Službe za poslove sa strancima BiH naglašavaju da je situacija u svim prihvatnim centrima u potpunosti pod kontrolom, te da za sada ima dovoljno smještajnih kapaciteta.

Takođe, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova USK koordinirano se radi na onemogućavanju nekontroliranog boravka u napuštenim objektima i na javnim površinama, odnosno adekvatnom smještaju ljudi u zvanične prihvatne centre.

Društvo

Nedostatak radnika i njihova obučenost postaju GORUĆI PROBLEM

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić izjavio je da nedostatak radne snage i obučenost radnika postaje gorući problem i da to najviše muke zadaje prerađivačkoj industriji.

Ćorić je naveo da nedostaje čak i nekvalifikovane radne snage, ali da se ona može nadomjestiti s dolaskom radnika iz Indije ili Bangladeša, koji mogu raditi u građevinarstvu ili šumarstvu, sektorima u kojima nisu potrebne neke posebne stručne kvalifikacije i poznavanje jezika.

– Ali, prije nego što bilo šta uradimo mislim da bi prije toga trebalo napraviti ozbiljne analize stanja na tržištu rada – rekao je Ćorić za Glas Srpske.

Kada je riječ o narednoj godini i stanju u privredi, Ćorić kaže da je u razgovorima predstavnika privredne zajednice i “Elektroprivrede Republike Srpske” postignut preliminarni dogovor o povećanju cijena struje od 1. januara 2023. godine, ali ne i koliko bi ono moglo iznositi.

Prema njegovim riječima, privrednici predlažu 60 evra za jedan megavat-sat, a 68 druga strana, ali će mnogo toga biti jasnije nakon što bude formirana zajednička radna grupa koja bi, između ostalog, trebalo da se bavi i ovim pitanjem.

– Raspravljaće se i o načinima isporuke električne energije privrednim subjektima. “Elektroprivreda” je predložila da se ugovori od 2023. godine sklapaju samo na šest mjeseci, što je s našeg stanovišta problematično. Smatramo da bi oni trebalo da budu potpisivani bar na 12 mjeseci – naveo je Ćorić.

On je napomenuo da 57 odsto struje u Srpskoj troše domaćinstva, a ostatak privreda, te da računi za struju kod pojedinih preduzeća čine značajan trošak.

Ćorić je naveo da će sve to dovesti do novog rasta cijena robe i usluga, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.

On je istakao da Srpska ima veliku sreću što je energetski nezavisna kada svi kapaciteti rade, ali smatra da nije dovoljno iskoristila svoje kapacitete i prirodne resurse kada je u pitanju hrana.

– Potrebno je podržati i akcije “Kupujmo domaće” i “Naše je bolje”. Na taj način bi se spriječio odliv novčanih sredstava u inostranstvo, ali i najdirektnije podržala domaća privreda. Nažalost, to ne radimo, te radije kupujemo uvoznu robu. Ljudi misle kako je uvozno bolje od domaćeg, što naravno nije uvijek tačno – rekao je Ćorić.

Nastavi čitati

Društvo

HLJEB SKUPLJI ZA 20 FENINGA Pekari sumnjaju da će rast cijena tu i stati

Talas poskupljenja se nastavlja, a od danas će u prodavnicama FBiH građani plaćati skuplji hljeb.

Tri najprodavanija proizvoda kompanije Klas polubijeli, narodni i penzionerski hljeb, od danas će biti skuplji za 20 feninga.

Polubijeli i narodni hljeb koštaće 1,70 KM, a penzionerski 1,20 KM.

Ovo je već drugo poskupljenje hljeba u toku ove godine, a proizvođači su tada kao razlog naveli poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu zbog rata u Ukrajini. Takođe, na cijenu je uticalo i poskupljenje goriva.

Od 1. decembra u Republici Srpskoj hljeb takođe trebao poskupiti za 10 feninga, a već sada u Banjaluci košta dvije marke. Obični hljeb (oko 600 grama) trenutno košta od 1,80 do dvije KM.

Pekari najavljuju da bi cijene mogle nastaviti s rastom početkom naredne godine s obzirom da očekuju dodatna poskupljenje brašna i energenata, prvenstveno električne energije.

Ekonomska situacija u BiH je sve teža s obzirom da cijene rastu iz dana u dan, a platna moć građana je u prosjeku ostala na istom nivou prije poskupljenja. U najtežem položaju su penzioneri i oni građani s minimalnim primanjima kojima pored poskupljenja osnovnih životnih namirnica u prilog ne ide ni zimska sezona kada će poskupiti i energenti.

Cijene hljeba su porasle i u zemljama regiona, kao i Evropske unije, piše Klix.

Nastavi čitati

Društvo

Počinje Božićni post

Božićni post, kojim se vjernici Srpske pravoslavne i Ruske pravoslavne crkve, kao i Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora, pripremaju za praznik Hristovog rođenja počeo je danas.

Božićni post traje 40 dana.

Prema učenju crkve, prvi podvig čovjeka u oslobođenju od grijeha jeste držanje posta.

Post ima dvije strane – tjelesnu i duhovnu.

Tjelesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porijekla, dok duhovni post podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.

Nastavi čitati

Aktuleno