Connect with us

Društvo

POSKUPLJENJIMA NIKAD KRAJA U godini dana hrana i bezalkoholna pića poskupili za više od 20 odsto

Indeks potrošačkih cijena u BiH izračunava se na osnovu reprezentativnog spiska proizvoda koji u 2023. godini čini 610 proizvoda.

Kilogram riže u februaru koštao je 4,30 KM, kilogram hljeba od pšeničnog brašna 3,30 KM, junetine bez kosti 19 KM, maslaca 31 KM, sira 17,40 KM, mljevene kafe 17,90 KM, šećera 2,30 KM.

Životni standard
U istom razdoblju za litru ulja u prosjeku je trebalo izdvojiti 3,80 KM, a litru mlijeka 2,60 KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, nivo cijena u februaru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 12,9 posto.

Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića za 20,8%, alkoholnih pića i duvana za 3,7%, stanovanja i režijskih izdataka za 13,7%, namještaja, kućnih uređaja i redovnog održavanja doma za 12,6%, zdravstva za 2,7%, prevoza 10,9%, komunikacija za 0,9%, rekreacije i kulture za 9,3%, obrazovanja za 2,5%, restorana i hotela za 10,4% te ostalih dobara i usluga za 9,3%. Prosječni pad cijena zabilježen je u odjeljku odjeće i obuće za 4,2%.

Kada je riječ o poređenju sa januarom 2023. godine, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru 2023. godine u prosjeku su zabilježile rast nivoa za 0,4%.

– Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u februaru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića za 1,3%, alkoholnih pića i duhana za 0,9%, namještaja i kućnih uređaja za 0,7%, zdravstva za 0,7%, rekreacije i kulture za 0,3%, restorana i hotela za 0,7% te ostalih dobara i usluga za 0,6%.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u februaru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeće i obuće za 1,3%, stanovanja i režijskih izdataka za 0,6% te prijevoza za 1% – navodi se u službenom izvještaju Agencije za statistiku BiH.

Inače, indeks potrošačkih cijena u BiH izračunava se na temelju reprezentativnog popisa proizvoda koji u 2023. godini čini 610 proizvoda.

Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na 12 lokacija.

Cijene u gradovima
Cijene se prikupljaju na 12 lokacija (gradova) u zemlji (Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Istočno Sarajevo, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Trebinje, Tuzla, Zenica) odabranih prema kriterijumu broja stanovnika i njihovoj ulozi na geografskom području kojem pripadaju.

Obuhvaćeni su najvažniji proizvodi i usluge koje kupuje stanovništvo radi finalne potrošnje.

Obuhvat dobara i usluga redovito se revidira kako bi se očuvala reprezentativnost popisa proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove navike u pogledu kupovine.

Kako se navodi na službenoj stranici Agencije za statistiku BiH, svrha prikupljanja potrošačkih cijena u BiH je dobivanje mjere inflacije u zemlji, entitetima i Distriktu Brčko.

Osim toga, indeks potrošačkih cijena koristi se i za usklađivanje plata i zarada u skladu s kolektivnim ugovorima te mirovina i socijalnih davanja.

Takođe se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje upoređivanje stope inflacije s drugim zemljama, omogućuje kretanje cijena unutar zemlje među pojedinim regijama i služi kao osnova za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe, piše Večernji list.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Skoro milion ljudi svaku noć bez krova nad glavom u Evropi

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.
Skoro milion ljudi je bez krova nad glavom svake noći širom Evrope, procjenjuje se u novom izvještaju koji prenosi Guardian.

Feantsa, Federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, kaže da ta brojka, koja samo odražava “najvidljivije oblike” beskućništva, “naglašava neuspjeh evropskih zemalja da stanovanje učine osnovnim pravom”, prenosi Una.ba.

Procjenjuje se da je najmanje 895.000 ljudi beskućnika svake noći, a radi se o “populaciji koja se može uporediti sa populacijom gradova poput Marseja ili Torina“.

Kako prenosi Guardian, podaci prikupljeni iz zemalja EU i Velike Britanije kreću se od popisnih podataka do podataka lokalnih vlasti i predstavljaju “minimalnu procjenu”, jer brojke nisu bile dostupne za svih šest kategorija koje su autori izvještaja koristili za definiranje beskućništva.

Ove kategorije uključuju one koji teško spavaju uslijed uslova, ljude u hitnom smještaju i “beskućnike koji privremeno žive u konvencionalnom smještaju sa porodicom i prijateljima”.

Posljednja kategorija će odjeknuti za mnoge u zemljama poput Irske, gdje je stambeno zbrinjavanje dostiglo nivo krize, ostavljajući zaposlene porodice iseljenim i u situaciji da moraju živjeti sa porodicom ili prijateljima.

“Većina vlada u Evropi i dalje iznevjerava beskućnike, frustrira širu javnost i troši resurse na neefikasno upravljanje problemom”, rekao je Freek Spinnewijn, direktor Feantsa.

Sve države članice EU su se prošle godine obavezale da će raditi na borbi protiv beskućništva do 2030. godine. Međutim, u izvještaju se navodi da se problem pogoršava, a samo Finska i Danska ostvaruju vidljiv napredak.

U Danskoj je broj beskućnika pao za 10 posto između 2019. i 2022., što autori izvještaja navode da pokazuje da je to “jedna od zemalja koje jasno napreduju” i da bi mogla biti model za druge.

Danski centar za društvene nauke svake dvije godine provodi nacionalnu anketu o beskućnicima, prikupljajući podatke o svakoj osobi s kojom su lokalne vlasti u kontaktu.

“Pomijeranje paradigme od upravljanja beskućništvom u sistemu skloništa na rješavanje beskućništva obezbjeđivanjem smještaja važan je napredak – čak i ako to ne vodi do nulte brojke beskućnika u kratkom roku“, navode autori u izveštaju pod nazivom 8. Pregled stambene isključenosti u Evropi.

Rekli su da je smanjenje u Danskoj “vrlo vjerovatno” rezultat nacionalne politike borbe protiv beskućnika kao dijela strategije koja poboljšava kapacitete u centrima za smještaj i vodi preventivne politike usmjerene na osobe mlađe od 24 godine u velikim gradovima .

U Njemačkoj, prema zvaničnim podacima popisa, broj beskućnika iznosi 262.645, Španija je za istu godinu zabilježila nešto više od 28.500, dok je Irska, gdje nedostatak stambenog prostora preko socijalne podjele ugrožava izglede vlade za reizbor, zvanični broj ljudi u hitnom smještaju na kraju 2022. godine iznosio 11.632.

Broj onih koji traže usluge smještaja u Irskoj porastao je za 40 posto za dvije godine, navodi se u izvještaju.

“Irskoj bismo rekli: ‘Popravite svoje nefunkcionalno stambeno tržište’, a Njemačkoj: ‘Uvjerite se da nacionalna strategija za beskućnike koja će uskoro biti pokrenuta uključuje cilj okončanja beskućništva i da se osigura dovoljno budžetskih sredstava‘”, dodaje se.

Feantsa je takođe istražila stambene objekte lošeg kvaliteta i otkrila da značajan broj ljudi u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Bugarskoj i Mađarskoj živi u kućama koje se smatraju ispod standarda i neadekvatnim za život. Širom EU poziva se na veću svijest o broju ljudi koji su smješteni u “trošnim” imanjima sa vlagom i buđom, prenaseljenošću, neadekvatnim sanitarnim uslovima i opasnostima od požara, što je “svakodnevna realnost miliona ljudi”.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 15 djevojčica i 17 dječaka.

Dvanaest beba rođeno je u porodilištu u Banjaluci, sedam u Bijeljini, četiri u Prijedoru, po dvije u Istočnom Sarajevu, Foči i Doboju, a po jedna u Gradišci, Trebinju i Zvorniku.

U Banjaluci je rođeno šest djevojčica i šest dječaka, u Bijeljini pet djevojčica i dva dječaka, u Prijedoru dvije djevojčice i dva dječaka, u Istočnom Sarajevu djevojčica i dječak, u Foči i Doboju po dva dječaka, u Gradišci jedna djevojčica, a u Trebinju i Zvorniku po jedan dječak.

Nastavi čitati

Društvo

POLICIJA uhapsila “Tapkaroše”, oduzete karte za Srpska open

Policija je identifikovala pet lica koja su na internetu preprodavala ulaznice za teniski turnir Srpska open.

– Policijski službenici MUP-a Srpske identifikovali su do sada pet lica na području Srpske (troje lica u Banjaluci, jedno u Gradišci i jedno u Novom Gradu) koji su putem interneta pokušali preprodati karte za predstojeći teniski turnir Srpska open, saopšteno je iz policije.

Karte su od ovih lica oduzete i iste će biti poništene od strane organizatora turnira, a lica su sankcionisana u skladu sa članom 28 Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

Pripadnici MUP-a Srpske nastavljaju sa aktivnostima pravcu identifikovanja lica koja se bave onlajn preprodajom ulaznica u cilju njihovog procesuiranja i sankcionisanja.

Nastavi čitati

Aktuleno