Connect with us

Društvo

Političke stranke i osobe iz kriminalnog miljea utiču na pravosuđe u BiH

Pravosuđe BiH ima ozbiljne probleme u nezavisnom radu. Ovo upozorenje, koje je jako dobro poznato skoro svima u BiH, toliko da je postalo kao neka opšta floskula, jasno je poslato iz američkog Stejt departmenta u njihovom izvještaju o ljudskim pravima.

Da ove kritike nisu izrečene tek tako za “Nezavisne novine” svjedoče stručnjaci koji godinama prate ovu oblast, a koji tvrde da netransparentnost u radu, priča o korupciji i afere koje pogađaju pravosudne institucije vuku dugogodišnje korijene koji konačno moraju biti sasječeni.

Stejt department u vezi s radom bh. pravosuđa smatra da često nisu bila ispoštovana prava na pravično suđenje, da su političke stranke i osobe iz organizovanog kriminala ponekad uticale na pravosuđe na svim nivoima, u politički osjetljivim predmetima, a posebno onim koji se odnose na korupciju.

U izvještaju stoji i kako je sudski sistem obilježen velikim brojem neriješenih predmeta i nedostatkom učinkovitog mehanizma za sprovođenje sudskih naloga.

Na navedeno stručnjaci u BiH dodaju da se često dešava i da istrage koje vode sudovi ili tužilaštva nisu adekvatno sprovedene, a da optužnice budu nepotpune.

To su, kažu, slučajevi da su presude nedovoljno obrazložene, a nije rijetkost i da se ne procesuiraju očigledni zločini, privredni kriminal i slične stvari.

Mirko Dabić, advokat i bivši sudija, podsjeća da je posljednja reforma pravosuđa u BiH izvršena 2003. i 2004. godine.

Dvadeset godina kasnije, tvrdi, nikako nije izvršena analiza te reforme.

“Mi nemamo nijednu sveobuhvatnu analizu šta je ta reforma pokazala. Nedostatak te analize stvara probleme pa onda nije ni čudo što nam političari ili neko drugi prigovara da nam pravosuđe ne funkcioniše, ali niko nije identifikovao koji je ključni problem”, smatra Dabić.

Prema njegovim riječima, u konkretnom slučaju može se govoriti o više problema.

“Da li je problem u nosiocima pravosudnih funkcija koje bira Visoki sudski i tužilački savjet BiH, ili je problem nedostatak sredstava, mali broj izvršilaca itd.”, navodi Dabić, koji se prisjeća da se u periodu kada je izvršena reforma pravosuđa prigovaralo da su tadašnji nosioci pravosudnih funkcija bili korumpirani.

“Takva teza je na snazi i danas. To je čista politička floskula, koju ja nikako ne mogu da prihvatim. Istina je da ima pojedinaca koji ne zaslužuju da obavljaju funkciju tužioca, sudije itd., ali većina njih sigurno savjesno obavlja svoj posao”, navodi Dabić, koji rješenje za probleme vidi u donošenju novih zakonskih okvira.

“Kad se uradi analiza, mislim da je najbolje donijeti novi Zakon o VSTS na nivou BiH, a da isto donesu i entiteti. Ja bih te zakone tako podijelio, jer bih spojio veću odgovornost entiteta za funkcionisanje pravosuđa. Predložio bih i to da se nosioci pravosudnih funkcija ubuduće biraju na ograničen mandat. Kada sam prvi put bio sudija, biran sam na period od osam godina. To bi sigurno povećalo odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. Sada se oni biraju doživotno ili do 70 godina, pa odgovornosti praktično nema”, ističe Dabić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li su zaista političari u BiH upleteni u rad pravosuđa, te da se neki slučajevi namjerno odugovlače ili ne pokreću kada se zna da su u njih upleteni visoki funkcioneri, Dabić odgovara da su sve to samo pretpostavke.

“Ja lično nemam ta saznanja da neki visoki funkcioner u BiH utiče na određenog sudiju ili tužioca. Ipak, isto tako moguće je da neko na ovaj ili onaj način preko posrednika utiče, ali sve to zavisi koliko je nosilac pravosudne funkcije moralna ličnost i koliko je spreman da isključivo primjenjuje zakon. Ako i ima takvih zloupotreba, to je minimalno”, poručio je Dabić.

Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, kaže da izvještaj Stejt departmenta nije nikakvo iznenađenje. Prema njegovom mišljenju, najveći problem kada je u pitanju pravosuđe u BiH je na prvostepenim sudovima.

“Mnoge sudije tu rade po liniji manjeg otpora, računajući da će skinuti sa sebe odgovornost, a da će sve eventualne žalbe rješavati drugostepeni sudovi, a pri tome nemaju nikakvu odgovornost za te revizije. Nižerazredni sudovi su često neučinkoviti jer se mnoge parnice vode čak i decenijama. Primjer je nedavno završeno suđenje za ratne zločine u Kotor Varošu, a koje je počelo 1993. godine”, pojašnjava Vujatović.

On takođe smatra i da su spoljni uticaji na pravosuđe i te kako vidljivi.

“Iako nosioce pravosudnih funkcija imenuje VSTS, sam način biranja pojedinih članova VSTS-a pokazuje da je moguće da se jedna osoba pojavljuje i kao strana u postupku u određenom slučaju, ali i kao član VSTS-a, koji ocjenjuje rad sudija i tužilaca. Činjenica je i da je veliki broj bivših nosilaca pravosudnih funkcija kasnije angažovan u kabinetima političara, što donekle dokazuje da je njihov rad bio usko vezan za određenu političku opciju. I njihovim odlaskom s tih pravosudnih funkcija moć i uticaj im ne opada”, rekao je Vujatović.

Ono što on podvlači kao zabrinjavajuće jeste i to što se određeni broj ljudi u pravosuđu dovodi u vezu sa činjenjem krivičnih djela.

“I onda je potrebno mnogo godina da se ti ljudi isključe iz pravosuđa. Zašto se situacija ne popravlja? Zato što ljudi koji su dio jednog sistema i koji odlično funkcionišu u tom sistemu ne mogu biti dio promjena, a samovoljno se neće nikada povući”, zaključio je Vujatović.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno